EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document DD_2013_03_068_HR
Službeni list Europske unije
Posebno izdanje 2013.
03. Poljoprivreda
Svezak 68
Službeni list Europske unije
Posebno izdanje 2013.
03. Poljoprivreda
Svezak 68
|
Službeni list Europske unije |
1977-0588 doi:10.3002/19770588.2013.03.068.hrv |
|
Hrvatsko izdanje |
03. Poljoprivreda Svezak 068 Posebno izdanje 2013. |
|
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
1 |
|
/ |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
23.08.2013. |
Uvodna napomena
U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.
U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.
Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:
|
01 |
Opća, financijska i institucionalna pitanja |
|
02 |
Carinska unija i slobodno kretanje robe |
|
03 |
Poljoprivreda |
|
04 |
Ribarstvo |
|
05 |
Sloboda kretanja radnika i socijalna politika |
|
06 |
Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga |
|
07 |
Prometna politika |
|
08 |
Politika tržišnog natjecanja |
|
09 |
Porezi |
|
10 |
Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala |
|
11 |
Vanjski odnosi |
|
12 |
Energetika |
|
13 |
Industrijska politika i unutarnje tržište |
|
14 |
Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata |
|
15 |
Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja |
|
16 |
Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura |
|
17 |
Pravo poduzećâ |
|
18 |
Zajednička vanjska i sigurnosna politika |
|
19 |
Područje slobode, sigurnosti i pravde |
|
20 |
Europa građana |
Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.
Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.
Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.
Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.
Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:
|
i. |
izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji; |
|
ii. |
numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata. |
Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.
Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:
|
— |
Zakonodavstvo („L”), |
|
— |
Informacije i objave („C”). |
Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
3 |
31979L0641
|
L 183/13 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
27.06.1979. |
DIREKTIVA KOMISIJE
od 27. lipnja 1979.
o izmjeni direktiva 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 69/208/EEZ i 70/458/EEZ o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja, sjemena žitarica, sjemena uljarica i predivog bilja te sjemena povrća
(79/641/EEZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 66/401/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja (1) kako je zadnje izmijenjena Direktivom 78/1020/EEZ (2), a posebno njezin članak 2. stavak 1.a te članak 21.a,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 66/402/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena žitarica (3) kako je zadnje izmijenjena Direktivom 78/1020/EEZ, a posebno njezin članak 2. stavak 1.a te članak 21.a,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 69/208/EEZ od 30. lipnja 1969. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (4) kako je zadnje izmijenjena Direktivom 78/1020/EEZ, a posebno njezin članak 2. stavak 1.a te članak 40.a,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 70/458/EEZ od 29. rujna 1970. o stavljanju na tržište sjemena povrća (5) kako je zadnje izmijenjena Direktivom 78/692/EEZ (6), a posebno njezin članak 2. stavak 1.a te članak 40.a,
budući da se, u svjetlu razvoja znanosti, pokazalo da je velik broj botaničkih naziva koji se koriste u direktivama o stavljanju na tržište sjemena netočan ili dvojbene autentičnosti;
budući da te nazive treba uskladiti s onima koji su uobičajeni i međunarodno prihvaćeni;
budući da stoga treba izmijeniti direktive 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 69/208/EEZ i 70/458/EEZ o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja, sjemena žitarica, sjemena uljarica i predivog bilja te sjemena povrća;
budući da neke odredbe gore navedenih direktiva te Direktive Vijeća 70/457/EEZ od 29. rujna 1970. o zajedničkom katalogu sorti poljoprivrednih biljnih vrsta (7) kako je zadnje izmijenjena Direktivom 78/55/EEZ (8), koriste koncept vrsta te time određuju opseg primjene tih odredaba; budući da promjene nomenklature iz ove Direktive ne bi trebale utjecati na tumačenje tih odredaba;
budući da su mjere predviđene u ovoj Direktivi u skladu s mišljenjem Stalnog odbora za sjeme i reprodukcijski materijal u poljoprivredi, hortikulturi i šumarstvu,
DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Direktiva Vijeća 66/401/EEZ o stavljanju sjemena krmnog bilja mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U članku 2. stavku 1. podstavku (A), točki (a) nazivi sljedećih vrsta:
zamjenjuju se sljedećim:
|
|
2. |
U članku 2. stavku 1. podstavku A, točki (b), nazivi sljedećih vrsta:
zamjenjuju se sljedećim:
|
|
3. |
U članku 2. stavku 1. podstavku (A), točki (b) nazivi sljedećih vrsta:
zamjenjuju se sljedećim: Vicia faba L. (partim) - stočni bob |
|
4. |
U članku 3. stavku 1. nazivi sljedećih vrsta:
zamjenjuju se sljedećim:
|
|
5. |
U Prilogu I. točki 2., Prilogu I. točki 4., Prilogu II. dijelu I. točki 1.. i Prilogu II. dijelu II. točki 1., naziv sljedeće vrste:
|
|
6. |
U Prilogu II. dijelu I. točki 2. podtočki A, Prilogu II. dijelu II. točki 2. podtočki A i Prilogu III. nazivi sljedećih vrsta:
zamjenjuju se sljedećim:
|
|
7. |
U Prilogu II. dijelu I. točki 2. podtočki (A), Prilogu II. dijelu II. točki 2. podtočki (A) i Prilogu III., nazivi sljedećih vrsta:
|
|
8. |
U Prilogu II. dijelu I. točki 2. podtočki (B) podtočki (e) nazivi sljedećih vrsta:
zamjenjuju se sljedećim:
|
Članak 2.
Direktiva Vijeća 66/402/EEZ o stavljanju na tržište sjemena žitarica mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U članku 2. stavku 1. točki (A), nazivi dviju sljedećih vrsta:
zamjenjuju se sljedećim: Hordeum vulgare L. - ječam. |
|
2. |
U članku 2. stavku 1. podstavku A, nazivi sljedećih vrsta:
zamjenjuju se sljedećim:
|
|
3. |
U Prilogu I. točki 5. podtočki (B) podtočki (a), Prilogu II. točki 1. podtočki (A), Prilogu II. točki 1. podtočki (A) i Prilogu III. nazivi sljedećih vrsta:
zamjenjuju se sljedećim: Hordeum vulgare. |
Članak 3.
Direktiva Vijeća 69/208/EEZ o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Sljedeći nazivi zamjenjuju nazive navedene u članku 2. stavku 1. točki A:
|
|
2. |
U članku 3. stavku 1. naziv vrste Brassica campestris L. ssp. oleifera (Metzg.) Sinsk briše se. Naziv Brassica rapa L. (partim) umeće se nakon naziva Brassica napus L. ssp. oleifera (Metzg.) Sinsk. |
|
3. |
U Prilogu I. točki 2. naziv vrste Brassica napus oleifera zamjenjuje se nazivom Brassica napus ssp. oleifera. |
|
4. |
U Prilogu II. dijelu I. točki 3. pod (A), naziv vrste Brassica campestris ssp. oleifera se briše. Naziv Brassica rapa umeće se nakon naziva Brassica napus ssp. oleifera. |
|
5. |
U Prilogu III., naziv vrste Brassica campestris spp. oleifera zamjenjuje se nazivom Brassica rapa. |
Članak 4.
Direktiva Vijeća 70/458/EEZ o stavljanju na tržište sjemena povrća mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U članku 2. stavku 1. točki (A), nazivi sljedećih vrsta:
zamjenjuju se sljedećim:
|
|
2. |
U članku 2. stavku 1. točki (A), naziv vrste Solanum lycopersicum L. (Lycopersicum esculentum Mill.) – rajčica –briše se. Naziv Lycopersicon lycopersicum (L.) Karst. ex Farwell – Rajčica – umeće se iza naziva Lactuca sativa – Zelena salata. |
|
3. |
U Prilogu II. stavku 3. točki (a) i u Prilogu III. stavku 2. nazivi vrsta:
|
Članak 5.
Ova Direktiva ne utječe na primjenu ostalih odredaba direktiva 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 69/208/EEZ i 70/458/EEZ te odredaba Direktive 70/457/EEZ.
Članak 6.
Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 1. srpnja 1980. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Članak 7.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. lipnja 1979.
Za Komisiju
Finn GUNDELACH
Potpredsjednik
(1) SL 125, 11.7.1966., str. 2298/66.
(2) SL L 350, 14.12.1978., str. 27.
(3) SL 125, 11.7.1966., str. 2309/66.
(4) SL L 169, 10.7.1969., str. 3.
(5) SL L 225, 12.10.1970., str. 7.
(6) SL L 236, 26.8.1978., str. 13.
(7) SL L 225, 12.10.1970., str. 1.
(8) SL L 16, 20.1.1978., str. 23.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
7 |
31979R2829
|
L 320/50 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
14.12.1979. |
UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 2829/79
od 14. prosinca 1979.
o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1963/79 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu proizvodne naknade za maslinovo ulje upotrijebljeno u proizvodnji određene konzervirane hrane
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća br. 136/66/EEZ od 22. rujna 1966. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta ulja i masti (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 590/79 (2),
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 591/79 od 26. ožujka 1979. o utvrđivanju općih pravila o proizvodnim naknadama za maslinova ulja upotrijebljena u proizvodnji određene konzervirane hrane (3), a posebno njezin članak 9.,
budući da članak 2. stavak 1. Uredbe Komisije (EEZ) br. 1963/79 (4) predviđa da se zahtjevi za provjeru ulja moraju podnijeti nadležnim tijelima najkasnije pet radnih dana prije datuma predviđenog početka proizvodnje konzervirane hrane u kojoj se ulje treba upotrijebiti;
budući da je cilj tog utvrđenog razdoblja omogućiti nadležnim tijelima provjeru zaliha maslinovog ulja; budući da, kako se metode provođenja te administrativne provjere razlikuju od države članice do države članice, same bi države članice trebale utvrditi razdoblje koje im je potrebno kako bi provele dotične provjere;
budući da su mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za ulja i masti,
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Članak 2. stavak 1. Uredbe (EEZ) br. 1963/79 izmjenjuje se kako slijedi:
„1. Da bi ispunio uvjete za proizvodnu naknadu, proizvođač mora nadležnim tijelima podnijeti zahtjev za provjeru prije datuma predviđenog početka proizvodnje.
Takav se zahtjev ne može podnijeti sve dok ulje nije u proizvodnim prostorima.
Država članica u pitanju po potrebi određuje najkraće razdoblje koje mora proći od podnošenja zahtjeva za provjeru do datuma utvrđenog u prvom podstavku.”
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 14. prosinca 1979.
Za Komisiju
Finn GUNDELACH
Potpredsjednik
(1) SL L 172, 30.9.1966., str. 3025/66.
(2) SL L 78, 30.3.1979., str. 1.
(3) SL L 78, 30.3.1979., str. 2.
(4) SL L 227, 7.9.1979., str. 10.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
8 |
31989R0119
|
L 016/17 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
19.01.1989. |
UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 119/89
od 19. siječnja 1989.
o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2514/78 o registraciji ugovora u državama članicama o razmnožavanju sjemena u državama nečlanicama
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2358/71 od 26. listopada 1971. o zajedničkoj organizaciji tržišta sjemena (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3997/87 (2), a posebno njezin članak 3.a stavak 4. i članak 9.,
budući da se Uredbom Komisije (EEZ) br. 2514/78 (3) određuje koje podatke ugovorna stranka s poslovnim nastanom u Zajednici mora dostaviti tijelu odgovornom za registraciju; budući da dostavljeni podaci moraju biti u skladu s podacima sadržanim u ugovoru; budući da je stoga potrebno predvidjeti izričite odredbe za izradu ugovora; budući da je na dan utvrđen za registraciju ugovora za neke vrste teško odrediti količine koje će vjerojatno biti uvezene u Zajednicu; budući da bi trebalo odrediti drugi datum za dostavu uvoznih predviđanja kako bi se omogućilo točnije procjenjivanje kretanja na tržištu; budući da za procjenu količina koje se mogu uvesti na temelju Ugovora o razmnožavanju treba utvrditi odredbe za davanje podataka o površinama koje će se koristiti u državama nečlanicama;
budući da su mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu s mišljenjem Upravnog odbora za sjeme,
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EEZ) br. 2514/78 izmjenjuje se kako slijedi:
|
1. |
Članak 3. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 3. Za potrebe registracije ugovora, kako je predviđeno u članku 1., ugovorna strana s poslovnim nastanom u Zajednici mora, pored potonje navedenog, tijelu iz članka 4. podastrijeti najmanje sljedeće podatke:
|
|
2. |
Članku 5. stavku 1. dodaje se sljedeće: „Međutim, za sjeme hibridnog kukuruza podatke o predviđenim količinama za uvoz u Zajednicu i predviđene rokove isporuke treba dostaviti najkasnije šest mjeseci nakon isteka roka za registraciju ugovora.” |
|
3. |
Članak 6. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 6. Države članice svake godine najkasnije 30 dana nakon krajnjih rokova utvrđenih u Prilogu obavješćuju Komisiju o podacima o površinama za sjetvu i predviđenim količinama sjemena za razmnožavanje koje treba uvesti u Zajednicu. Brojke su raščlanjene po tržišnoj godini, vrsti ili skupini sorti sjemena iz Priloga i predmetnoj državi nečlanici. Međutim, Komisiju treba obavijestiti o predviđenim količinama sjemena hibridnog kukuruza za uvoz u Zajednicu najkasnije 30 dana nakon obavješćivanja nadležnog tijela odgovornog za registraciju.” |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. siječnja 1989.
Za Komisiju
Ray MAC SHARRY
Član Komisije
(1) SL L 246, 5.11.1971., str. 1.
(2) SL L 377, 31.12.1987., str. 36.
(3) SL L 301, 28.10.1978., str. 10.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
10 |
31989R0789
|
L 085/3 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
20.03.1989. |
UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 789/89
od 20. ožujka 1989.
o uvođenju posebnih mjera za orašaste plodove i rogač te o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1035/72 o zajedničkoj organizaciji tržišta voća i povrća
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),
budući da je situacija na tržištu orašastih plodova, odnosno na tržištu badema, lješnjaka ili pitomog lješnjaka, oraha i pistacija, izrazito u neskladu s tehničkim i tržišnim uvjetima s obzirom na tehničke uvjete proizvodnje, koje karakterizira velik broj malih gospodarstava i niska razina mehanizacije, što dovodi do niske produktivnosti i visokih troškova, kao i na tržišne uvjete;
budući da je takva situacija karakteristična i za uzgoj rogača; budući da je u nekim regijama Zajednice taj uzgoj usko povezan s plantažama za proizvodnju orašastih plodova te se mogu spojiti s uzgojem orašastih plodova da čine jednu homogenu plantažu; budući da je stoga potrebno proširiti opseg mjera uvedenih za orašaste plodove kako bi obuhvatile i rogač;
budući da bi stvaranje proizvođačkih organizacija, koje bi svoje članove obvezivale na poštivanje pravila koje su organizacije prihvatile kako bi poboljšale kvalitetu proizvoda i prilagodile količinu ponude tržišnim uvjetima, bio odgovarajući način ispravljanja navedenih strukturalnih nedostataka; budući da bi trebalo usvojiti odredbe koje bi olakšale stvaranje i djelovanje takvih organizacija;
budući da takva vrsta poticaja može u početku biti u obliku odobravanja paušalne potpore za stvaranje organizacija, a koja bi bila isplaćena na kraju prve i druge poljoprivredne godine nakon datuma priznavanja organizacije od strane odgovarajuće države članice te kao dodatak potpore iz članka 14. Uredbe (EEZ) br. 1035/72 (2), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2238/88 (3); budući da je potrebno donijeti odredbe prema kojima Zajednica sufinancira taj plan tako što će plaćati 50 % od potpora koje je odobrila država članica;
budući da je potrebno poticati stvaranje obrtnih fondova za ove organizacije, kako bi se omogućilo proizvođačkim organizacijama koji proizvode i trguju orašastim plodovima i/ili rogačem da koncentriraju ponudu, da vremenski usklade stavljanje svojih proizvoda na tržište, posebno stvaranjem odgovarajućeg skladišnog kapaciteta te da poboljšaju kvalitetu proizvoda; budući da bi takav poticaj mogao biti osiguran novčanim doprinosom države članice i Zajednice pri uspostavi navedenih obnovljivih fondova, uz najvišu vrijednost određenu s obzirom na vrijednost proizvoda kojima trguju proizvođačke organizacije u određenoj tržišnoj godini;
budući da u interesu daljnje podrške proizvođačima članovima neke organizacije u modernizaciji njihovih plantaža kako bi udovoljili uvjetima tržišta, dodjela potpore za stvaranje organizacije i za stvaranje obnovljivog fonda treba biti uvjetovana izradom plana poboljšanja kvalitete i marketinga koji moraju odobriti nacionalna tijela koja određuju države članice; budući da radi usklađenosti s ciljevima plana ovaj plan mora prvenstveno težiti ostvarivanju genetskog i kulturalnog poboljšanja proizvoda koji se uzgajaju na plantažama posvećenima proizvodnji jednog homogenog proizvoda i koje nisu razbacane među drugim plantažama; budući da je potrebno dodijeliti posebne potpore za sastavljanje takvoga plana te da je trebaju sufinancirati države članice i Zajednica; budući da je razinu potpore ipak potrebno ograničiti, a sama potpora treba biti privremena i smanjivati se kako bi omogućila progresivno prelaženje financijske odgovornosti na proizvođače;
budući da, u interesu skretanja pozornosti svih postojećih i potencijalnih korisnika na dotične proizvode, poticanja marketinga u skladu s potrebama tržišta te pokretanja djelatnosti proizvođačkih organizacija orašastih plodova, potrebno je donijeti odredbe prema kojima bi Zajednica pridonosila financiranju mjera za razvoj i poboljšanje potrošnje i korištenja tih proizvoda;
budući da je prikladno uključiti rogač u proizvode obuhvaćene zajedničkom organizacijom tržišta voća i povrća te izmijeniti Uredbu Vijeća (EEZ) br. 827/68 od 28. lipnja 1968. o zajedničkoj organizaciji tržišta određenih proizvoda iz Priloga II. Ugovor (4), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3911/87 (5),
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EEZ) br. 1035/72 izmjenjuje se kako slijedi:
|
1. |
Članku 1. stavku 2. dodaje se sljedeće:
|
|
2. |
Članku 1 stavku 3 prvom podstavku 1 dodaje se sljedeća alineja:
|
|
3. |
Umeće se sljedeća glava: „GLAVA II.a Posebne mjere za orašaste plodove/rogač Članak 14.a Mjere propisane ovom glavom primjenjuju se na:
Članak 14.b 1. Ne dovodeći u pitanje članak 14., države članice odobravaju dodatnu paušalnu potporu kao poticaj za osnivanje proizvođačkih organizacija čija se gospodarska djelatnost odnosi na proizvodnju i stavljanje na tržište orašastih plodova i/ili rogača te koje su podnijele plan poboljšanja kvalitete i stavljanja na tržište koji su odobrila nadležna nacionalna tijela sukladno članku 14.d. Potpore se dodjeljuju proizvođačkim organizacijama koje je sukladno odredbama ovog članka priznalo nadležno nacionalno tijelo. 2. Razina pomoći iz stavka 1. izračunava se prema količini orašastih plodova i/ili rogača koji je proizvođačkim organizacijama stavila na tržište u prvoj tržišnoj godini nakon datuma posebnog odobrenja, kako stoji u stavku 1. Određeni iznos potpora fiksira se za svaku količinsku tranšu. Potpore se isplaćuju na kraju prve i druge tržišne godine nakon odobrenja. Dodijeljene potpore refundira Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi, Komponenta za smjernice, po stopi od 50 %. 3. Države članice Komisiju obavještavaju o pojedinostima o proizvođačkim organizacijama koje su dobile odobrenje sukladno ovom članku, navodeći podatke o članstvu i količine koje je svaka od njih stavila na tržište u prvoj tržišnoj godini. 4. Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, određuje veličinu tranši iz stavka 2. te iznos potpora koje će vrijediti u rasponu svake tranše. Članak 14.c 1. Države članice dodjeljuju posebnu pomoć proizvođačkim organizacijama koje u skladu s ovim člankom osnivaju obrtni fond i koje su podnijele plan poboljšanja kvalitete i stavljanja na tržište koji su odobrila nadležna nacionalna tijela sukladno članku 14.d. 2. Obrtni fond se koristi za stabiliziranje ponude tako što omogućuje financiranje potrebnog skladištenja kako bi se ostvarili odgovarajuća vremenska usklađenost prodaje na tržištu te kako bi se omogućilo poboljšanje pakiranja u interesu boljeg stavljanja na tržište. Proizvođačka organizacija koristi taj fond posebno za financiranje skladištenja, razvrstavanja, vađenja plodova iz ljuski i pakiranja. 3. Posebna se pomoć isplaćuje samo jednom, pri čemu se fond financira kako slijedi:
Doprinos Zajednice je 45 % kapitala fonda. Međutim, ukupna financijska obveza države članice i Zajednice ne smije prelaziti 16,5 % vrijednosti proizvodnje koju je jedna proizvođačka organizacija stavila na tržište u jednoj tržišnoj godini. Članak 14.d 1. Proizvođačka organizacija ispunjavaju uvjete za potpore iz članka 14.b i članka 14.c pod uvjetom da podnesu plan poboljšanja kvalitete i stavljanja na tržište koji su odobrila nadležna tijela dotične države. Osnovni je cilj plana iz prvog podstavka putem promjene sorte i poboljšanja kulture promijeniti kvalitetu proizvoda iz nasada koji proizvode jedan homogeni usjev i koji nisu raspršeni među drugim plantažama te, prema potrebi, poboljšanje stavljanja na tržište. Plan primjenjuje vrste mjera donesenih sukladno postupku iz članka 33. 2. Odobreni plan ispunjava uvjete za potpore Zajednice od 45 % za njegovu provedbu, pod uvjetom da ga do razine od 45 % financiraju proizvođačke organizacije, a do razine od 10 % država članica. Sredstva države članice i potpore Zajednice ipak su podložna određenoj gornjoj granici. Gornja se granica određuje na temelju površine usjeva koji nije raspršen između drugih plantaža te na temelju najvišeg iznosa po hektaru. Sredstva države članice i potpore Zajednice isplaćuju se u razdoblju od 10 godina. Najviša razina postupno se smanjuje. 3. O prijedlogu Komisije kvalificiranom većinom Vijeće određuje:
4. Države članice Komisiji prosljeđuju planove koje su im podnijele proizvođačke organizacije. Nadležno tijelo države članice može odobriti te planove tek nakon što se oni proslijede Komisiji, i po isteku razdoblja od 60 dana, unutar kojega Komisija može tražiti izmjene ili odbijanje. Članak 14.e 1. Zajednica osigurava 50 % sredstava za mjere za razvoj i poboljšanje potrošnje i korištenja orašastih plodova i/ili rogača u Zajednici. 2. Cilj je mjera iz stavka 1.:
3. Nakon postupka iz članka 33., Komisija daje pojedinosti o mjerama iz stavka 2. ili definira nove mjere. Članak 14.f 1. Potpore iz članka 14.c, članka 14.d i članka 14.e smatra se intervencijom s namjerom stabilizacije poljoprivrednih tržišta u smislu članka 3. stavka 1. Uredbe (EEZ) br. 729/70 (6), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2048/88 (7). 2. S obzirom na potpore iz stavka 1., Komisija na zahtjev zainteresirane države članice te u skladu s postupkom iz članka 13. Uredbe (EEZ) br. 729/70 može odlučiti platiti početni dio alokacija na temelju planova poboljšanja kvalitete i stavljanja na tržište koje su odobrile države članice. Članak 14.g Komisija, u skladu s postupkom predviđenim člankom 33., donosi detaljna pravila za primjenu ove glave. Ta pravila uključuju mjere koje će omogućiti praćenje korištenja financijskih doprinosa Zajednice. |
|
4. |
U Prilogu I., pod naslovom „voće”, dodaje se sljedeće: „bademi, lješnjaci ili pitomi lješnjaci i orasi”. |
Članak 2.
U Prilogu Uredbi (EEZ) br. 827/68 briše se redak koji se odnosi na rogač oznake KN 1212 10 10.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu na dan nakon objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Ona se primjenjuje se od 1. rujna 1989.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. ožujka 1989.
Za Vijeće
Predsjednik
C. ROMERO HERRERA
(1) Mišljenje doneseno 17. ožujka 1989. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) SL L 118, 20.5.1972., str. 1.
(3) SL L 198, 26.7.1988., str. 1.
(4) SL L 151, 30.6.1968., str. 16.
(5) SL L 370, 30.12.1987., str. 36.
(6) SL L 94, 28.4.1970., str. 13.
(7) SL L 185, 15.7.1988., str. 1.”
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
13 |
31994R3378
|
L 366/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
22.12.1994. |
UREDBA (EZ) br. 3378/94 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 22. prosinca 1994.
o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1576/89 o utvrđivanju općih pravila za definiranje, opis i prezentiranje jakih alkoholnih pića i Uredbe (EEZ) br. 1601/91 o utvrđivanju općih pravila o određivanju, opisivanju i prezentiranju aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina nakon Urugvajske runde višestranih trgovinskih pregovora
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegove članke 43. i 100.a,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (1),
u skladu s postupkom iz članka 189.b Ugovora (2),
Budući da Uredba (EEZ) br. 1576/89 (3) i Uredba (EEZ) br. 1601/91 (4) utvrđuju opća pravila o određivanju, opisivanju i prezentiranju jakih alkoholnih pića, aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina; budući da, s ciljem uzimanja u obzir obveza iz navedenih uredaba koje proizlaze posebno iz članaka 23. i 24. Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva, koji čini sastavni dio Ugovora o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, za zainteresirane stranke treba predvidjeti odredbu koja bi, pod određenim uvjetima, sprečavala nezakonito korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih od strane treće države članice Svjetske trgovinske organizacije,
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Nakon članka 11. Uredbe (EEZ) br. 1576/89 umeće se sljedeći članak:
„Članak 11.a
1. Države članice usvajaju sve mjere za omogućavanje zainteresiranima sprečavanje, pod uvjetima utvrđenima u člancima 23. i 24. Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva, korištenja unutar Zajednice oznaka zemljopisnog podrijetla koje označavaju proizvode obuhvaćene ovom Uredbom za proizvode koji nisu podrijetlom iz mjesta navedenog u dotičnoj oznaci zemljopisnog podrijetla, uključujući i slučajeve kada je stvarno podrijetlo proizvoda naznačeno ili kada se oznaka zemljopisnog podrijetla navodi u prijevodu ili je popraćena izrazima poput „kao”, „vrsta”, „stil”, „imitacija” ili drugima.
Za potrebe primjene ovog članka, „oznaka zemljopisnog podrijetla” znači bilo koja oznaka kojom se utvrđuje da je proizvod podrijetlom iz državnog područja treće zemlje koja je članica Svjetske trgovinske organizacije ili iz regije ili lokaliteta tog državnog područja, u slučaju kada se kakvoća, ugled ili druga posebna svojstva tog proizvoda mogu u osnovi pripisati tom zemljopisnom podrijetlu.
2. Stavak 1. primjenjuje se neovisno o članku 11. ove Uredbe i drugim odredbama zakonodavstva Zajednice koje utvrđuju pravila za opisivanje i prezentiranje proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom.
3. Kada je to potrebno, detaljna pravila za primjenu ovog članka usvajaju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 15.”
2. Nakon članka 10. Uredbe (EEZ) br. 1601/91 umeće se sljedeći članak:
„Članak 10.a
1. Države članice usvajaju sve mjere potrebne za omogućavanje zainteresiranima sprečavanje, pod uvjetima utvrđenima u člancima 23. i 24. Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva, korištenje unutar Zajednice oznaka zemljopisnog podrijetla koje označavaju proizvode obuhvaćene ovom Uredbom za proizvode koji nisu podrijetlom iz područja navedenog u dotičnoj oznaci zemljopisnog podrijetla, uključujući i slučajeve kada je stvarno podrijetlo proizvoda naznačeno ili kada se oznaka zemljopisnog podrijetla navodi u prijevodu ili je popraćena izrazima poput „kao”, „vrsta”, „stil”, „imitacija” ili drugima.
Za potrebe primjene ovog članka „oznaka zemljopisnog podrijetla” znači bilo koja oznaka kojom se utvrđuje da je proizvod podrijetlom s državnog područja treće zemlje koja je članica Svjetske trgovinske organizacije ili u regiji ili lokalitetu tog državnog područja, u slučaju kada se kakvoća, ugled ili druga posebna svojstva tog proizvoda mogu u osnovi pripisati tom zemljopisnom podrijetlu.
2. Stavak 1. primjenjuje se neovisno o članku 10. ove Uredbe i drugim odredbama zakonodavstva Zajednice koje utvrđuju pravila za opisivanje i prezentiranje proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom.
3. Kada je to potrebno, detaljna pravila za primjenu ovog članka usvajaju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 14.”
Članak 2.
Komisija svake godine podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o primjeni važećih instrumenata potkrijepljeno odgovarajućim statističkim podacima.
Članak 3.
1. Ovaj Uredba stupa na snagu 1. siječnja 1995.
2. Primjenjuje se od 1. siječnja 1996.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 22. prosinca 1994.
Za Europski parlament
Predsjednik
K. HÄNSCH
Za Vijeće
Predsjednik
H. SEEHOFER
(1) Mišljenje dostavljeno 24. studenoga 1994. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 13. prosinca 1995. (SL C 369, 24.12.1995., str. 1.), Zajedničko stajalište Vijeća od 13. prosinca 1994. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Europskog parlamenta od 15. prosinca 1994. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(3) SL L 160, 12.6.1989., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3280/92 (SL L 327, 13.11.1992., str. 3.).
(4) SL L 149, 14.6.1991., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3279/92 (SL L 327, 13.11.1992., str. 1.).
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
15 |
31996D0411
|
L 162/14 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
25.06.1996. |
ODLUKA VIJEĆA
od 25. lipnja 1996.
o poboljšanju poljoprivredne statistike Zajednice
(96/411/EZ)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njezin članak 43.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),
uzimajući u obzir Odluku Vijeća 93/464/EEZ od 22. srpnja 1993. o okvirnom programu za prioritetne radnje na području statističkih informacija od 1993. do 1997. (3), a posebno njezin članak 4. točku (a),
budući da okvirni program za razdoblje 1993.-1997. predviđen Odlukom 93/464/EEZ utvrđuje, inter alia, potrebu za boljom upotrebom sredstava namijenjenih poljoprivrednoj statistici primjenom rezultata analitičkog pregleda izvedenog na temelju ranijeg statističkog programa predviđenog Rezolucijom Vijeća od 19. lipnja 1989. o provedbi plana prioritetnih mjera na području statističkih podataka: Statistički program Europskih zajednica (od 1989. do 1992.) (4);
budući da su analitičkim pregledom utvrđeni glavni aspekti promjena koje treba ugraditi u poljoprivrednu statistiku Zajednice;
budući da ove promjene uključuju neka od glavnih područja na kojima se mogu postići uštede i na kojima postoje nove i rastuće potrebe; budući da te promjene moraju biti u skladu s dogovorenim zajedničkim načelima;
budući da nacionalne prilagodbe treba koordinirati na razini Zajednice, kako bi se osiguralo:
|
(a) |
da podaci ostanu dostatno pouzdani za svaku državu članicu i da se mogu uspoređivati između država članica; |
|
(b) |
da Komisija može na vrijeme utvrditi, pripremiti i predložiti promjene koje su možda potrebne u zakonodavstvu Vijeća, te da uz to može pravovremeno odobriti provedbena pravila za zakonodavstvo Vijeća; |
|
(c) |
da metodološke studije različitih država članica o djelotvornim načinima zadovoljavanja novih potreba za informacijama budu primjerene; |
|
(d) |
da se pri terminskom planiranju nacionalnih aktivnosti uvažavaju zajednički interesi Zajednice; |
|
(e) |
da se financijska sredstva Zajednice koja olakšavaju izvedbu ovog programa koriste kao dodatak drugim nacionalnim sredstvima, te da se koriste na najdjelotvorniji način; |
budući da se ova koordinacija najbolje može postići unutar formalne strukture koja omogućava da se tehnička ograničenja i prednosti razmatraju zajednički, te da se donesu odluke koje usklađuju nacionalne interese i interese Zajednice;
budući da je državama članicama, u skladu s njihovim objektivnim potrebama, potreban financijski doprinos Zajednice za olakšavanje zahtijevanih prilagodba;
budući da za postizanje željenih ušteda mogu biti potrebne prilagodbe tehničkog izvođenja istraživanja; budući da takve prilagodbe treba odobriti uz primjenu odgovarajuće zaštite;
budući da treba predvidjeti moguće proširenje ove Odluke u kontekstu sljedećeg okvirnog programa za prioritetne mjere na području statističkih podataka koji se odnose na razdoblje nakon 1997.;
budući da je raspodjela nadležnosti između Komisije i država članica u potpunosti u skladu s načelom supsidijarnosti,
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Svrha
Kako bi se poboljšao način na koji poljoprivredna statistika Zajednice zadovoljava potrebe za informacijama koje proizlaze iz reforme zajedničke poljoprivredne politike, države članice, unutar granica koje određuju raspoloživa sredstva, poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi prilagodile svoje nacionalne sustave poljoprivredne statistike. Pri tom one uvažavaju radna područja navedena u prilozima I. i II. ovoj Odluci, te ciljeve, karakteristike i kriterije navedene u Prilogu III.
Članak 2.
Uloga Komisije
Komisija, djelujući sporazumno s državama članicama:
|
(a) |
izrađuje zajednički plan za usklađivanje rada i općeniti okvir za potrebne metodološke opise; |
|
(b) |
provjerava kvalitetu i usporedivost podataka; |
|
(c) |
određuje i provodi mjere na razini Zajednice koje su važne za svrhe ove Odluke. |
Članak 3.
Vremenski okvir i postupak
Postupak prilagodbe poljoprivredne statistike Zajednice iz članka 1. započinje tijekom razdoblja 1996.-1997. Usklađuje ga Komisija kroz tehničke akcijske planove, kako je predviđeno člankom 4. Nakon ovog razdoblja Vijeće može odlučiti o produženju u skladu s prijedlozima Komisije predviđenim člankom 11.
Članak 4.
Tehnički akcijski planovi za poljoprivrednu statistiku
1. Komisija svake godine izrađuje tehnički akcijski plan za poljoprivrednu statistiku u skladu s postupkom utvrđenim člankom 10. Ovi planovi obuhvaćaju aktivnosti koje izvode države članice u skladu s člankom 1. Raspoloživa sredstva upotrebljavaju se tako da se postigne najveće moguće poboljšanje ekonomičnosti poljoprivredne statistike Zajednice pri ispunjavanju zahtjeva prava Zajednice, te neformalnih sporazuma i novih potreba za informacijama.
2. Svaki godišnji tehnički akcijski plan uključuje detaljan opis aktivnosti za sljedeću godinu i okvirni terminski plan za sljedeće dvije godine. Pri izradi plana mora se uvažavati sljedeće:
|
(a) |
postojeće obveze za dotične godine, npr. popis i učestalost istraživanja Zajednice koje provode države članice i drugi podaci koji se dostavljaju Komisiji; |
|
(b) |
pisane informacije iz država članica, kako je previđeno člankom 5. točkama (b) i (c); |
|
(c) |
sredstva koja su potrebna za svaku od razmatranih akcija i sredstva koja su na raspolaganju. |
Članak 5.
Izvješća država članica
Najkasnije do 31. ožujka svake godine (godina n), države članice dostavljaju:
|
(a) |
kratko izvješće o provedbi akcija dogovorenih za prethodnu godinu, (godina n – 1); |
|
(b) |
jezgrovit opis različitih akcija predloženih za plan za sljedeću godinu (godina n + 1); |
|
(c) |
obavijest o glavnim aktivnostima koje se planiraju ili predlažu za dvije godine nakon toga (godine n + 2 i n + 3), koje su relevantne za svrhe ove Odluke. |
Opis obuhvaća predviđene promjene u metodologiji provedbe, posao koji se mora obaviti, predviđene poteškoće i prijedloge za njihovo rješavanje, učinke na nacionalna sredstva i sredstva Zajednice, te prijedloge za poboljšanja na razini Zajednice. Identificiraju se akcije za koje je potrebna financijska potpora Zajednice.
U skladu s postupkom iz članka 10., Komisija izrađuje pojednostavljene standardne obrasce, kako bi dostavljanje izvješća bilo lakše.
Članak 6.
Financijske odredbe
1. Zajednica preuzima dio troškova koje države članice imaju pri prilagodbi nacionalnih sustava za poljoprivrednu statistiku, ili dio troškova za pripremne poslove u vezi s novim ili povećanim potrebama koje su dio tehničkog akcijskog plana.
2. Komisija svake godine odlučuje o iznosu doprinosa državama članicama u vezi s tehničkim akcijskim planom i u skladu s postupkom utvrđenim člankom 10.
3. Doprinos se državama članicama stavlja na raspolaganje svake godine nakon što Komisija primi i odobri godišnje izvješće o provedbi akcija predviđenih za prethodnu godinu. U suradnji s nadležnim tijelima država članica, Komisija provodi bilo kakve provjere na licu mjesta koje smatra potrebnim.
Članak 7.
Fleksibilnost
Kada je to potrebno za postizanje svrha ove Odluke i za vrijeme trajanja tehničkog akcijskog plana, Komisija, djelujući u skladu s postupkom utvrđenim člankom 10., može odobriti zahtjev države članice da joj se dopusti da prilagodi jednu ili više sljedećih stavki poljoprivrednih statističkih istraživanja navedenih u Prilogu IV.: obuhvaćene regije, teritorijalne potpodjele, definicije, metodologija istraživanja, datum istraživanja, popis karakteristika i veličina razreda.
Članak 8.
Prilagodba promjenljivim okolnostima
Komisija može promijeniti Prilog I. (statistička područja u kojima su utvrđene moguće uštede) i Prilog II. (statistička područja u kojima postoje nove ili povećane potrebe) u skladu s postupkom utvrđenim člankom 10. Ona o ovim promjenama obavješćuje Europski parlament i Vijeće.
Članak 9.
Uloga Stalnog odbora za poljoprivrednu statistiku
Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku koji je uspostavljen Odlukom 72/279/EEZ (5), sastaje se najmanje jedanput godišnje, kako bi raspravio o sljedećem:
|
(a) |
o izvješćima država članica u vezi s izvođenja programa u prethodnoj godini; |
|
(b) |
o aktivnostima koje države članice predlažu za sljedeću godinu i izgledima za dvije godine nakon toga; |
|
(c) |
o tehničkom akcijskom planu za sljedeću godinu; |
|
(d) |
o financijskom doprinosu zajednice predviđenom člankom 6.; |
|
(e) |
o mogućim promjenama u prilozima I. i II. |
Članak 10.
Mjere koje su potrebne za provedbu
Komisija donosi mjere potrebne za provedbu ove Odluke. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, dalje u tekstu „Odbor”.
Predstavnik Komisije dostavlja Odboru nacrt potrebnih mjera. Odbor daje svoje mišljenje o nacrtu mjera u roku koji može odrediti predsjednik u skladu s hitnosti stvari. Mišljenje se donosi većinom utvrđenom u članku 148. stavku 2. Ugovora za slučaj Odluke koju usvaja Vijeće na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica unutar Odbora se ponderiraju na način predviđen u tom članku. Predsjednik ne glasuje.
Komisija donosi predviđene mjere ako su one u skladu s mišljenjem Odbora.
Ako mjere nisu u skladu s mišljenjem Odbora, ili ako mišljenje nije dano, Komisija bez odlaganja dostavlja Vijeću prijedlog o potrebnim mjerama. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.
Ako u roku od tri mjeseca od datuma upućivanja mjera Vijeću, Vijeće ne donese odluku, Komisija usvaja predložene mjere.
Članak 11.
Izvješće
Nakon savjetovanja sa Stalnim odborom za poljoprivrednu statistiku, Komisija do 1. studenoga 1997. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o napretku u vezi s ovom Odlukom, popraćeno, ako je to potrebno, prijedlozima za njezino proširenje.
Članak 12.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Luxembourgu 25. lipnja 1996.
Za Vijeće
Predsjednik
M. PINTO
(1) SL C 336, 14.12.1995., str. 6.
(2) Mišljenje doneseno 24. svibnja 1996. (SL C 166, 10.6.1996.).
(3) SL L 219, 28.8.1993., str. 1.
(4) SL C 161, 28.6.1989., str. 1.
(5) SL L 179, 7.8.1972., str. 2.
PRILOG I.
STATISTIČKA PODRUČJA NA KOJIMA SU UTVRĐENE MOGUĆE UŠTEDE (1)
|
1. |
Istraživanja strukture poljoprivrednih gospodarstava: pojednostavljenje i restrukturiranje popisa karakteristika, posebno za privremena izvješća. |
|
2. |
Istraživanje vinogradarskih površina: pojednostavljenje programa statističkih tabela. |
|
3. |
Istraživanje voćaka: smanjenje obveza koje se odnose na privremena izvješća. |
|
4. |
Indeks poljoprivrednog dohotka: eliminiranje prvih zasebnih ocjena u listopadu i eliminiranje bilo kakvih detalja od sekundarnog značaja. |
|
5. |
Ukupan prihod poljoprivrednih kućanstava: veća fleksibilnost u vezi s učestalosti i cilja. |
|
6. |
Istraživanja na području životinja: primjena pojma poljoprivredne fleksibilnosti, tj. prilagodba učestalosti istraživanja prema broju stoke u svakoj pojedinoj državi. |
|
7. |
Statistička istraživanja na području mljekarstva: eliminiranje tjednih statističkih podataka, eliminiranje statističkih podataka o kazeinu, smanjenje nekih godišnjih statističkih podataka i pojednostavljenje statističkih podataka o strukturi mljekarstva. |
(1) Pri pregledu poljoprivrednih statističkih istraživanja provedenih u okviru Statističkog programa Europskih zajednica u razdoblju 1989.-1992. Neke od utvrđenih ušteda već su provedene.
PRILOG II.
STATISTIČKA PODRUČJA NA KOJIMA POSTOJE NOVE I POVEĆANE POTREBE (1)
Teme
|
1. |
Istraživanja strukture poljoprivrednih gospodarstava: prilagodba popisa karakteristika kako bi se uzele u obzir nove potrebe (aktivnosti izvan poljoprivrednog gospodarstva, poljoprivredno-okolišni pokazatelji, detaljnija zemljopisna podjela, posebno za osnovna istraživanja). |
|
2. |
Brze procjene prognoza sjetve i sadnje glavnih kultura početkom zime. |
|
3. |
Poboljšavanje izrade i brzo davanje statističkih podataka o proizvodnji u određenim sektorima (voće i povrće, vino, jaja i perad, cvijeće). |
|
4. |
Poboljšani statistički podaci o potrošnji i o razinama zaliha, te o promjenama za glavne proizvode, radi redovite izrade bilance zaliha na razini Europe. |
|
5. |
Stočna hrana: otklanjanje nekih zakašnjenja u bilancama krmiva. |
|
6. |
Razvoj usklađenijih statističkih istraživanja na području šumarstva u Zajednici. |
|
7. |
Statistička istraživanja o poljoprivrednim cijenama: novi izbor serija apsolutnih poljoprivrednih cijena uzimajući u obzir tehnički napredak i gospodarske promjene. |
Metodologija
|
8. |
Nove i poboljšane metode koje omogućavaju državama članicama djelotvornije ispunjavanje postojećih i novih potreba za informacijama, npr. brza istraživanja, upravni podaci, paneli, daljinsko istraživanje. |
(1) Utvrđena pri pregledu poljoprivrednih statističkih istraživanja provedenih u okviru Statističkog programa Europskih zajednica u razdoblju 1989.-1992.
N.B. Bilo kakva nova statistička obveza podliježe posebnom pravnom instrumentu Vijeća.
PRILOG III.
CILJEVI, KARAKTERISTIKE I KRITERIJI POLJOPRIVREDNOG STATISTIČKOG SUSTAVA ZAJEDNICE
Trajno poboljšavanje
|
1. |
Poljoprivredna statistika Zajednice se trajno poboljšava u vezi s ekonomičnosti i mogućnosti ispunjavanja statističkih potreba Zajednice i trećih zemalja. |
Provjeravanje pozitivne usporedivosti
|
2. |
Poljoprivredna statistika Zajednice uključuje trajnu provjeru kvalitete kako bi se osiguralo da podaci zadovoljavaju potrebe za koje se upotrebljavaju. Posebno se od država članica može zahtijevati da obavješćuju Komisiju i druge države članice o upotrijebljenim statističkim metodama i o njihovoj prikladnosti. |
Opterećenje u vezi s odgovora
|
3. |
Poljoprivredna statistika Zajednice postavlja najmanje moguće opterećenje u vezi s odgovora u skladu s ispunjavanjem potreba za informacijama. |
Povezivanje poljoprivrednih statističkih podataka sa statističkim podacima drugih djelatnosti
|
4. |
Poboljšanje poljoprivrednih statističkih podataka Zajednice olakšava:
|
Nadopunjavanje između razine Zajednice i nacionalnih razina
|
5. |
U okviru nacionalnih poljoprivrednih statističkih sustava mogu se prikupljati i dostavljati Zajednici podaci koji nisu formalno predviđeni na razini Zajednice. Slično tome, određene aplikacije razvijene izravno na razini Zajednice (na primjer, Eurofarm, SPEL) mogu se upotrebljavati da bi se državama članicama dostavljale informacije koje nisu na raspolaganju na nacionalnoj razini. |
Usredotočenost na najvažnije aspekte
|
6. |
Količina informacija koje dostavlja pojedina država članica može varirati ovisno o važnosti pojave obuhvaćene na regionalnoj razini, nacionalnoj razini i razini Zajednice. |
Najdjelotvorniji nacionalni pristup
|
7. |
Države članice mogu prikupljati osnovne podatke pomoću statističke metode koja je najdjelotvornija, uvažavajući definiciju, vremenska ograničenja i zahtijevanu razinu točnosti (što podliježe provjeri iz točke 2.). |
Optimizacija
|
8. |
Detaljni zahtjevi Zajednice navedeni u različitim pravnim instrumentima Zajednice i neformalnim sporazumima, sami po sebi ne predstavljaju optimiziranu strukturu. Svaka država članica mora osigurati da se njezin nacionalni poljoprivredni statistički sustav prilagodi i na optimalan način odgovara zahtjevima Zajednice. Zahtjevi Zajednice ne smiju nepotrebno ometati nacionalnu optimizaciju. |
PRILOG IV.
GLAVNE UREDBE I DIREKTIVE VIJEĆA O POLJOPRIVREDNOJ STATISTICI
|
Direktiva Vijeća 72/280/EEZ |
od 31. srpnja 1972. o statističkim istraživanjima koje države članice moraju provoditi u vezi s mlijekom i mliječnim proizvodima |
|
Direktiva Vijeća 76/625/EEZ |
od 20. srpnja 1976. o statističkim istraživanjima koje države članice moraju provoditi kako bi se utvrdio proizvodni potencijal nasada određenih vrsta voćaka |
|
Direktiva Vijeća 93/23/EEZ |
od 1. lipnja 1993. o statističkim istraživanjima koje treba provesti u području proizvodnje svinja |
|
Direktiva Vijeća 93/24/EEZ |
od 1. lipnja 1993. o statističkim istraživanjima koje treba provesti u području govedarstva |
|
Direktiva Vijeća 93/25/EEZ |
od 1. lipnja 1993. o statističkim istraživanjima koja treba provesti u vezi sa zalihama ovaca i koza |
|
Uredba Vijeća (EEZ) br. 2787/75 |
od 29. listopada 1975. o proizvodnji i tržištu jaja za nasad i pilića za uzgoj domaće peradi |
|
Uredba Vijeća (EEZ) br. 357/79 |
od 5. veljače 1979. o statističkim istraživanjima područja pod vinovom lozom |
|
Uredba Vijeća (EEZ) br. 571/88 |
od 29. veljače 1988. organizaciji statističkih istraživanja Zajednice o strukturi poljoprivrednih gospodarstava između 1988. i 1997. |
|
Uredba Vijeća (EEZ) br. 837/90 |
od 26. ožujka 1990. o statističkim podacima koje države članice moraju dostavljati o proizvodnji žitarica |
|
Uredba Vijeća (EEZ) br. 959/93 |
od 5. travnja 1993. o statističkim podacima koje države članice moraju dostavljati o ostalim usjevima osim žitarica |
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
22 |
32001R0394
|
L 058/9 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
27.02.2001. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 394/2001
od 27. veljače 2001.
o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2700/93 o detaljnim pravilima za primjenu premije u korist proizvođača ovčjeg i kozjeg mesa
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2467/98 od 3. studenoga 1998. o zajedničkoj organizaciji tržišta ovčjeg i kozjeg mesa (1), kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1669/2000 (2), a posebno njezin članak 5. stavak 9.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3493/90 od 27. studenoga 1990. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu premija proizvođačima ovčjeg i kozjeg mesa (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2825/2000 (4), a posebno njezin članak 2. stavak 4.,
budući da:
|
(1) |
Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1323/90 od 14. svibnja 1990. o uvođenju posebne potpore za uzgoj ovaca i koza u određenim područjima Zajednice koja su u nepovoljnijem položaju (5), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 193/98 (6), odobrava se dodjela posebne potpore proizvođačima koji se nalaze u područjima u nepovoljnijem položaju, kako su utvrđena u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1257/1999 od 17. svibnja 1999. o potpori Europskoga fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP) ruralnom razvoju kojom se izmjenjuju i stavljaju izvan snage određene uredbe (7). |
|
(2) |
Definicija proizvođača u područjima u nepovoljnijem položaju, utvrđena u članku 2. stavku 2. Uredbe (EEZ) br. 3493/90, izmijenjena je tako da se odnosi na sve proizvođače ovčetine ili kozetine čije se gospodarstvo nalazi u područjima utvrđenima u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1257/1999, ili čije se gospodarstvo s najmanje 50 % površine koja se koristi za poljoprivredu nalazi u takvim područjima. |
|
(3) |
Stoga je potrebno izmijeniti Uredbu Komisije (EEZ) br. 2700/93 (8), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1410/1999 (9), kako bi je se uskladilo s izmijenjenom definicijom proizvođača u područjima u nepovoljnijem položaju. |
|
(4) |
Izmjena Uredbe (EEZ) br. 3493/90 stupila je na snagu 23. prosinca 2000. Kako je tom izmjenom poljoprivrednicima olakšano usklađivanje s njome, prikladno je da se ova Uredba primjenjuje od početka tržišne godine 2001. |
|
(5) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za ovce i koze, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Članak 1.a Uredbe (EEZ) br. 2700/93 zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 1.a
Zahtjev za posebnu potporu u određenim područjima u nepovoljnijem položaju (Uredba (EEZ) br. 1323/90):
|
1. |
Kako bi mogao koristiti pravo na posebnu potporu predviđenu u članku 1. Uredbe (EEZ) br. 1323/90, proizvođač koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 2. stavku 2. drugom podstavku Uredbe (EEZ) br. 3493/90:
|
|
2. |
Nadležno nacionalno tijelo može zatražiti predočenje posjedovnog lista, ugovora o najmu ili pisanog dogovora između proizvođača i, prema potrebi, potvrde lokalnih ili regionalnih nadležnih tijela koja su dotičnom proizvođaču stavila na raspolaganje zemljište koje se koristi za poljoprivredu. U potvrdi se moraju navesti površina zemljišta dodijeljenog proizvođaču i čestice koje se nalaze u područjima u nepovoljnijem položaju. |
|
3. |
Države članice mogu zahtijevati da se u slučaju iz stavka 1. točke (b) posebna izjava podnese putem obrasca zahtjeva za potporu po površini. |
|
4. |
Države članice do 30. lipnja svake tržišne godine obavješćuju Komisiju o broju i regionalnoj lokaciji proizvođača koji opravdavaju svoje zahtjeve za premiju potvrdom iz stavka 1. točke (b). |
|
5. |
Izjava proizvođača o površini i posebna izjava provjeravaju se u skladu s člancima 6. i 7. Uredbe (EEZ) br. 3887/92. Stvarno utvrđene površine putem gore navedenog postupka koriste se za izračun postotka površine gospodarstva koja se koristi za poljoprivredu i koja se nalazi u područjima u nepovoljnijem položaju u odnosu na ukupnu površinu gospodarstva koja se koristi za poljoprivredu. |
|
6. |
Ako gore navedeni dokumenti koje je dostavio poljoprivrednik ukazuju na to da se najmanje 50 % površine korištene za poljoprivredu nalazi u područjima u nepovoljnijem položaju, ali ako je provjerom ili kontrolom utvrđeno da je stvarni postotak manji od 50 %, posebna se potpora ne isplaćuje, a premija za ovce smanjuje se za postotak jednak razlici između stvarno utvrđenog postotka i 50 %. |
Međutim, u slučaju namjerno dane lažne izjave ili koja je rezultat ozbiljnog nemara:
|
— |
dotičnog se proizvođača isključuje iz programa premije za ovce/koze za predmetnu tržišnu godinu, i, |
|
— |
ako je namjerno dao lažnu izjavu, proizvođača se isključuje iz tog programa za narednu tržišnu godinu. |
Sniženje se ne primjenjuje ako proizvođač može dokazati da je utvrđivanje površine bilo temeljeno na podacima koje priznaje nadležno tijelo.”
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Primjenjuje od početka tržišne godine 2001.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2001.
Za Komisiju
Franz FISCHLER
Član Komisije
(1) SL L 312, 20.11.1998., str. 1.
(2) SL L 193, 29.7.2000., str. 8.
(3) SL L 337, 4.12.1990., str. 7.
(4) SL L 328, 23.12.2000., str. 1.
(5) SL L 132, 23.5.1990., str. 17.
(6) SL L 20, 27.1.1998., str. 18.
(7) SL L 160, 26.6.1999., str. 80.
(8) SL L 245, 1.10.1993., str. 99.
(9) SL L 164, 30.6.1999., str. 53.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
24 |
32001R1488
|
L 196/9 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
19.07.2001. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1488/2001
od 19. srpnja 2001.
o utvrđivanju pravila primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 3448/93 u vezi s uključivanjem određenih količina određenih osnovnih proizvoda, navedenih u Prilogu I. Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, u postupke aktivne dorade bez prethodnog ispitivanja gospodarskih uvjeta
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 3448/93 od 6. prosinca 1993. o utvrđivanju trgovinskih aranžmana primjenjivih na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2580/2000 (2), a posebno treći podstavak njezinog članka 11. stavka 1.,
budući da:
|
(1) |
Temeljem Uredbe (EZ) br. 3448/93 određene se količine određenih osnovnih proizvoda u skladu s člankom 11. navedene Uredbe mogu uključiti u postupke aktivne dorade bez prethodnog ispitivanja gospodarskih uvjeta, kako je navedeno u članku 117. stavku (c) Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 2700/2000 (4). Treba utvrditi postupke za primjenu ove mogućnosti kao i za provjeru i planiranje količina takvih proizvoda. |
|
(2) |
Sukladno tome treba utvrditi postupak koji omogućava određivanje navedenih količina uz pomoć bilance. Podnošenje navedene bilance na ispitivanje grupi stručnjaka za horizontalna pitanja u vezi s trgovinom prerađenim poljoprivrednim proizvodima koji nisu navedeni u Prilogu I., postupak bi učinilo transparentnim, dok bi količine bile pravovremeno objavljivane. |
|
(3) |
Za potrebe odobravanja takvih količina, za dobivanje odgovarajuće dozvole carinskih ovlaštenja mora se priložiti posebna potvrda. |
|
(4) |
Ako navedeni postupak mora omogućiti da se prerađivačkoj industriji Zajednice osigura pristup poljoprivrednim sirovinama pod konkurentnim uvjetima, a kako sustav izvoznih naknada ne osigurava takvo jamstvo zbog gornjih granica utvrđenih sporazumima koji su sklopljeni u skladu s člankom 300. Ugovora, ovaj se postupak mora usmjeriti na subjekte čije potrebe za naknadama nisu zadovoljene, bilo u cijelosti ili djelomično. |
|
(5) |
Potrebno je utvrditi pravila za podnošenje, odobravanje, korištenje i zaključivanje postupka obnavljanja tih potvrda, zajedno s njihovim tehničkim karakteristikama, kako bi se predmetni postupak učinio fleksibilnim i omogućilo razborito upravljanje. Stoga bi, u velikoj mjeri, trebao slijediti postojeći postupak utvrđen za određene poljoprivredne potvrde, navedene u Uredbi Komisije (EZ) br. 1291/2000 od 9. lipnja 2000. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola i potvrda o unaprijed utvrđenoj subvenciji za poljoprivredne proizvode (5). |
|
(6) |
Ako Komisija uzima u obzir sve tvrtke koje prerađuju poljoprivredne proizvode, svu robu, koja nije navedena u Prilogu I. mora uzeti u obzir kao cjelinu. Stoga gore opisani postupak mora predvidjeti proizvodnju u postupcima aktivne dorade, i to u dva stupnja, pri čemu svaki stupanj izvodi druga tvrtka. |
|
(7) |
Potrebno je odlučiti mogu li se ove potvrde izdati u tri tranše. K tome, treba predvidjeti izvanredno izdavanje jedne ili više tranši za rješavanje svih neočekivanih događaja, posebno onih na tržištu, a prava vezana za ove potvrde trebaju biti prenosiva. |
|
(8) |
Kako bi bilo moguće provjeriti i planirati količine predmetnih osnovnih proizvoda, treba predvidjeti dostavljanje statističkih podataka o korištenju potvrda. |
|
(9) |
Upravljački odbor za horizontalna pitanja u vezi s trgovinom prerađenim poljoprivrednim proizvodima koji nisu navedeni u Prilogu I. Ugovora nije dao svoje mišljenje u roku koji je odredio predsjedavajući, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Područje primjene Uredbe
1. Uključivanje određenih količina određenih osnovnih proizvoda, utvrđenih člankom 11. Uredbe (EZ) br. 3448/93 u postupke aktivne dorade bez prethodnog ispitivanja gospodarskih uvjeta predmet je prilaganja potvrda o aktivnoj doradi (dalje u tekstu „potvrde AO”), za vrijeme njihovog razdoblja valjanosti.
2. Mogu se izdati dva uzastopna odobrenja za aktivnu doradu – jedno za aktivnu doradu osnovnog proizvoda, a drugo za aktivnu doradu međuproizvoda koji odgovara osnovnom proizvodu. Pretpostavlja se da su gospodarski uvjeti zadovoljeni za svako od odobrenja, pod uvjetom da se svaki zahtjev za izdavanje odobrenja podnosi na temelju iste potvrde AO.
Članak 2.
Bilanca
1. Svake godine Komisija, najkasnije do 21. rujna, sastavlja bilancu opisanu u članku 11. Uredbe (EZ) br. 3448/93 te je podnosi na ispitivanje grupi stručnjaka za horizontalna pitanja u vezi s trgovinom prerađenim poljoprivrednim proizvodima koji nisu navedeni u Prilogu I. (dalje u tekstu „grupa stručnjaka”).
2. Ako je procijenjeni iznos potreban za naknade viši od dostupnih sredstava, količine različitih osnovnih proizvoda, kako su označeni svojim osmeroznamenkastim oznakama kombinirane nomenklature, utvrđuju se u skladu s bilancom.
Članak 3.
Prvo objavljivanje raspoloživih količina
Ukupne količine svakog osnovnog proizvoda utvrđene u skladu s člankom 2. stavkom 2. objavljuju se najkasnije 30. rujna svake godine u Službenom listu Europskih zajednica.
Potvrde za te količine mogu se izdati u tri tranše u skladu s člancima 21., 22. i 23.
Članak 4.
Zahtjevi za potvrde AO
1. Samo subjekt koji je nositelj važeće potvrde o povratu u smislu Uredbe Komisije (EZ) br. 1520/2000 (6), ili koji je bio nositelj potvrde izdane tijekom prethodne proračunske godine, može podnijeti zahtjev za potvrdu AO.
Međutim, u slučajevima primjene drugog podstavka članka 14. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1520/2000, svaki subjekt kojem su bili odobreni povrati u tekućoj ili prethodnoj proračunskoj godini isto tako može podnijeti zahtjev za potvrdu AO.
2. Zaseban zahtjev se mora podnijeti za svaku količinu svakog raspoloživog osnovnog proizvoda, označenog svojom osmeroznamenkastom nomenklaturnom oznakom. Svaki subjekt smije podnijeti samo jedan zahtjev po tranši za svaki osnovni proizvod.
Tijelo prihvaća samo one zahtjeve za potvrde kojima je podnositelj zahtjeva priložio pisanu izjavu da, za predmetnu tranšu, nije podnio i da se obvezuje da neće podnositi nikakve druge zahtjeve za potvrde AO za isti osnovni proizvod u državi članici kojoj podnosi zahtjev, niti u bilo kojoj drugoj državi članici. Ako se podnese više od jednog zahtjeva za isti osnovni proizvod, svi se zahtjevi odbacuju.
3. Ukupna količina za koju se može podnijeti zahtjev po subjektu i po tranši za bilo koji osnovni proizvod ne prelazi 5 000 tona za osnovne proizvode obuhvaćene zajedničkom organizacijom tržišta mliječnih proizvoda, šećera i riže te 20 000 tona za osnovne proizvode obuhvaćene zajedničkom organizacijom tržišta žitarica.
Članak 5.
Podnošenje zahtjeva za izdavanje potvrda
1. Zahtjevi za potvrdom se ne prihvaćaju ako se nadležnom tijelu ne pošalju ili podnesu na obrascima otisnutim i/ili ispunjenim u skladu s člankom 9.
Međutim, nadležna tijela mogu prihvatiti pisane telekomunikacije ili elektroničke poruke kao valjane zahtjeve, pod uvjetom da uključuju sve informacije koje bi se nalazile na obrascu, da su ga upotrijebila. Države članice mogu zahtijevati da pisanu telekomunikaciju i/ili elektroničku poruku slijedi zahtjev na obrascu otisnutom i/ili ispunjenom u skladu s člankom 9., poslan ili podnesen izravno nadležnom tijelu; u takvim slučajevima se za dan podnošenja zahtjeva uzima datum na koji je nadležno tijelo primilo pisanu telekomunikaciju ili elektroničku poruku. Ovaj zahtjev ne utječe na valjanost zahtjeva koji su poslani pisanom telekomunikacijom ili elektroničkom porukom.
Kada se zahtjevi za potvrde podnose elektroničkim putem, nadležna tijela država članica utvrđuju način na koji se vlastoručni potpis zamjenjuje drugom metodom, koja se može temeljiti na korištenju šifri.
2. Zahtjevi za potvrde mogu se otkazati samo pismom, pisanom telekomunikacijom ili elektroničkom porukom koju nadležno tijelo primi, osim u slučajevima force majeure, do 13 sati na dan podnošenja zahtjeva.
Članak 6.
Postupak za podnošenje zahtjeva
1. Dan podnošenja zahtjeva za potvrdu je dan na koji je taj zahtjev primilo nadležno tijelo, pod uvjetom da ga je primilo najkasnije do 13 sati, bez obzira je li podnesen izravno nadležnom tijelu ili mu je poslan pismom, pisanom telekomunikacijom ili elektroničkom porukom.
2. Za zahtjev za potvrdu koji je nadležno tijelo primilo bilo u subotu, nedjelju ili na praznik ili nakon 13 sati radnim danom smatra se da je podnesen prvi radni dan, nakon dana kada je zapravo primljen.
3. Kada je za podnošenje zahtjeva za potvrde propisano određeno razdoblje i kada posljednji dan tog razdoblja pada u subotu, nedjelju ili na praznik, navedeno razdoblje završava prvi sljedeći radni dan u 13 sati.
Međutim, ovakva produženja se ne uzimaju u obzir u smislu utvrđivanja razdoblja valjanosti potvrde.
4. Vremenski rokovi navedeni u ovoj Uredbi utvrđeni su prema belgijskom lokalnom vremenu.
Članak 7.
Neprihvaćanje zahtjeva
Zahtjevi, koji sadržavaju uvjete koji nisu predviđeni pravilima Zajednice, ne prihvaćaju se.
Članak 8.
Izvaci
Izvaci iz potvrda imaju iste pravne učinke kao i potvrde iz kojih su izvađeni, u granicama količina u odnosu na koje se takvi izvaci izdaju.
Članak 9.
Specifikacije za korištenje i oblikovanje obrazaca
1. Ne dovodeći u pitanje drugi podstavak članka 5. stavka 1. i članak 11. stavak 1., zahtjevi za potvrde, potvrde i izvaci iz istih se sastavljaju na obrascima koji su u skladu s uzorcima iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1291/2000 pod naslovom „uvozna potvrda AGRIM”, podložno sljedećim izmjenama:
|
(a) |
naslov „uvozna potvrda AGRIM” briše se ili precrtava, ili se preko njega otiskuje žig „potvrda AO”. Ovo se vrši mehaničkim ili elektroničkim sredstvima; |
|
(b) |
odjeljak 7. i odjeljak 8. brišu se; |
|
(c) |
naslov odjeljka 11. briše se; |
|
(d) |
odjeljak 19. uzorka potvrde briše se; |
|
(e) |
oznaka „potvrda AO za proizvodnju robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. niti navedena u članku 1. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1520/2000” upisuje se, bilo ručno bilo mehaničkim ili elektroničkim putem, u odjeljak 20. uzorka zahtjeva za potvrdu i u odjeljak 24. uzorka potvrde. |
Takvi obrasci moraju biti ispunjeni u skladu s uputama na obrascima.
2. Obrasci potvrda izrađuju se u setovima koji sadržavaju redom presliku br. 1, presliku br. 2 i zahtjev, zajedno sa svim dodatnim preslikama potvrde.
Međutim, države članice od podnositelja zahtjeva mogu tražiti da, umjesto seta opisanog u prethodnom podstavku, ispuni samo obrazac za zahtjev.
Kada je količina za koju se potvrda izdaje manja od količine za koju je prvotno podnesen zahtjev, količina za koju je podnesen zahtjev upisuje se samo na obrazac za zahtjev.
Obrasci za izvatke iz potvrda izrađuju se u setovima koji sadržavaju redom presliku br. 1 i presliku br. 2.
3. Obrasci, uključujući dodatne stranice, tiskaju se na bijelom papiru bez drvenjače, koji je pripremljen za pisanje i teži najmanje 40 g po kvadratnom metru. Njihova veličina je 210 × 297 mm, pri čemu je dozvoljeno odstupanje do 5 mm prema dolje i do 8 mm prema gore pri duljini 297 mm; prored među redovima je 4,24 mm (jedna šestina inča); rasporeda obrazaca se treba točno pridržavati. Na obje strane preslike br. 1 i na dodatnim stranicama na kojima moraju biti otisnute atribucije je pored toga otisnut i guilloche uzorak kao pozadina kako bi se mehaničkim ili kemijskim sredstvima otkrilo svako krivotvorenje. Guilloche pozadina je zelena.
4. Države članice odgovorne su za tiskanje obrazaca. Obrasce mogu tiskati i tiskare koje odredi država članica u kojoj imaju sjedište. U potonjem slučaju, na svakom se obrascu mora upućivati na odobrenje države članice. Na svakom obrascu mora biti naveden naziv i adresa tiskare kao i znak prema kojem se tiskara može prepoznati i pojedinačni serijski broj, osim za obrazac za podnošenje zahtjeva i dodatne stranice. Broju prethode sljedeća slova prema državi članici koja izdaje dokument: „AT” za Austriju, „BE” za Belgiju, „DE” za Njemačku, „DK” za Dansku, „EL” za Grčku, „ES” za Španjolsku, „FI” za Finsku, „FR” za Francusku, „IE” za Irsku, „IT” za Italiju, „LU” za Luksemburg, „NL” za Nizozemsku, „PT” za Portugal, „SE” za Švedsku i „UK” za Ujedinjenu Kraljevinu.
Kod izdavanja, potvrde i izvaci nose broj izdavanja koji dodjeljuje tijelo koje ih izdaje.
5. Zahtjevi, potvrde i izvaci ispunjavaju se pisaćim strojem ili elektroničkim putem: tiskaju se i ispunjavaju na jednom od službenih jezika Zajednice, kako propisuju nadležna tijela države članice izdavanja. Međutim, država članica može dozvoliti da se zahtjevi ispunjavaju ručno tintom i velikim tiskanim slovima.
6. Tijela izdavanja ili atribucijska tijela žigove otiskuju metalnim žigom, po mogućnosti izrađenim od čelika. Međutim, žig tijela izdavanja može se zamijeniti suhim žigom u kombinaciji sa slovima ili brojkama, dobivenim perforacijom.
7. Nadležna tijela predmetnih država članica mogu, kada je to potrebno, tražiti da se potvrde i izvaci iz istih prevedu na službeni jezik ili jedan od službenih jezika te države članice.
Članak 10.
Postupak izdavanja izvatka
1. Nakon što nositelj potvrde ili preuzimatelj podnese zahtjev ili priloži presliku br. 1 dokumenta, tijelo izdavanja ili agencija ili agencije koje odredi svaka država članica mogu izdati jedan ili više izvadaka iz tog dokumenta.
Izvaci se sastavljaju u najmanje dvije preslike, od kojih se prva, koja se naziva „nositeljeva preslika” ili označava „br. 1” dostavlja ili naslovljuje na podnositelja zahtjeva, dok drugi, koji se naziva „preslika tijela izdavanja” i označava „br. 2”, zadržava tijelo izdavanja.
Tijelo koje izdaje izvadak, na preslici br. 1 potvrde, upisuje količinu za koju je izdan izvadak. Riječ „izvadak” se upisuje pokraj količine upisane na presliku br. 1 potvrde.
2. Ne može se izraditi izvadak iz izvatka iz potvrde.
3. Presliku br. 1 izvatka koji se koristio ili mu je istekla valjanost nositelj vraća tijelu koje je izdalo potvrdu, zajedno s preslikom br. 1 potvrde iz koje se izvodi, kako bi tijelo moglo prilagoditi upise na presliku br. 1 potvrde u svjetlu onih koji se nalaze na preslici br. 1 izvatka.
Članak 11.
Elektroničke potvrde
Ne dovodeći u pitanje članak 9., potvrde se mogu izdavati i koristiti koristeći računalne sustave sukladno detaljnim pravilima koja su utvrdila nadležna tijela. U daljnjem tekstu „elektroničke potvrde”.
Sadržaj elektroničkih potvrda mora biti identičan sadržaju potvrda na papiru.
2. Nakon što nositelj potvrde ili preuzimatelj treba koristiti elektronički oblik iste u državi članici koja nije povezana s računalnim sustavom izdavanja, može zatražiti izvadak iz iste.
Takvi izvaci se izdaju odmah i bez dodatnih troškova na obrascu iz članka 9. stavka 1.
U državama članicama koje su povezane s računalnim sustavom izdavanja takvi se izvaci izdaju u obliku papirnatih izvadaka.
Članak 12.
Broj preslika potvrda AO
Ne dovodeći u pitanje članak 11., potvrde se sastavljaju u najmanje dvije preslike, od kojih se prva, koja se naziva „nositeljeva preslika” i označava „br. 1”, odmah dostavlja podnositelju zahtjeva, dok druga, koja se naziva „preslika tijela izdavanja” i označava „br. 2”, zadržava tijelo izdavanja.
Članak 13.
Valjanost potvrde AO
1. Potvrde AO valjane su do kraja trećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je podnesen zahtjev za izdavanje potvrde.
2. U smislu utvrđivanja razdoblja valjanosti, smatra se da su potvrde izdane na dan kad je podnesen zahtjev za njihovo izdavanje, a taj se dan uključuje u izračun razdoblja valjanosti. Međutim, potvrde se ne mogu koristiti do svog stvarnog izdavanja.
3. Prilikom prilaganja, u razdoblju valjanosti, preslika br. 1 potvrde AO ili izvatka iz iste, subjekt može, u skladu s uvjetima utvrđenima Uredbom Komisije (EEZ) br. 2454/93 (7), carinskom tijelu u državi članici podnijeti jedan zahtjev za odobravanje korištenja postupaka aktivne dorade za količinu osnovnog proizvoda koja je manja od ili jednaka količini navedenoj u potvrdi ili izvatku. Smatra se da su u tom slučaju zadovoljeni gospodarski uvjeti iz članka 117. stavka (c) Uredbe (EEZ) br. 2913/92.
Međutim, moguće je prihvatiti i drugi zahtjev u smislu članka 14.
Carinsko tijelo navodi količinu za koju je stvarno podnesen zahtjev u dijelu 2. prvog odjeljka stupca 29. i u prvom odjeljku stupca 30. preslike br. 1.
Carinsko tijelo potpisuje prvi odjeljak stupca 32. originala preslike br. 1 i utiskuje žig kako bi potvrdilo datum kada je zahtjev podnesen.
Carinsko tijelo nakon toga u roku od 15 radnih dana šalje ispravno ispunjen original preslike br. 1 tijelu izdavanja koje je navedeno u odjeljku 1. Ako se, međutim, primjenjuje članak 14. stavak 1., kopiju ispunjene preslike br. 1 šalje tijelu izdavanja, dok original zadržava.
Ako je potvrda elektronička, postupak se može provesti elektroničkim putem.
Članak 14.
Drugi zahtjev za odobrenje
1. Na zahtjev subjekta, i prije podnošenja zahtjeva za prvo odobrenje postupaka aktivne dorade, tijelo izdavanja ili tijelo koje odredi svaka država članica (ili jedno od ovih tijela, ako je određeno više od jednog tijela) upisuju sljedeći tekst, ispravno ispunjen, u odjeljak 20. potvrde ili, prema potrebi, izvatka:
|
— |
Solicitud de segunda autorización prevista por […] para la admisión del producto de código NC […] con arreglo al apartado 2 del artículo 1 del Reglamento (CE) no 1488/2001 |
|
— |
Påtænkt ansøgning om anden tilladelse fra … med henblik på henførsel of produktet … (KN-koden anføres) i henhold til artikel 1, stk. 2, i forordning (EF) nr. 1488/2001 |
|
— |
Antrag auf eine zweite Bewilligung vorgesehen von …, zwecks Überführung des Erzeugnisses der KN-Position … gemäß Artikel 1 Absatz 2 der Verordnung (EG) Nr. 1488/2001 |
|
— |
Αίτηση παροχής δεύτερης άδειας που ζητήθηκε από τον … για την εμπορία του προϊόντος του κώδικα ΣΟ … σύμφωνα με το άρθρο 1, παραγράφος 2 του κανονισμού (ΕΚ) αριθ. 1488/2001 |
|
— |
Application by … for a second authorisation for the placement of the product … [insert CN code] in accordance with Article 1(2) of Regulation (EC) No 1488/2001 |
|
— |
Demande de deuxième autorisation envisagée par … pour le placement de produit de code NC … conformément à l'article 1 paragraphe 2 du règlement (CE) no 1488/2001 |
|
— |
Domanda di seconda autorizzazione, richiesta da … per l'iscrizione del prodotto del codice NC … ai sensi dell'articolo 1, paragrafo 2, del regolamento (CE) n. 1488/2001 |
|
— |
Aanvraag voor een tweede vergunning van … voor de plaatsing van het product met GN-code … overeenkomstig artikel 1, lid 2, van Verordening (EG) nr. 1488/2001 |
|
— |
Pedido de segunda autorização previsto por … para a colocação do produto do código NC … em conformidade com o n.o 2 do artigo 1.o do Regulamento (CE) n.o 1488/2001 |
|
— |
Toinen lupahakemus, jonka tekee …, tuotteen, jonka CN-koodi on …, saattamiseksi sisäiseen jalostusmenettelyyn asetuksen (EY) N:o 1488/2001 1 artiklan 2 kohdan mukaisesti |
|
— |
En andra tillståndsansökan planeras av … för aktiv förädling av en produkt med KN-kod … enligt artikel 1.2 i förordning (EG) nr 1488/2001. |
Subjekt može odrediti samo jednog podnositelja zahtjeva za drugo odobrenje i samo jedan proizvod, te može tražiti samo jedan upis.
Nadalje, predmetno tijelo na upis otiskuje žig kako bi potvrdilo datum na koji je unesen.
2. Subjekt – nositelj prvog odobrenja – obavješćuje carinsko tijelo o količini proizvoda iz upisa u drugom podstavku stavka 1.
Po primitku obavijesti iz prethodnog podstavka, carinsko tijelo u odjeljak 20. potvrde nakon upisa iz stavka 1. dodaju sljedeći, ispravno ispunjen, tekst:
|
— |
Por una cantidad de … kg |
|
— |
For … kg |
|
— |
Fur eine Menge von … kg |
|
— |
Για ποσότητα … Kg |
|
— |
For … kg |
|
— |
Pour une quantité de … Kg |
|
— |
Per una quantità di … kg |
|
— |
Voor een hoeveelheid van … kg |
|
— |
Para uma quantidade de … kg |
|
— |
Määrälle … kg |
|
— |
För en kvantitet på … kg. |
U roku od 15 radnih dana od primitka obavijesti iz prvog podstavka, carinsko tijelo šalje original preslike br. 1 tijelu izdavanja navedenom u odjeljku 1.
3. Po primitku preslike br. 1 u skladu sa stavkom 2., predmetno tijelo izračunava broj kalendarskih dana do kraja razdoblja valjanosti, pri čemu se poziva na datum na koji je zahtjev naveden u prvom podstavku članka 13. stavka 3., pri čemu se smatra da puni mjesec ima 30 dana.
4. Nositelj potvrde, na dan izdavanja obavijesti iz stavka 2., traži prijenos prava ili, prema potrebi, prijenos prava natrag na subjekt iz stavka 1., u skladu s člankom 15.
5. Na zahtjev subjekta iz upisa navedenog u stavku 1. gore, predmetno tijelo vraća potvrdu nakon provedbe prijenosa ili, prema potrebi, prijenosa prava natrag iz stavka 4., nakon upisivanja sljedećeg, ispravno ispunjenog upisa u odjeljak 11.:
|
— |
Nueva fecha de fin de validez: … |
|
— |
Ny udløbsdato … |
|
— |
Neues Ende der Gültigkeitsdauer: … |
|
— |
Νέα ημερομηνία λήξης ισχύος … |
|
— |
New expiry date: … |
|
— |
Nouvelle date de fin de validité le … |
|
— |
Nuova data di scadenza della validità: … |
|
— |
Nieuwe datum waarop geldigheidsduur afloopt: … |
|
— |
Nova data de termo de validade: … |
|
— |
Uusi voimassaolon päättymispäivä on … |
|
— |
Ny sista giltighetsdag … |
Novi datum isteka razdoblja valjanosti računa se zbrajanjem razdoblja izračunatih u stavku 3. do datuma primitka zahtjeva iz prethodnog podstavka.
6. Nakon prilaganja, u razdoblju valjanosti, preslike br. 1 potvrde AO ili izvatka iz iste, subjekt može, u skladu s uvjetima utvrđenim Uredbom Komisije (EEZ) br. 2454/93, carinskom tijelu u državi članici podnijeti jedan zahtjev za odobravanje korištenja postupaka aktivne dorade za količinu osnovnog proizvoda koja je manja od ili jednaka količini navedenoj u potvrdi ili izvatku sukladno stavku 1. Smatra se da su u tom slučaju zadovoljeni gospodarski uvjeti iz članka 117. stavka (c) Uredbe (EEZ) br. 2913/92.
Carinsko tijelo navodi količinu za koju je stvarno podnesen zahtjev u dijelu 2. prvog odjeljka stupca 29. i u prvom odjeljku stupca 30. preslike br. 1 potvrde.
Carinsko tijelo potpisuje original presliku br. 1 i utiskuje žig kako bi potvrdilo datum kada je zahtjev podnesen u drugom odjeljku stupca 32. originala preslike br. 1.
Carinsko tijelo nakon toga u roku od 15 radnih dana šalje ispravno ispunjen original preslike br. 1 tijelu izdavanja navedenom u odjeljku 1.
7. Ako je potvrda elektronička, postupak se može provesti elektroničkim putem.
Članak 15.
Prijenos prava
1. Nositelj prava može prava koja proizlaze iz potvrde prenijeti za vrijeme razdoblja valjanosti potvrde. Takav se prijenos može obaviti u korist samo jednog preuzimatelja samo za jednu potvrdu ili izvadak iz iste.
2. Preuzimatelj ne može dalje prenositi stečena prava, ali ih može prenijeti natrag na nositelja potvrde.
U takvim slučajevima, tijelo izdavanja u odjeljak 6. potvrde unosi jedan od sljedećih upisa:
|
— |
Retrocesión al titular el … |
|
— |
Tilbageføring til indehaveren den … |
|
— |
Rückübertragung auf den Lizenzinhaber am … |
|
— |
Εκ νέου παραχώρηση στο δικαιούχο στις… |
|
— |
Rights transferred back to the titular holder on … [date] |
|
— |
Rétrocession au titulaire le … |
|
— |
Retrocessione al titolare in data … |
|
— |
Aan de titularis geretrocedeerd op … |
|
— |
Retrocessão ao titular em … |
|
— |
Palautus todistuksenhaltijalle … |
|
— |
Återbördad till licensinnehavaren den … |
3. U slučaju zahtjeva za prijenos nositelja potvrde ili prijenosa natrag na nositelja potvrde preuzimatelja, tijelo izdavanja ili agencija ili agencije koje odredi svaka država članica upisuju na potvrdu, ili gdje je to potrebno, izvadak iz iste, sljedeće:
|
(a) |
naziv i adresu preuzimatelja ili upis iz stavka 2.; |
|
(b) |
datum takvog upisa ovjeren žigom tijela ili agencije. |
4. Prijenos ili prijenos natrag na nositelja proizvodi učinke od datuma upisa.
Članak 16.
Učinci upisa koje upisuju tijela država članica
Potvrde i izvaci koje izdaju i upisi i ovjere tijela države članice imaju iste pravne učinke u svakoj drugoj državi članici, kao i dokumenti, upisi i ovjere tijela te države članice.
Članak 17.
Pogrešni upisi na potvrdama
1. Upisi na potvrdama ili izvacima ne mogu se mijenjati nakon njihovog izdavanja.
2. Kada je točnost upisa na potvrdi ili izvatku upitna, takva potvrda ili izvadak se, na inicijativu predmetne stranke ili nadležnih tijela predmetne države članice, vraća tijelu izdavanja.
Ako tijelo izdavanja smatra da je potreban ispravak, povlači izvadak ili potvrdu kao i sve prethodno izdane izvatke i odmah izdaje ili odgovarajući ispravljeni izvadak ili ispravljenu potvrdu. Na tim novim dokumentima, u kojima se navodi „potvrda ispravljena…” ili „izvadak ispravljen…”, na svakoj novoj preslici se navode svi prijašnji upisi.
Kada tijelo izdavanja ne smatra potrebnim ispraviti potvrdu ili izvadak, na isti unosi ovjeru „provjereno… sukladno članku 17. Uredbe (EZ) br. 1488/2001” i otiskuje svoj žig.
Članak 18.
Vraćanje potvrde tijelu izdavanja
1. Na zahtjev tijela izdavanja, nositelj potvrde mora mu vratiti potvrdu i izvatke iz iste.
2. Kada se sporni dokument vrati ili zadrži u skladu s ovim člankom ili člankom 17., nadležna nacionalna tijela na zahtjev predmetnoj stranci izdaju potvrdu o primitku.
Članak 19.
Provjera vjerodostojnosti
1. Kada postoji sumnja u vjerodostojnost potvrde ili izvatka, ili upisa ili ovjera na istima, nadležna nacionalna tijela vraćaju sporni dokument ili fotokopiju istog, predmetnim tijelima na provjeru.
Dokumenti se mogu vratiti i slučajnom provjerom; u takvim se slučajevima vraća samo fotokopija dokumenta.
2. Kada se sporni dokument vrati sukladno stavku 1., nadležna nacionalna tijela na zahtjev predmetnoj strani izdaju potvrdu.
Članak 20.
Gubitak potvrde
Kada nositelj ili preuzimatelj potvrde AO može, na zadovoljstvo nadležnog tijela, dokazati da se niti potvrda niti izvadak iz iste nisu koristili u cijelosti ili djelomično i da se više ne mogu koristiti, posebno zato što su u cijelosti ili djelomično uništeni, tijelo koje je izdalo originalnu potvrdu izdaje zamjensku potvrdu ili izvadak za količinu roba koja je jednaka preostaloj dostupnoj količini.
Zamjenska potvrda ili izvadak sadrži informacije i upise iz dokumenta koji zamjenjuje.
Članak 21.
Prva tranša potvrda AO – koeficijent smanjivanja
1. Za potrebe prve tranše potvrda, obuhvaća se do 60 % količina osnovnih proizvoda, objavljenih sukladno članku 3.
Nakon datuma objavljivanja iz članka 3. i najkasnije do 14. listopada svake godine, svaki subjekt može zatražiti jednu potvrdu AO po osnovnom proizvodu.
2. Najkasnije do 21. listopada, države članice izvješćuju Komisiju o zahtjevima za svaki osnovni proizvod, navodeći količinu za koju je podnesen zahtjev, te naziv tvrtke odgovarajućeg subjekta.
3. Koristeći količine iz prvog podstavka stavka 1., Komisija, ako je potrebno, određuje koeficijent smanjivanja za svaki osnovni proizvod.
Komisija objavljuje predmetne koeficijente u Službenom listu Europskih zajednica u roku od 5 radnih dana od datuma navedenog u stavku 2.
Ako je potrebno, u roku od 5 radnih dana od datuma iz stavka 2., obavješćuje predmetne države članice o zahtjevima koji nisu prihvaćeni zato što ih je isti subjekt podnio u nekoliko država članica za isti osnovni proizvod.
4. U roku od 5 radnih dana od kraja razdoblja navedenog u trećem podstavku stavka 3., nadležno tijelo predmetne države članice može izdati potvrdu za koju nije podnesen zahtjev.
5. Ako je utvrđen koeficijent smanjivanja, potvrde izdane prilikom svakog podnošenja zahtjeva moraju sadržavati traženu količinu osnovnog proizvoda pomnoženu predmetnim koeficijentom smanjivanja.
Tijelo izdavanja u odjeljku 17. i odjeljku 18. navodi količine za koje je potvrda izdana.
Članak 22.
Drugo i treće objavljivanje dostupnih količina
Komisija, uzimajući u obzir predvidljivi opseg izvoza predmetnih roba i situaciju na tržištu svakog osnovnog proizvoda, redovito ažurira bilancu i dostavlja je na ispitivanje grupi stručnjaka.
Kada ocijeni da iznos dospjelih naknada premašuje dostupna financijska sredstva te uzimajući u obzir količine prije dodijeljene potvrdama i neiskorištene količine o kojima se Komisija obavješćuje u skladu s člankom 25., Komisija utvrđuje preostalu dostupnu količinu za svaki osnovni proizvod. Ta se količina po drugi put objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica najkasnije do 31. siječnja svake godine, dok se po treći put objavljuje najkasnije 31. svibnja svake godine.
Članak 23.
Druga i treća tranša potvrda AO – koeficijent smanjivanja
1. Za drugu tranšu potvrda obuhvaća se do 60 % količina osnovnih proizvoda, objavljenih sukladno drugom podstavku članka 22.
Za treću tranšu potvrda obuhvaća se do 100 % količina osnovnih proizvoda, objavljenih sukladno drugom podstavku članka 22.
2. Svaki subjekt može zatražiti jednu potvrdu AO po osnovnom proizvodu u roku od 10 radnih dana nakon objavljivanja iz drugog podstavka članka 22.
3. U roku od 5 radnih dana od kraja razdoblja iz stavka 2. države članice obavješćuju Komisiju o ukupnim količinama za koje je podnesen zahtjev za svaki osnovni proizvod, navodeći količinu za koju je podnesen zahtjev, te naziv tvrtke odgovarajućeg subjekta.
4. Koristeći količine objavljene sukladno članku 22., Komisija, ako je potrebno, određuje koeficijent smanjivanja za svaki osnovni proizvod.
5. Primjenjuje se postupak utvrđen u drugom i trećem podstavku članka 21. stavka 3., članka 21. stavka 4. i članka 21. stavka 5.
Članak 24.
Izvanredno izdavanje potvrda AO
Za vrijeme proračunske godine, uzimajući u obzir već odobrene količine s potvrdama i neiskorištene količine o kojima je obaviještena sukladno članku 25., Komisija može, u hitnim slučajevima, utvrditi preostalu dostupnu količinu za svaki osnovni proizvod, identificiran svojom osmeroznamenkastom šifrom. Ova se informacija objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica. Primjenjuje se postupak utvrđen u članku 23. stavcima 2., 3., 4. i 5. Komisija najprije podnosi odgovarajuću bilancu na ispitivanje grupi stručnjaka.
Članak 25.
Statističke informacije
1. Do 15. ožujka svake proračunske godine, države članice, na temelju razmjena informacija iz prvog podstavka članka 13. stavka 3., dostavljaju Komisiji podatke o ukupnim količinama za svaki osnovni proizvod za koji je izdano carinsko ovlaštenje i za koji je izdana potvrda u skladu s člankom 21.
2. Do 15. listopada svake proračunske godine države članice, na temelju razmjena informacija iz prvog podstavka članka 13. stavka 3., dostavljaju Komisiji podatke o ukupnim količinama za svaki osnovni proizvod za koji je izdano carinsko ovlaštenje i za koji je izdana potvrda u skladu s člancima 23. i 24.
3. Do 1. svibnja proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj su izdana carinska ovlaštenja u smislu ove Uredbe, države članice dostavljaju Komisiji podatke o stvarnim količinama uvezenim na temelju ovih odobrenja.
Članak 26.
Uzajamna pomoć i razmjena informacija s Komisijom
1. Gdje je to potrebno za ispravnu primjenu ove Uredbe, nadležna tijela država članica razmjenjuju informacije o potvrdama i izvacima iz istih kao i o nepravilnostima i prekršajima koji se na njih odnose.
2. Države članice obavješćuju Komisiju čim doznaju za nepravilnosti i prekršaje u vezi s ovom Uredbom.
3. Države članice obavješćuju Komisiju o nazivima i adresama tijela koja izdaju potvrde i izvatke iz istih. Komisija te informacije objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica.
4. Države članice šalju Komisiji otiske službenih žigova i, prema potrebi, suhih žigova koje koriste ovlaštena tijela. Komisija o tome odmah obavješćuje druge države članice.
Članak 27.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. srpnja 2001.
Za Komisiju
Erkki LIIKANEN
Član Komisije
(1) SL L 318, 20.12.1993., str. 18.
(2) SL L 298, 25.11.2000., str. 5.
(3) SL L 302, 19.10.1992., str. 1.
(4) SL L 311, 12.12.2000., str. 1.
(5) SL L 152, 24.6.2000., str. 1.
(6) SL L 177, 15.7.2000., str. 1.
(7) SL L 253, 11.10.1993., str. 1.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
32 |
32002L0011
|
L 053/20 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
14.02.2002. |
DIREKTIVA VIJEĆA 2002/11/EZ
od 14. veljače 2002.
o izmjeni Direktive 68/193/EEZ o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnažanje vinove loze i o stavljanju izvan snage Direktive 74/649/EEZ
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),
budući da:
|
(1) |
U kontekstu konsolidiranja unutarnjeg tržišta i u svjetlu iskustva, treba izmijeniti ili staviti izvan snage različite odredbe Direktive 68/193/EEZ (4) kako bi se uklonile sve trgovinske prepreke koje bi mogle sprečavati slobodno kretanje materijala za umnažanje vinove loze u Zajednici. U tu svrhu treba ukloniti svaku mogućnost da države članice jednostrano odstupe od Direktive. |
|
(2) |
Pod određenim uvjetima treba omogućiti trgovinu reprodukcijskim materijalom proizvedenim novim proizvodnim metodama. |
|
(3) |
Komisija mora, uz pomoć Stalnog odbora za sjeme i reprodukcijski materijal u poljoprivredi, hortikulturi i šumarstvu, utvrditi uvjete pod kojima države članice mogu odobriti trgovinu reprodukcijskim materijalom za pokuse, znanstvene svrhe ili selekciju. |
|
(4) |
U svjetlu iskustva stečenog u drugim sektorima u pogledu trgovine sjemenom i reprodukcijskim materijalom, treba pod određenim uvjetima organizirati privremene pokuse kako bi se pronašla bolja rješenja za neke odredbe Direktive. |
|
(5) |
Na temelju znanstvenog i tehničkog napretka, danas se sorte vinove loze mogu genetski modificirati. Stoga je važno da se genetski modificirane sorte vinove loze ne prihvate ako nisu bile poduzete sve odgovarajuće mjere da se izbjegne svaka opasnost za zdravlje ljudi ili okoliš. |
|
(6) |
Potrebno je izvršiti procjenu posebnog rizika za okoliš, koja je istovjetna onoj predviđenoj u Direktivi 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (5), u slučaju kada je reprodukcijski materijal za sorte vinove loze sastavljen od genetski modificiranih organizama. Komisija mora Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti prijedlog Uredbe koja jamči istovjetnost procjene rizika i drugih odgovarajućih zahtjeva, posebno onih u vezi s upravljanjem rizikom, označivanja, potrebnog nadzora, obavješćivanja javnosti i zaštitne klauzule, s onima utvrđenima Direktivom 2001/18/EZ. Do početka važenja te Uredbe, odredbe Direktive 2001/18/EZ moraju se i dalje primjenjivati. |
|
(7) |
Uredba (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 1997. o novoj hrani i sastojcima nove hrane (6) uključuje odredbe o genetski modificiranoj hrani i sastojcima hrane. Prilikom donošenja odluke o tome može li genetski modificirana sorta vinove loze biti prihvaćena za tržište te kako bi se zaštitilo javno zdravlje, potrebno je osigurati ocjenu neškodljivosti nove hrane i sastojaka nove hrane. |
|
(8) |
Kako bi se zajamčio odgovarajući nadzor kretanja reprodukcijskog materijala vinove loze, primjereno je da države članice imaju mogućnost zahtijevati dokument koji prati svaku seriju. |
|
(9) |
Poželjno je osigurati očuvanje genetičke raznovrsnosti. Potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere za očuvanje biološke raznovrsnosti kako bi se zajamčilo očuvanje postojećih sorata. Komisija treba uzeti u obzir koncept ne samo sorte, već i genotipa i klona. |
|
(10) |
Mjere potrebne za provedbu Direktive 68/193/EEZ trebaju se usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (7). |
|
(11) |
Direktivu Vijeća 74/649/EEZ od 9. prosinca 1974. o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnažanje vinove loze proizvedenog u trećim zemljama (8) treba staviti izvan snage, |
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Direktiva 68/193/EEZ mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Članak 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. U smislu ove Direktive, primjenjuju se sljedeće definicije:
|
|
2. |
Članak 3. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 3. 1. Države članice zahtijevaju da se reprodukcijski materijal vinove loze ne smije stavljati na tržište ako:
2. Odstupajući od stavka 1., države članice mogu kao prelaznu mjeru do 1. siječnja 2005. na svom državnom područje području dozvoliti stavljanje na tržište standardnog materijala namijenjenog za podloge, uzetog s matičnih biljaka koje su postojale 23. veljače 2002. 3. Neovisno o stavku 1., države članice mogu na svom državnom području ovlastiti proizvođače da na tržište stave odgovarajuće količine reprodukcijskog materijala:
Uvjeti pod kojima države članice mogu dati takvo odobrenje mogu se odrediti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 2. U slučaju genetski modificiranog materijala, to odobrenje se može dati samo ako su poduzete sve odgovarajuće mjere za izbjegavanje rizika za zdravlje ljudi i okoliš. Za ocjenu rizika za okoliš i za druge provjere koje s tim u vezi treba poduzeti, primjenjuje se članak 5.ba. 4. U slučaju reprodukcijskog materijala koji je proizveden tehnikama in vitro umnažanja mogu se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 2. usvojiti sljedeće odredbe:
5. Komisija, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 3., može zahtijevati da se nakon određenih datuma reprodukcijski materijal, osim onog namijenjenog za podloge, stavi na tržište samo ako je službeno certificiran kao ‚predosnovni reprodukcijski materijal’, ‚osnovni reprodukcijski materijal’ ili ‚certificirani reprodukcijski materijal’:
|
|
3. |
Članku 4. dodaje se sljedeći podstavak: „Ova odredba se u slučaju cijepljenja ne primjenjuje na reprodukcijski materijal proizveden u drugoj državi članici ili trećoj državi, koji je u skladu s člankom 15. stavkom 2. priznat kao istovjetan.”; |
|
4. |
Članak 5. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 5. 1. Svaka država članica izrađuje katalog sorata vinove loze koje su službeno prihvaćene za certificiranje i provjeru kao standardni reprodukcijski materijal na njezinom državnom području. Katalog je dostupan javnosti. Katalog određuje glavne morfološke i fiziološke osobine po kojima se sorte međusobno razlikuju. Za sorte koje su 31. prosinca 1971. već bile prihvaćene može se pozvati na opis u službenim ampelografskim publikacijama. 2. Države članice osiguravaju da se sorte i klonovi koji su uneseni u kataloge drugih država članica također prihvate za certificiranje i provjeru standardnog reprodukcijskog materijala na njihovom državnom području, ne dovodeći u pitanje Uredbu Vijeća (EZ) br. 1493/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkom uređenju tržišta vina (9), u vezi s pravila za razvrstavanje sorata vinove loze. 3. Svaka država članica također, prema potrebi, izrađuje popis klonova koji su službeno prihvaćeni za certificiranje na njihovom državnom području. Države članice osiguravaju da se klonovi prihvaćeni za certificiranje u drugoj državi članici prihvate za certificiranje i na njihovom državnom području. |
|
5. |
Članak 5.b zamjenjuje se sljedećim: „Članak 5.b 1. Sorta se smatra različitom ako se jasno razlikuje, s obzirom na izražene osobine koje proizlaze iz određenog genotipa ili kombinacije genotipova, od bilo koje druge sorte čije je postojanje opće poznato u Zajednici. Smatra se da je sorta opće poznata u Zajednici ako je na datum kad je propisno podnesen zahtjev za njezino prihvaćanje već upisana u katalog dotične države članice ili druge države članice ili je predmet zahtjeva za prihvaćanje u dotičnoj državi članici ili drugoj državi članici, osim ako uvjeti iz prve rečenice ovog stavka nisu već ispunjeni u svim dotičnim državama članicama prije nego je donesena odluka u vezi s zahtjeva za prihvaćanje nove sorte koja se ocjenjuje. 2. Sorta se smatra postojanom ako izražene osobine koje su uključene u ispitivanje raznovrsnosti, kao i sve ostale osobine koje se uporabljuju za opis sorte, nakon ponovnog umnažanja ostanu nepromijenjene. 3. Sorta se smatra ujednačenom ako je, ovisno o razlikama do kojih može doći zbog određenih značajki njezinog umnažanja, dovoljno ujednačena pri izražavanju osobina koje su uključene u ispitivanje raznovrsnosti ili sve ostale osobine koje se uporabljuju za opisivanje sorte.”; |
|
6. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 5.ba 1. U slučaju genetski modificirane sorte u smislu točke 1. i 2. članka 2. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (10), sorta se prihvaća samo ako su bile poduzete sve odgovarajuće mjere da se izbjegnu štetni učinci na zdravlje ljudi i okoliš. 2. U pogledu genetski modificiranih sorata, u smislu stavka 1.:
3. U slučaju kada su proizvodi dobiveni od reprodukcijskog materijala vinove loze namijenjeni za uporabu kao hrana ili kao sastojak hrane za koje važi Uredba (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 1997. o novoj hrani i sastojcima nove hranę (11), prije prihvaćanja genetski modificiranih sorata vinove loze treba osigurati da od njih dobivena hrana i sastojci hrane:
Ako su proizvodi dobiveni od jedne od sorata iz ove Direktive namijenjeni za uporabu kao hrana ili kao sastojak hrane koje pokriva Uredba (EZ) br. 258/97, sorta se prihvaća samo ako je hrana ili sastojak hrane već odobren u skladu s tom Uredbom. |
|
7. |
Članak 5.c zamjenjuje se sljedećim: „Članak 5.c Države članice moraju se pobrinuti da za sorte i, prema potrebi, klonove iz drugih država članica važe isti zahtjevi kao i za domaće sorte i klonove, posebno u pogledu postupka prihvaćanja.”; |
|
8. |
Članak 5.e stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Svi zahtjevi ili povlačenja zahtjeva za prihvaćanje sorte, upise u katalog sorata te njegove izmjene moraju se odmah dostaviti drugim državama članicama i Komisiji. Na temelju obavijesti država članica, Komisija objavljuje zajednički katalog sorata.”; |
|
9. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 5.f Države članice osiguravaju da su prihvaćene genetski modificirane sorte jasno kao takve označene u katalogu sorata. Također osiguravaju da sve osobe koje tu sortu stavljaju na tržište u svojim prodajnim katalozima sorata vinove loze jasno navedu da je sorta genetski modificirana, kao i svrhu genetske modifikacije.”; |
|
10. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 5.g 1. Države članice zahtijevaju da se sorte i, prema potrebi, klonovi koji su prihvaćeni u katalog održavaju selekcijom za očuvanje. 2. Na temelju evidencije odgovornih za održavanje sorte, mora biti moguća provjera održavanja sorte i, prema potrebi, klona. 3. Od odgovornih za održavanje sorte mogu se zatražiti uzorci. Kada je to potrebno, uzorci se mogu uzeti i službeno. 4. Ako se održavanje provodi u državi članici osim one u kojoj je sorta prihvaćena, dotične države članice pružaju jedna drugoj upravnu pomoć u pogledu kontrole.”; |
|
11. |
Članak 7. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 7. Države članice predviđaju da se reprodukcijski materijal tijekom uzgoja, vađenja ili odvajanja od roditeljskog stabla te pakiranja, skladištenja i prijevoza mora držati u odvojenim serijama i biti označen sa sortom, a, prema potrebi, predosnovni, osnovni i certificirani reprodukcijski materijal mora biti označen i s klonom.”; |
|
12. |
Članak 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Odstupajući od stavka 1. u pogledu pakiranja, plombiranja i označivanja, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 2., Komisija određuje odredbe koje se primjenjuju na prodaju malih količina krajnjim potrošačima, kao i na stavljanje na tržište vinove loze u loncima, sanducima i kutijama.”; |
|
13. |
Članak 9. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 9. Države članice zahtijevaju da se pakiranja i snopovi reprodukcijskog materijala službeno plombiraju ili su pod službenim nadzorom tako da ih nije moguće otvoriti bez oštećivanja plombe ili službene oznake iz članka 10. stavka 1. ili, u slučaju pakiranja, bez znakova nasilnog otvaranja. Kako bi se osiguralo primjereno plombiranje, mehanizam za plombiranje mora sadržavati najmanje službenu oznaku ili službenu plombu. U skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 2., može se donijeti odluka o tome zadovoljava li određeni mehanizam za plombiranje zahtjeve tog članka. Daljnje plombiranje moguće je samo ako je službeno ili pod službenim nadzorom.”; |
|
14. |
Članak 10. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 10. 1. Države članice zahtijevaju da na vanjskoj strani pakiranja i snopova reprodukcijskog materijala, pomoću mehanizma za plombiranje, bude pričvršćena službena oznaka na jednom od službenih jezika Zajednice, koja je u skladu sa specifikacijom iz Priloga IV. Boja oznake je bijela s dijagonalnom ljubičastom crtom za predosnovni materijal, bijela za osnovni materijal, plava za certificirani materijal i tamno žuta za standardni materijal. 2. Međutim, države članice mogu proizvođačima na svom području odobriti trgovinu više od jednog pakiranja ili snopa cijepljene ili ukorijenjene rozgve istih osobina, uz uporabu jedne oznake koja odgovara specifikaciji iz Priloga IV. U takvim slučajevima, pakiranja ili snopovi vežu se uzicom na takav način da se pri razdvajanju uzica ošteti i više ju nije moguće namjestiti. Oznaka se pričvršćuje pomoću uzice. Ponovno plombiranje nije dozvoljeno. 3. Ne dovodeći u pitanje članak 23. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1493/1999, države članice mogu zahtijevati da svaku isporuku materijala koji je proizveden na njihovom državnom području također prati jedinstven dokument u kojem su, inter alia, navedeni sljedeći podaci: narav robe, sorta i, prema potrebi, klon, kategorija, količina, pošiljatelj i primatelj. Uvjeti koji se određuju za prateću dokumentaciju utvrđuju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 3. ove Direktive. 4. Službena oznaka predviđena na temelju stavka 1. može također uključivati fitosanitarne prateće dokumente predviđene u Direktivi Komisije 92/105/EEZ (12), koja utvrđuje stupanj standardizacije za biljne putovnice. Međutim, svi su uvjeti koji važe za službeno označivanje i biljne putovnice utvrđeni i moraju biti priznati kao jednakovrijedni. 5. Države članice predviđaju da primatelj materijala za vegetativno umnažanje loze mora čuvati službene oznake najmanje jednu godinu te ih mora staviti na raspolaganje službenom nadzornom tijelu. 6. Komisija će do 23. veljače 2004. sastaviti izviješće, a prema potrebi i prijedloge o prometu materijala za vegetativno umnažanje loze, te posebno o uporabi službenih oznaka i pratećih dokumenata koje su uvele države članice. |
|
15. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 10.a U slučaju materijala za umnažanje sorte koja je bila genetski modificirana, na svakoj oznaci ili dokumentu, službenom ili neslužbenom, koji je pričvršćen ili prati seriju materijala u skladu s ovom Direktivom, mora biti jasno navedeno da je sorta genetski modificirana, a genetski modificirani organizmi moraju biti imenovani.”; |
|
16. |
Članak 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Ne dovodeći u pitanje slobodno kretanje materijala unutar Zajednice, države članice poduzimaju sve potrebne mjere da osiguraju da se nadležnim tijelima, za vrijeme trgovine materijalom za vegetativno umnažanje uvezenom iz treće države, dostave sljedeći podaci:
Način pružanja tih podataka može se odrediti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 2.”; |
|
17. |
Članak 12. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 12. Države članice osiguravaju da za reprodukcijski materijal koji se stavlja na tržište u skladu s ovom Direktivom, bilo u skladu s obveznim ili neobveznim pravilima, ne važe nikakva ograničenja stavljanja na tržište u pogledu njegovih osobina, ispitivanja, označivanja i plombiranja, osim onih utvrđenih u ovoj Direktivi.”; |
|
18. |
Članak 12.a zamjenjuje se sljedećim: „Članak 12.a Države članice moraju osigurati da za reprodukcijski materijal loze i, prema potrebi, klonova, koji su bili službeno prihvaćeni u jednoj od država članica za certificiranje i kontrolu kao standardni reprodukcijski materijal u skladu s ovom Direktivom, na njihovom državnom području ne važe nikakva ograničenja stavljanja na tržište u pogledu sorte i, prema potrebi, klona, ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1493/1999.”; |
|
19. |
Članak 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Kako bi se uklonile bilo kakve privremene poteškoće u opskrbi reprodukcijskim materijalom u Zajednici, koje se ne mogu prevladati na bilo koji drugi način, može se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 2. donijeti odluka da države članice moraju na cijelom teritoriju Zajednice za određeno razdoblje dozvoliti stavljanje na tržište takve količine reprodukcijskog materijala kategorije koja ispunjava manje stroge zahtjeve, kolika je potrebna da se prevladaju poteškoće.”; |
|
20. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 14.a U smislu traženja boljih rješenja za neke odredbe ove Direktive, može se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 3. odlučiti da se organiziraju privremeni pokusi pod određenim uvjetima na razini Zajednice.”; |
|
21. |
Članak 15. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
|
|
22. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 16.a Mjere potrebne za provedbu ove Direktive u pogledu pitanja koja sadržavaju niže navedene odredbe, usvajaju se u skladu s postupkom upravljanja utvrđenim u članku 17. stavku 2.:
Članak 16.b Mjere potrebne za provedbu ove Direktive u pogledu pitanja koja sadržavaju niže navedene odredbe, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 3.:
|
|
23. |
Članak 17. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 17. 1. Komisiji pomaže Stalni odbor za sjeme i reprodukcijski materijal u poljoprivredi, hortikulturi i šumarstvu (dalje u tekstu: ‚odbor’). 2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (14). Razdoblje utvrđeno u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ određuje se na mjesec dana. 3. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ. Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se na dva mjeseca. 4. Komisija će usvojiti vlastiti poslovnik. |
|
24. |
Upućivanje na članak 17., koje se pojavljuje u članku 5.d stavku 2., članku 14. stavku 3., članku 16., članku 17.a i članku 18.a, smatra se upućivanjem na članak 17. stavak 2. |
Članak 2.
Direktiva 74/649/EEZ stavlja se izvan snage.
Članak 3.
Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 23. veljače 2003. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
Države članice prosljeđuju Komisiji tekst glavnih provizija nacionalnog zakona koji je usvojen na polju koji je propisan ovom Direktivom.
Članak 4.
Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Članak 5.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 14. veljače 2002.
Za Vijeće
Predsjednik
P. del CASTILLO
(1) SL C 177 E, 27.6.2000., str. 77.
(2) SL C 197, 12.7.2001., str. 24.
(3) SL C 268, 19.9.2000., str. 42.
(4) SL L 93, 17.4.1968., str. 15. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994. godine.
(5) SL L 106, 17.4.2001., str. 1.
(6) SL L 43., 14.2.1997., str. 1.
(7) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.
(8) SL L 352, 28.12.1974., str. 45.
(9) SL L 179, 17.7.1999., str. 1.”;
(10) SL L 106, 17.4.2001., str. 1.
(11) SL L 43, 14.2.1997., str. 1.”;
(12) SL L 4, 8.1.1993., str. 22.”;
(13) SL L 169, 10.7.2000., str. 1;”
(14) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.”;
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
40 |
32002R2208
|
L 337/21 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
12.12.2002. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2208/2002
od 12. prosinca 2002.
o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 814/2000 o mjerama informiranja u vezi sa zajedničkom poljoprivrednom politikom
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 814/2000 od 17. travnja 2000. o mjerama informiranja u vezi sa zajedničkom poljoprivrednom politikom (1), a posebno njezin članak 9.,
budući da:
|
(1) |
U svjetlu iskustva stečenog u 2000., 2001. i 2002. godini, potrebno je izmijeniti detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 814/2000 utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 1557/2001 (2) kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1366/2002 (3), kako bi se poboljšao plan rada. Zbog opsega potrebnih izmjena i kako bi se svim zainteresiranim stranama osigurala transparentnost, potrebno je zamijeniti Uredbu (EZ) br. 1557/2001. |
|
(2) |
Uredba (EZ) br. 814/2000 određuje vrstu i sadržaj mjera informiranja koje se odnose na poljoprivrednu politiku. |
|
(3) |
Poziv na podnošenje prijedloga je najučinkovitiji i najtransparentniji način osiguravanja da se za potpore predviđene Uredbom (EZ) br. 814/2000 dobije najširi publicitet te da se odaberu najbolje mjere. |
|
(4) |
Zahtjevi glede zadovoljavanja odgovarajućih uvjeta za podnositelje, razlozi za diskvalifikaciju, opći uvjeti za izbor mjera i kriteriji za dodjelu potpora, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 814/2000, trebaju se detaljno utvrditi. |
|
(5) |
Kako bi se zaštitili financijski interesi Zajednice, prilikom isplate predujma potpora mora se osigurati garancija banke u jednakom iznosu. |
|
(6) |
Kako bi se osigurala dostupnost raspoloživim financijskim sredstvima najvećem broju mogućih primatelja, stupanj sufinanciranja koji prelazi 50 % mora biti iznimka. |
|
(7) |
Komisija sastavlja popis korisnika sredstava i mjera informiranja koji se financiraju. Kako bi se odredila prava i obveze koje proizlaze iz odluka o dodjeljivanju potpora, Komisija sklapa sporazum s korisnikom. Svaki sporazum mora uključivati izričite odredbe koje se odnose na pravo Komisije da izvršava provjere. |
|
(8) |
Obavješćivanje Odbora za Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP) utemeljenog Uredbom Vijeća (EZ) br. 1258/1999 od 17. svibnja 1999. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (4), o mjerama financiranim u skladu s ovom Uredbom, olakšat će usklađivanje mjera koje provode države članice s onima koje podržava Zajednica. |
|
(9) |
Uzimajući u obzir rokove za objavu poziva na podnošenje prijedloga, ova Uredba stupa na snagu odmah. |
|
(10) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora EFSJP-a, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Područje primjene
Ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila za primjenu mjera informiranja koje se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku u obliku radnih programa i posebnih mjera koje zadovoljavaju uvjete za dobivanje potpore Zajednice kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 1. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 814/2000.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe:
|
(a) |
„posebne mjere informiranja” utvrđene člankom 2. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 814/2000 znači informativni događaji ograničeni u vremenu i prostoru te provedeni na osnovi jedinstvenog proračuna; |
|
(b) |
„godišnji planovi rada” utvrđeni člankom 2. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 814/2000 znači nizovi od dvije do pet posebnih mjera informiranja; |
|
(c) |
„mjere informiranja” znači posebne mjere informiranja i godišnji programi rada. |
Članak 3.
Poziv na podnošenje prijedloga
Komisija do 31. srpnja svake godine objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica poziv na podnošenje prijedloga za mjere informiranja u kojem se, inter alia, podrobno navode prioritetne teme, vrste mjera i ciljne skupine, sredstva za njihovu provedbu, krajnji rokovi za podnošenje prijedloga, dopušteno razdoblje za provedbu aktivnosti uključenih u mjere, propisani uvjeti, mjerila za odabir i dodjelu sredstava, propisani troškovi i način ocjenjivanja zahtjeva u pogledu dodjele potpora.
Za godinu 2002. poziv za podnošenje prijedloga objavljuje se najkasnije do 31. prosinca 2002.
Članak 4.
Propisani uvjeti za podnositelje
1. Organizacije i udruženja utvrđeni člankom 2. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 814/2000 moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
|
(a) |
moraju biti privatne osobe; u slučaju organizacija ili udruženja koji okupljaju druge organizacije ili udruženja, potonji također moraju biti u privatnom vlasništvu; kada se godišnji program rada provodi u parnerstvu, partneri također moraju biti privatne osobe; |
|
(b) |
moraju biti neprofitne; |
|
(c) |
moraju imati poslovni nastan u državi članici barem dvije godine. |
2. Stranke utvrđene člankom 2. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 814/2000 moraju biti pravne osobe, pravno ustanovljene u državi članici barem dvije godine.
3. Ako sporazum utvrđen člankom 8. predviđa isplaćivanje predujma potpore, podnositelj zahtjeva donosi garanciju banke u istom iznosu u skladu s uzorkom koji donosi Komisija.
Ta garancija nije potrebna ako je podnosilac zahtjeva javno tijelo.
Članak 5.
Razlozi za diskvalifikaciju podnositelja zahtjeva
Sredstva se ne smiju dodijeliti onim podnositeljima zahtjeva koji su za vrijeme provođenja postupka dodjeljivanja potpora u jednoj od sljedećih situacija:
|
(a) |
u stečaju su ili u postupku likvidacije, poslovanje im se provodi sudskim postupkom prisilne uprave, sklopili su dogovor s kreditorima, suspendirali su poslovnu djelatnost, predmet su postupka koji je povezan s tim ili su u bilo kojoj analognoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka određenog nacionalnim zakonodavstvom i propisima; |
|
(b) |
osuđeni su pravomoćnom presudom za prekršaj koji se odnosi na njihovu profesionalnu djelatnost; |
|
(c) |
krivi su za ozbiljan profesionalan prekršaj dokazan na bilo koji način koji ugovaratelj može opravdati; |
|
(d) |
nisu ispunili obveze u svezi s plaćanjem doprinosa za socijalno osiguranje ili plaćanjem poreza u skladu s odredbama zakonodavstava države u kojoj imaju poslovni nastan ili države ugovaratelja ili one države gdje bi se ugovor trebao izvršavati; |
|
(e) |
pravomoćnom su presudom osuđeni za prijevaru, korupciju, uključenost u zločinačku organizaciju ili za bilo koju drugu ilegalnu djelatnost koja je štetna za finacijske interese Zajednice; |
|
(f) |
da je nakon drugog postupka javne nabave ili postupka dodjele nepovratnih sredstava koja se financiraju iz proračuna Zajednice proglašeno da su ozbiljno povrijedili ugovor neispunjavanjem ugovornih obveza; |
|
(g) |
da su svjesno dali lažne izjave u pružanju traženih podataka. |
Članak 6.
Mjerila za odabir i dodjelu sredstava za mjere
1. Kako bi ispunili uvjete za financijsku pomoć Zajednice, podnositelji zahtjeva moraju demonstrirati svoje tehničke i financijske mogućnosti.
2. Potpore se dodjeljuju na osnovi mjerila koja se odnose na kvalitetu i isplativost ponude koje su određene u pozivu za podnošenje prijedlog.
Članak 7.
Stopa financiranja
1. Najveća stopa financiranja Zajednice za mjere odabrane za financiranje iznosi 50 % opravdanih troškova.
2. Za svaku posebnu mjeru informiranja najviša stopa financiranja Zajednice može se povećati, na zahtjev podnositelja, do 75 % prihvatljivih troškova kada se radi o iznimnom interesu, kako je određeno u pozivu na podnošenje prijedloga.
Članak 8.
Sporazum
1. Na temelju mjerila predviđenih ovom Uredbom i u pozivu na podnošenje prijedloga, Komisija sastavlja popis korisnika financijske pomoći Zajednice i iznose koji se dodjeljuju.
2. Prava i obveze koji proizlaze iz odluke Komisije o dodjeljivanju potpora predmet su sporazuma između Komisije i korisnika.
Članak 9.
Godišnja osnova potpora
Potpore se dodjeljuju samo za jednu godinu i podrazumijevaju nemogućnost dobivanja prava na iste narednih godina, čak i u slučaju kada dotična mjera čini dio višegodišnje stategije.
Članak 10.
Obavješćivanje Odbora EFSJP-a
Odbor EFJSP-a se obavješćuje o:
|
(a) |
sadržaju natječaja prije njegove objave; |
|
(b) |
posebnim mjerama informiranja i godišnjim programima rada kojima je dodijeljena potpora; |
|
(c) |
aktivnostima koje se provode na inicijativu Komisije kako je predviđeno člankom 2. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EZ br. 814/2000. |
Članak 11.
Obavješćivanje javnosti
Popis korisnika i mjera informiranja koje se financiraju u skladu s ovom Uredbom te iznosi i stope financijske potpore svake se godine objavljuju u Službenom listu Europskih zajednica.
Članak 12.
Stavljanje izvan snage
Uredba (EZ) br. 1557/2001 ovim se stavlja izvan snage. Nastavlja se primjenjivati na mjere informiranja koje je Komisija odobrila prije stupanja na snagu ove Uredbe.
Članak 13.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 12. prosinca 2002.
Za Komisiju
Franz FISCHLER
Član Komisije
(1) SL L 100, 20.4.2000., str. 7.
(2) SL L 205, 31.7.2001., str. 25.
(3) SL L 198, 27.7.2002., str. 29.
(4) SL L 160, 26 6.1999., str. 103.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
43 |
32003R2324
|
L 345/24 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
17.12.2003. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2324/2003
od 17. prosinca 2003.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1037/2001 o odobravanju ponude i isporuke za neposrednu prehranu ljudi određenih uvoznih vina koja su možda bila podvrgnuta enološkim postupcima koji nisu predviđeni Uredbom (EZ) br. 1493/1999
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1493/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkoj organizaciji tržišta vina (1), a posebno njezin članak 45. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
budući da:
|
(1) |
Odstupajući od članka 45. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1493/1999, Uredba (EZ) br. 1037/2001 (2) dopušta uvoz u Zajednicu američkih vina koja su prošla određene enološke postupke koji nisu predviđeni pravilima Zajednice. U odnosu na enološke postupke iz stavka 1. točke (b) Priloga Uredbi (EZ) br. 1037/2001, to odobrenje prestaje važiti 31. prosinca 2003. |
|
(2) |
Budući da bilateralni pregovori u tijeku sa Sjedinjenim Američkim Državama neće biti završeni do kraja godine, kako bi se izbjegli poremećaji u trgovini, treba osigurati da i dalje vrijedi odobrenje za američke enološke postupke iz stavka 1. točke (b) Priloga Uredbi (EZ) br. 1037/2001 sve do stupanja na snagu sporazuma koji proizađe iz tih pregovora, ali najkasnije do 31. prosinca 2005. |
|
(3) |
Uredbu (EZ) br. 1037/2001 treba na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
U drugom podstavku članka 1. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1037/2001, datum „31. prosinca 2003.” zamjenjuje se datumom „31. prosinca 2005.”
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2003.
Za Vijeće
Predsjednik
G. ALEMANNO
(1) SL L 179, 14.7.1999., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1795/2003 (SL L 262, 14.10.2003., str. 13.).
(2) SL L 145, 31.5.2001., str. 12.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
44 |
32005D0421
|
L 143/38 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
03.06.2005. |
ODLUKA KOMISIJE
od 3. lipnja 2005.
o izmjeni Dodatka B Prilogu IX. Aktu o pristupanju iz 2003. u vezi s određenim objektima u sektorima mlijeka, ribe i mesa u Litvi
(priopćena pod brojem dokumenta C(2005) 1633)
(Tekst značajan za EGP)
(2005/421/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Akt o pristupanju Češke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke (1), a posebno njegov Prilog IX., poglavlje 5., odjeljak B, pododjeljak I., stavak (d),
budući da:
|
(1) |
Latviji su bila odobrena prijelazna razdoblja za određene objekte u Dodatku B Prilogu IX. Aktu o pristupanju iz 2003. |
|
(2) |
Dodatak B Prilogu IX. Aktu o pristupanju iz 2003. izmijenjen je odlukama Komisije 2004/472/EZ (2) i 2004/473/EZ (3). |
|
(3) |
Sukladno službenoj izjavi nadležnog tijela u Litvi, određeni objekti iz sektora mlijeka, ribe i mesa dovršili su postupak svog unapređivanja te su sada u cijelosti usklađeni sa zakonodavstvom Zajednice. Štoviše, određeni objekti su prestali s aktivnostima. |
|
(4) |
Sukladno tome, primjereno je izmijeniti Dodatak B Prilogu IX. Aktu o pristupanju iz 2003. Radi jasnoće navedeni bi Dodatak trebalo zamijeniti. |
|
(5) |
Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja obaviješten je o mjerama predviđenima u ovoj Odluci, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Dodatak B Prilogu IX. Aktu o pristupanju iz 2003. zamjenjuje se Prilogom ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 3. lipnja 2005.
Za Komisiju
Markos KYPRIANOU
Član Komisije
(1) SL L 236, 23.9.2003., str. 33.
(2) SL L 160, 30.4.2004., str. 62.
(3) SL L 160, 30.4.2004., str. 68.
PRILOG
„Dodatak B
kako je navedeno u poglavlju 5., odjeljku B, pododjeljku I. Priloga IX. (1)
Popis objekata, uključujući manjkavosti i rokove za njihovo ispravljanje
OBJEKTI ZA PROIZVODNJU MESA
Početni popis
|
Br. |
Vet. br. |
Naziv objekta |
Nedostatak |
Rok za potpuno usklađivanje |
|
1. |
77-23 |
UAB ‚Jatkančių mėsinė’, Jatkančių k., Tauragės r., Tauragės aps. |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. Prilog I., poglavlje I., točka 2. Prilog I., poglavlje I., točka 4.(c) Prilog I., poglavlje I., točke 9., 11. i 12. Prilog I., poglavlje II., točka 14.(a), (b), (c), (e), (f), (g), (h), (k), i (l) Prilog I., poglavlje III., točka 15.(b) Direktiva Vijeća 77/99/EEZ: Prilog A, poglavlje I., točka 1. Prilog A, poglavlje I., točka 2.(a), (b), (c), (d), (e), (f) i (g) Prilog A, poglavlje I., točke 3., 4., 6., 7., 8., 9., 11., 12. i 15. Prilog B, poglavlje I., točka 1.(a), (d), (e) i (f) Prilog B, poglavlje I., točka 2.(d), (e), (h), i (i) |
1.11.2006. |
|
2. |
77-02 |
UAB ‚Stragutės mėsa’ |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1.(a), (b), (c), (e), (f) i (g) Prilog I., poglavlje I., točka 2. Prilog I., poglavlje I, točke 11. i 12. Prilog I., poglavlje II., točka 14.(a), (b), (c), (e), (g), (h), (k), i (l) Prilog I., poglavlje III., točka 15.(b) Direktiva Vijeća 77/99/EEZ: Prilog A, poglavlje I., točka 1. Prilog A, poglavlje I., točka 2.(a), (b), (c), (d), (e), (f) i (g) Prilog A, poglavlje I., točke 3., 4., 6., 8., 9., 11. i 15. Prilog B, poglavlje I., točka 1.(a), (d), (e) i (f) Prilog B, poglavlje I., točke 2.(a), (b) i (j) |
1.11.2006. |
|
3. |
88-01 |
AB ‚Grabupėliai’ |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. Prilog I., poglavlje I., točka 2. Prilog I., poglavlje I., točka 4.(c) Prilog I., poglavlje I., točke 5., 9., 11. i 12. Prilog I., poglavlje II., točka 14.(b), (c), (d), (e), (h), (k) i (l) Prilog I., poglavlje III., točka 15.(b) i (d) Prilog I., poglavlje IV., točka 16.(a) Direktiva Vijeća 77/99/EEZ: Prilog A, poglavlje I., točka 1. Prilog A, poglavlje I., točka 2.(a), (b), (c), (d), (e), (f) i (g) Prilog A, poglavlje I., točke 4., 6., 7., 8., 9., 11. i 15. Prilog B, poglavlje I., točka 1.(a) i (f) Prilog B, poglavlje I., točka 2.(c), (d) i (j) |
1.11.2006. |
|
|
|
Objekti za preradu mesa visokog kapaciteta |
|
|
|
4. |
41-20 |
UAB ‚Rukesa ir ko’ |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1.(a), (b), (c), (e), (f) i (g) Prilog I., poglavlje III., točka 15.(b) Direktiva Vijeća 77/99/EEZ: Prilog A, poglavlje I., točka 1. Prilog A, poglavlje I., točka 2.(a), (b), (c), (d), (e), (f) i (g) Prilog A, poglavlje I., točke 3., 7., 8., 11., 12., 14. i 15. Prilog B, poglavlje I., točka 1. Prilog B, poglavlje I., točka 2.(c), (d), (e) i (h) |
1.5.2006. |
|
5. |
72-01 |
BĮ ‚Litmos’ |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. Prilog I., poglavlje I., točka 2.(a) Prilog I., poglavlje III., točka 15.(b) Direktiva Vijeća 77/99/EEZ: Prilog A, poglavlje I., točka 1. Prilog A, poglavlje I., točka 2.(a), (b), (c), (d), (e), (f) i (g) Prilog A, poglavlje I., točke 3., 4., 6., 7., 8., 9., 11., 12., 13., 14. i 15. Prilog B, poglavlje I., točka 1. Prilog B, poglavlje I., točka 2.(a), (b), (c), (d), (e), (h), (i) i (j) Direktiva Vijeća 94/65/EZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1.(a) |
1.11.2006. |
|
6. |
11 |
AB ‚Vilniaus mėsos Kombinatas’ |
Direktiva Vijeća 77/99/EEZ: Prilog A, poglavlje I., točka 1. Prilog A, poglavlje I., točka 2.(a), (b), (c) i (d) Prilog A, poglavlje I., točke 4., 12. i 15. Prilog B, poglavlje I., točka 1.(d), (e) i (f) Prilog B, poglavlje I., točka 2.(b) i (d) |
1.12.2004. |
|
7. |
01-23 |
UAB ‚Esla’ |
Direktiva Vijeća 77/99/EEZ: Prilog A, poglavlje I., točka 1. Prilog A, poglavlje I., točka 2.(a), (c), (e) i (g) Prilog A, poglavlje I., točke 7., 8., 11., 13. i 14. Prilog B, poglavlje I., točke 1.(d) i (f) |
1.12.2004. |
|
8. |
01-29 |
UAB ‚Naujasodžio mėsa’ |
Direktiva Vijeća 77/99/EEZ: Prilog A, poglavlje I., točka 1. Prilog A, poglavlje I., točka 2.(a), (b), (c), (d), (e), (f) i (g) Prilog A, poglavlje I., točke 11. i 15. Prilog B, poglavlje I., točka 1. Prilog B, poglavlje I., točka 2.(c) |
1.12.2005. |
|
|
|
Objekti za preradu mesa niskog kapaciteta |
|
|
|
9. |
77-32 |
V. Pietarienės IĮ |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točke 1.(c) i (e) Prilog I., poglavlje III., točka 15.(b) Direktiva Vijeća 77/99/EEZ: Prilog A, poglavlje I., točka 1. Prilog A, poglavlje I., točka 2.(b), (c), (d), (e) i (g) Prilog A, poglavlje I., točke 3., 4., 6., 11., 12., 13. i 14. Prilog B, poglavlje I., točka 1.(a), (d) i (e) Prilog B, poglavlje I., točka 2.(a) i (j) |
1.1.2006. |
|
10. |
27-13 |
UAB ‚Guostė’ |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točke 1.(c), (e) i (f) Direktiva Vijeća 77/99/EEZ: Prilog A, poglavlje I., točka 1. Prilog A, poglavlje I., točka 2.(d) i (e) Prilog A, poglavlje I., točke 3., 4., 8., 9., 11., 13., i 15. Prilog B, poglavlje I., točka 2.(a), (d) i (j) |
1.11.2006. |
Dopunski popis
|
Br. |
Broj veterinarskog odobrenja |
Naziv i adresa objekta |
Sektor: meso |
Rok za usklađivanje |
|||
|
Aktivnost objekti |
|||||||
|
Svježe meso, klanje, rezanje |
Mesni proizvodi |
Mljeveno meso, priprema mesa |
Čuvanje u hladnjači |
||||
|
1. |
16 |
UAB ‚Alytaus mėsinė’, Pramonės g. 16, Alytaus m., Alytaus aps. |
X |
|
|
|
1.5.2005. |
|
2. |
84 02 |
UAB ‚Samsonas’, Striūpų k., Šakių sen., Šakių r., Marijampolės aps |
X |
|
|
|
1.5.2005. |
|
3. |
57 03 |
ŽŪB ‚Antašavos centras’, Astravų k., Kupiškio r., Panevėžio aps. |
X |
|
|
|
1.5.2005. |
|
4. |
87 11 |
ŽŪB ‚Kontautėliai’, Kantautalių k., Šilalės r., Tauragės aps. |
X |
|
|
|
1.5.2005. |
|
5. |
88 19 |
UAB ‚Aisytė’, Vilkyčių k., Šilutės r., Klaipėdos aps. |
X |
X |
X |
|
1.5.2005. |
|
6. |
91 01 |
UAB ‚Kužių agroįmonė’, Kužių k., Šiaulių r., Šiaulių aps. |
X |
X |
X |
1.5.2005. |
|
|
7. |
54 13 |
UAB ‚Molavėna’, Beržėnų k., Kelmės r., Šiaulių aps. |
X |
X |
X |
|
1.5.2005. |
|
8. |
65 23 |
ŽŪK ‚Getautų ūkininkas’, Getautų k., Pakruojo r., Šiaulių aps. |
X |
X |
X |
1.5.2005. |
|
|
9. |
32 02 |
UAB ‚Norpa’, Šapnagių k., Akmenės r., Šiaulių aps. |
X |
X |
X |
1.5.2005. |
|
|
10. |
71 16 |
UAB ‚Ropokalnis’, Žvejų g. 2, Šeduva, Radviliškio r., Šiaulių aps. |
X |
X |
X |
|
1.5.2005. |
|
11. |
68 03 |
UAB ‚Burgis’, Babrungėnų k., Babrungo sen., Plungės r., Telšių aps. |
X |
X |
X |
|
1.5.2005. |
|
12. |
41 05 |
UAB ‚Cesta’, Žemoji Riešė, Vilniaus r., Vilniaus aps. |
X |
X |
X |
1.5.2005. |
|
|
13. |
85 18 |
UAB ‚Olkusjana’, Jašiūnų k., Šalčininkų r., Vilniaus aps. |
X |
X |
X |
|
1.5.2005. |
|
14. |
| 81 07 |
UAB ‚Geras skonis’, Alionių k., Ukmergės r., Vilniaus aps. |
X |
X |
X |
1.5.2005. |
|
|
15. |
49 03 |
UAB ‚Gelombickienė ir partneriai’, Slėnio g. 2, Rumšiškės, Kaišiadorių r., Kauno aps. |
|
X |
|
|
1.5.2005. |
|
16. |
51 08 |
I. Medžiuvienės f. ‚Čečeta’, Čečetų k., K. Rūdos sen., K. Rūdos sav., Marijampolės aps. |
|
X |
X |
|
1.5.2005. |
|
17. |
39 24 |
UAB ‚Damsa’, Basanavičiaus g. 57, Kybartai, Vilkaviškio r., Marijampolės aps. |
|
X |
X |
|
1.5.2005. |
|
18. |
51 10 |
UAB ‚Sasnelė’, Bitikų k. Sasnavos sen., Marijampolės sav., Marijampolės aps. |
|
X |
X |
1.5.2005. |
|
|
19. |
51 02 |
UAB ‚Lavirda’, Patašinės k., Marijampolės sen., Marijampolės sav., Marijampolės aps. |
|
X |
X |
|
1.5.2005. |
|
20. |
91 08 |
Šlepkų ŽŪB, Gergždos k., Šiaulių r., Šiaulių aps. |
X |
X |
X |
|
1.5.2005. |
|
21. |
47 26 |
ŽŪB ‚Delikatesas’, Kudirkos g. 2, Joniškio r., Šiaulių aps. |
X |
X |
X |
1.5.2005. |
|
|
22. |
34 04 |
UAB ‚Agrogrupė’, Katlierių k., Skiemonių sen., Anykščių r., Utenos aps. |
X |
X |
X |
|
1.5.2005. |
|
23 |
67 14 |
ŽŪK ‚Mikoliškio paukštynas’, Mykoliškio k., Pasvalio r., Panevėžio aps. |
X |
|
|
1.5.2005. |
|
OBJEKTI ZA PRERADU RIBE
Početni popis
|
Br. |
Vet. br. |
Naziv objekti |
Nedostatak |
Rok za potpuno usklađivanje |
|
1. |
66-25 |
UAB ‚Lipresa’. |
Direktiva Vijeća 91/493/EEZ: Prilog, poglavlje III.I., točka 1. Prilog, poglavlje III.I., točka 2.(a), (d), (e) i (h) Prilog, poglavlje III.I., točke 3., 6., 9., 10. i 11. Prilog, poglavlje IV.IV., točka 6.(a) |
1.11.2006. |
|
2. |
55-27 |
UAB ‚Myxum’ |
Direktiva Vijeća 91/493/EEZ: Prilog, poglavlje III.I., točka 1. Prilog, poglavlje III.I., točka 2.(a), (c), (d), (e) i (h) Prilog, poglavlje III.I., točke 5., 9. i 10. Prilog, poglavlje IV.V., točka 1. Prilog, poglavlje VIII., točka 1. |
1.11.2006. |
Dopunski popis
|
Br. |
Broj veterinarskog odobrenja |
Naziv i adresa objekta |
Sektor: riba |
Rok za usklađivanje |
|
Aktivnost objekti |
||||
|
Riba i proizvodi od ribe |
||||
|
1. |
55 31 |
L. Šemetulskio IĮ, Girkaliai, Kretingalė, Klaipėdos r. |
X |
1.5.2005. |
OBJEKTI ZA PRERADU MLIJEKA
Početni popis
|
Br. |
Vet. br. |
Naziv objekta |
Nedostatak |
Rok za potpuno usklađivanje |
|
1. |
54-01P |
UAB ‚Kelmės pieninė’ |
Direktiva Vijeća 92/46/EEZ: Prilog B, poglavlje I., točka 2.(a), (b), (c), (d), (e), (f) i (g) Prilog B, poglavlje I., točke 3., 11. i 13. |
1.11.2006. |
Dopunski popis
|
Br. |
Broj veterinarskog odobrenja |
Naziv i adresa objekta |
Sektor: mlijeko |
Rok za usklađivanje |
|
Aktivnost objekti |
||||
|
Mlijeko i mliječni proizvodi |
||||
|
1. |
47 01 P |
ŽŪB ‚Bariūnai’, Bariūnų k., Joniškio r., Šiaulių aps. |
X |
1.5.2005.” |
(1) Za tekst Priloga IX. vidjeti SL L 236., 23.9.2003., str. 836.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
51 |
32005D0665
|
L 247/37 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
19.09.2005. |
ODLUKA KOMISIJE
od 19. rujna 2005.
o izmjeni Dodatka A Prilogu X. Aktu o pristupanju iz 2003. u pogledu određenih objekata iz sektora mesa u Mađarskoj
(priopćena pod brojem dokumenta C(2005) 3450)
(Tekst značajan za EGP)
(2005/665/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Akt o pristupanju Češke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke, a posebno njegov Prilog X., poglavlje 5., odjeljak B, stavak (d),
budući da:
|
(1) |
U Prilogu X., poglavlju 5., odjeljku B, stavku (a) Akta o pristupanju iz 2003. predviđeno je da se strukturni zahtjevi utvrđeni u Prilogu I. Direktivi Vijeća 64/433/EEZ od 26. lipnja 1964. o uvjetima zdravlja za proizvodnju i plasman svježeg mesa (1) pod određenim uvjetima neće primjenjivati na objekte u Mađarskoj koji su navedeni u Dodatku A (2) Prilogu X. Aktu o pristupanju, do 31. prosinca 2006. |
|
(2) |
Dodatak A Prilogu X. Aktu o pristupanju 2003. izmijenjen je odlukama Komisije 2004/462/EZ (3) i 2004/472/EZ (4). |
|
(3) |
Prema službenoj izjavi mađarskog nadležnog tijela, određeni objekti iz sektora mesa dovršili su svoj postupak modernizacije i sada su potpuno usklađeni sa zakonodavstvom Zajednice. Određeni objekti prestali su s djelatnostima. Te objekte, stoga, treba brisati s popisa objekata u tranziciji. |
|
(4) |
O statusu dvaju mesnih objekata i njihovoj reklasifikaciji u objekte nižeg kapaciteta još se uvijek raspravlja s mađarskim nadležnim tijelom. Potrebno je predvidjeti kratko dodatno vrijeme za pojašnjenje stanja. |
|
(5) |
Nadalje, određeni je broj objekata poduzeo značajne napore da se uskladi sa strukturnim zahtjevima predviđenim u zakonodavstvu Zajednice. Međutim, ti objekti nisu u mogućnosti dovršiti postupak svoje modernizacije do propisanoga roka zbog izuzetnih tehničkih ograničenja. Stoga je opravdano odobriti im dodatno vrijeme za okončanje postupka modernizacije. |
|
(6) |
Dodatak A Prilogu X. Aktu o pristupanju iz 2003. treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. Radi jasnoće treba ga zamijeniti. |
|
(7) |
Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja obaviješten je o mjerama predviđenima ovom Odlukom, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Dodatak A Prilogu X. Aktu o pristupanju iz 2003. zamjenjuje se tekstom u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. rujna 2005.
Za Komisiju
Markos KYPRIANOU
Član Komisije
(1) SL 121, 29.7.1964., str. 2012/64. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.
(2) SL C 227 E, 23.9.2003., str. 444.
(3) SL L 156, 30.4.2004., str. 135.; ispravljena inačica u SL L 202, 7.6.2004., str. 92.
(4) SL L 160, 30.4.2004., str. 61.; ispravljena inačica u SL L 212, 12.6.2004., str. 34.
PRILOG
„Dodatak A
naveden u poglavlju 5., odjeljku B Priloga X. (1)
Popis objekata, uključujući nedostatke i rokove za ispravljanje tih nedostataka
OBJEKTI ZA PROIZVODNJU MESA
Početni popis
|
Br. |
Vet. br. |
Naziv objekta |
Nedostaci |
Datum pune usklađenosti |
|
1. |
304/3/1997 |
Molnár és Molnár Ker. Bt. |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. (a) i (f) Prilog I., poglavlje I., točka 2.(a) Prilog I., poglavlje I., točke 5., 8. i 12. |
31.12.2006. |
|
2. |
13/1993 |
Ga-Zsó Hús Vágóhídja |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1.(c), (e) i (g) Prilog I., poglavlje I., točka 3. Prilog I., poglavlje I., točka 4. (c) i (d) Prilog I., poglavlje I., točke 8., 11. i 12. |
31.12.2006. |
|
3. |
27/35/1994 |
Felsál Kft. |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. (a), (b), (c), (f) i (g) Prilog I., poglavlje I., točka 2. (a) Prilog I., poglavlje I., točka 4. (b) Prilog I., poglavlje I., točke 5., 11. i 12. |
31.12.2006. |
|
4. |
60-56/1994 |
Gorzsai Húsüzem |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. (a), (c), (e) i (g) Prilog I., poglavlje I., točka 4. (b), (c) i (e) Prilog I., poglavlje I., točke 6., 7., 8., 11. i 12. |
31.12.2005. |
|
5. |
34/2000 |
Varga és Tsa. 2000 Kft. Vágóhídja |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. (c) i (e) Prilog I., poglavlje I., točka 3. Prilog I., poglavlje I., točka 4. (b), (c) i (d) Prilog I., poglavlje I., točka 9. |
31.12.2005. |
|
6. |
55-83/1995 |
Apci-Hús Kft. Vágóhídja |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. (e) i (g) Prilog I., poglavlje I., točka 3. Prilog I., poglavlje I., točka 4. (c) i (d) |
31.12.2005. |
|
7. |
16-88/1997 |
Közérdekű Bt. |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. (e) Prilog I., poglavlje I., točka 4. (b) i (e) Prilog I., poglavlje I., točke 9. i 13. |
31.12.2006. |
|
8. |
1103/1/2000 |
Mikóhús Kft. |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1.(c), (e) i (f) Prilog I., poglavlje I., točka 2. Prilog I., poglavlje I., točka 4. (b) i (e) Prilog I., poglavlje I., točka 12. |
31.12.2006. |
|
9. |
110/1/1994 |
Táncsics Mg. Devecseri Húsüzem |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. (b) Prilog I., poglavlje I., točka 2.(a) Prilog I., poglavlje I., točka 4. (b) i (c) Prilog I., poglavlje I., točke 5., 11. i 12. |
31.12.2006. |
|
10. |
48/2000 |
Horváth Kft. Vágóhídja |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. (e) i (g) Prilog I., poglavlje I., točka 3. Prilog I., poglavlje I., točka 4. (c) i (d) Prilog I., poglavlje I., točka 12. |
31.12.2005. |
|
11. |
28/11/1999 |
Fehérpecsenye Kft. Vágóhíd-Húsüzem |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 4. (c) Prilog I., poglavlje I., točke 5., 9. i 11. |
31.12.2006. |
|
12. |
139/3/2000 |
Szegvári Vágóhíd és Húsüzem |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. (e) Prilog I., poglavlje I., točka 2. (b) Prilog I., poglavlje I., točka 12. |
31.12.2006. |
|
13. |
16/159/1998 |
Konkoly Kft |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. (e) i (g) Prilog I., poglavlje I., točka 4. (c) i (e) Prilog I., poglavlje I., točka 12. |
31.12.2006. |
|
14. |
52-93/1997 |
Gulyás és Társa Kft. |
Direktiva Vijeća 64/433/EEZ: Prilog I., poglavlje I., točka 1. (c) i (e) Prilog I., poglavlje I., točka 3. Prilog I., poglavlje I., točka 4. (b), (c) i (e) Prilog I., poglavlje I., točke 5., 6., 7., 8., 11. i 12. |
31.12.2005. |
Dodatna lista
|
Br. |
Broj veterinarskog odobrenja |
Naziv i adresa objekta |
Sektor: Meso |
Datum usklađenosti |
||
|
Djelatnost objekata |
||||||
|
Svježe meso, klanje, rezanje |
Mesni proizvodi |
Hladnjača |
||||
|
1. |
02524 |
Zvertyelhús Kft., Kisszállás |
X |
|
|
31.12.2005. |
|
2. |
03525 |
Atalante Kft., Kaszaper |
X |
|
|
31.12.2005. |
|
3. |
04526 |
Agrár COOP Kft., Mezőkövesd |
X |
|
|
31.12.2005. |
|
4. |
06528 |
Kalória Kft., Szabadbattyány |
X |
|
|
30.9.2005. |
|
5. |
08530 |
Szoboszlóhús Kft., Hajdúhadház |
X |
|
|
31.12.2005. |
|
6. |
13533 |
Carnarium Kft., Juta |
X |
|
|
31.12.2005. |
|
7. |
13534 |
Kapos-Ternero Kft., Hetes |
X |
|
|
31.12.2005. |
|
8. |
16536 |
Hús Trió Kft., Simontornya |
X |
|
|
30.9.2005.” |
(1) Za tekst Priloga X. vidjeti SL L 236, 23.9.2003., str. 846.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
54 |
32006R0320
|
L 058/42 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
20.02.2006. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 320/2006
od 20. veljače 2006.
o utvrđivanju privremenog sustava za restrukturiranje industrije šećera u Zajednici i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1290/2005 o financiranju zajedničke poljoprivredne politike
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 36. i članak 37. stavak 2. treći podstavak,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),
budući da:
|
(1) |
Imajući u vidu razvoj unutar Zajednice te na međunarodnoj razini, industrija šećera u Zajednici suočena je sa strukturnim problemima koji mogu ozbiljno dovesti u pitanje konkurentnost pa čak i održivost industrije kao cjeline. Tim se problemima ne može učinkovito pristupiti koristeći instrumente tržišnog upravljanja predviđene u zajedničkoj organizaciji tržišta šećera. Kako bi se sustav proizvodnje i trgovine šećerom u Zajednici uskladio s međunarodnim zahtjevima i osigurala njegova konkurentnost u budućnosti, potrebno je pokrenuti proces dubokog restrukturiranja koji vodi prema značajnom smanjenju neprofitabilnih proizvodnih kapaciteta u Zajednici. U tu svrhu, preduvjet za provedbu djelotvorne nove zajedničke organizacije tržišta šećera jest uspostava zasebnog i samostalnog privremenog sustava za restrukturiranje industrije šećera u Zajednici. U okviru tog sustava potrebno je smanjiti kvote tako da se uzmu u obzir opravdani interesi industrije šećera, uzgajivača šećerne repe, šećerne trske i cikorije te potrošača u Zajednici. |
|
(2) |
Potrebno je osnovati fond za privremeno restrukturiranje radi financiranja mjera za restrukturiranje industrije šećera Zajednice. Iz razloga ispravnog financijskog upravljanja, fond bi trebao činiti dio Komponente jamstva EFSJP-a te se voditi postupcima i mehanizmima utvrđenim Uredbom Vijeća (EZ) br. 1258/1999 od 17. svibnja 1999. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (3), a od 1. siječnja 2007. Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi osnovanog Uredbom Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (4). |
|
(3) |
Budući da su najudaljenije regije Zajednice trenutačno predmet razvojnih programa usmjerenih na poboljšanje njihove konkurentnosti u proizvodnji sirovog šećera te da također proizvode sirovi šećer iz trske u konkurenciji s trećim zemljama, što ne podliježe privremenoj količini za restrukturiranje, ova se Uredba ne bi trebala odnositi na poduzeća u najudaljenijim regijama. |
|
(4) |
Mjere restrukturiranja predviđene ovom Uredbom trebale bi se financirati povećanjem privremenih količina od onih proizvođača šećera, izoglukoze i inulinskog sirupa koji će s vremenom imati koristi od procesa restrukturiranja. Kako ta količina nije obuhvaćena tradicionalno poznatim pristojbama u okviru zajedničke organizacije tržišta šećera, na taj način prikupljena sredstva trebala bi se smatrati „dodijeljenim prihodom”, kako je predviđeno Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (5). |
|
(5) |
Potrebno je uvesti važan gospodarski poticaj šećeranama s najnižom produktivnošću, u obliku prikladne pomoći za restrukturiranje, da se odreknu prava na svoje proizvodne kvote. U tom smislu, potrebno je uspostaviti pomoć za restrukturiranje koja stvara poticaj za napuštanje proizvodnih kvota za šećer i odricanje od predmetnih kvota, dopuštajući istodobno da se vodi računa o poštivanju društvenih i okolišnih obveza koje se odnose na napuštanje proizvodnje. Pomoć bi trebala biti na raspolaganju tijekom četiri tržišne godine s ciljem smanjenja proizvodnje, u mjeri potrebnoj za postizanje ravnoteže na tržištu u Zajednici. |
|
(6) |
Kao potpora uzgajivačima šećerne repe, šećerne trske i cikorije koji su se morali odreći proizvodnje zbog zatvaranja tvornica koje su prethodno opskrbljivali, dio pomoći za restrukturiranje potrebno je staviti na raspolaganje tim uzgajivačima, kao i ugovornim izvođačima sa strojevima koji su radili za te uzgajivače, kako bi se nadoknadili gubici koji proizlaze iz tih zatvaranja, a posebno gubitak vrijednosti ulaganja u specijalizirane strojeve. |
|
(7) |
Kako se plaćanja iznosa restrukturiranja u privremeni fond za restrukturiranje vrše tijekom određenog vremenskog razdoblja, potrebno je vremenski rasporediti isplate pomoći za restrukturiranje. |
|
(8) |
Odluku o dodjeli pomoći za restrukturiranje donosi predmetna država članica. Poduzeća koja su spremna odreći se svojih proizvodnih kvota trebala bi predati zahtjev takvoj državi članici, osiguravajući joj sve potrebne informacije te joj omogućiti donošenje odluke o pomoći. Državama članicama trebalo bi omogućiti da nametnu određene društvene i okolišne zahtjeve kako bi se uzele u obzir specifičnosti danog slučaja, sve dok takvi zahtjevi ne ograničavaju djelovanje procesa restrukturiranja. |
|
(9) |
Plan restrukturiranja trebao bi činiti dio zahtjeva za pomoć za restrukturiranje. Taj bi plan trebao osigurati predmetnoj državi članici sve relevantne tehničke, društvene, okolišne i financijske informacije koje bi joj omogućile donošenje odluke o dodjeli pomoći za restrukturiranje. Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi izvršile potrebnu kontrolu provedbe svih elemenata restrukturiranja. |
|
(10) |
U regijama zainteresiranim za proces restrukturiranja može se pokazati prikladnim ohrabriti pronalaženje drugih rješenja za uzgoj šećerne repe i trske te u proizvodnji šećera. U tu svrhu, državama članicama potrebno je omogućiti raspodjelu određenog dijela novca osiguranog u fondu za restrukturiranje u mjere diversifikacije. Te mjere, ustanovljene u kontekstu nacionalnog plana za restrukturiranje, mogu imati oblik mjera jednak određenim mjerama koje podupire Uredba Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (6) ruralnom razvoju ili mjerama koje su u skladu s pravom Zajednice u vezi s državnom pomoći. |
|
(11) |
Kako bi se ubrzao proces restrukturiranja, trebalo bi povećati raspoloživu pomoć za diversifikaciju ako kvote od kojih se odustalo prijeđu određenu razinu. |
|
(12) |
Stalni prerađivači trebali bi moći prilagoditi svoju situaciju restrukturiranju industrije šećera. Prilagodbu bi trebalo podržati tako da se daje pomoć iz fonda za restrukturiranje, pod uvjetom da država članica odobrava poslovni plan koji predviđa prilagodbu. Predmetne države članice trebale bi osigurati pravičnu raspodjelu raspoložive pomoći među stalnim prerađivačima na svom području. |
|
(13) |
Neke posebne situacije u određenim državama članicama trebale bi se riješiti tako da se daje pomoć iz fonda za restrukturiranje pod uvjetom da to čini dio nacionalnog programa za restrukturiranje. |
|
(14) |
Kako se fond za restrukturiranje financira tijekom razdoblja od tri godine, on ne ustupa od početka sva potrebna financijska sredstva. Stoga bi trebalo uspostaviti pravila u smislu ograničavanja davanja pomoći. |
|
(15) |
Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebale bi se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti danih Komisiji (7). |
|
(16) |
Trebalo bi ovlastiti Komisiju za donošenje potrebnih mjera za rješavanje posebnih praktičnih problema u hitnom slučaju. |
|
(17) |
Fond za restrukturiranje financirat će mjere koje, zbog prirode mehanizma restrukturiranja, ne ulaze u kategorije izdatka navedene u članku 3. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1290/2005. Stoga je tu Uredbu potrebno prikladno izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Privremeni fond za restrukturiranje
1. Ovim se osniva privremeni fond za restrukturiranje industrije šećera u Zajednici (dalje u tekstu „fond za restrukturiranje”).
Fond za restrukturiranje čini dio Komponente jamstva Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi. Od 1. siječnja 2007. on čini dio Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP).
2. Fond za restrukturiranje financira izdatke koji proizlaze iz mjera predviđenih člancima 3., 6., 7., 8. i 9.
3. Privremeni iznos za restrukturiranje naveden u članku 11. jest prihod dodijeljen fondu za restrukturiranje u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.
Bilo koji iznos raspoloživ u fondu za restrukturiranje nakon financiranja izdatka navedenog u stavku 2. prenosi se u EFJP.
4. Ova se Uredba ne odnosi na najudaljenije regije Zajednice navedene u članku 299. stavku 2. Ugovora.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„izoglukoza” znači proizvod dobiven iz glukoze ili njezinih polimera sa sadržajem od najmanje 10 % fruktoze po težini u suhom stanju; |
|
2. |
„inulinski sirup” znači neposredni proizvod dobiven hidrolizom inulina ili oligofruktoza, koji u suhom stanju sadržava najmanje 10 % fruktoze u slobodnom obliku ili kao saharoze, a izražen kao ekvivalent šećeru/izoglukozi; |
|
3. |
„sporazum u okviru djelatnosti” znači jedno od sljedećeg:
|
|
4. |
„tržišna godina” znači razdoblje koje započinje 1. listopada i završava 30. rujna sljedeće godine. Iznimno, tržišna godina 2006./2007. počinje 1. srpnja 2006.; |
|
5. |
„stalni prerađivač” znači proizvodna jedinica:
|
|
6. |
„kvota” znači bilo koja kvota za proizvodnju šećera, izoglukoze i inulinskog sirupa dodijeljenog poduzeću, u skladu s člankom 7. stavkom 2., člankom 8. stavkom 1., člankom 9. stavcima 1. i 2. i člankom 11. Uredbe (EZ) br. 318/2006 od 20. veljače 2006. o zajedničkoj organizaciji tržišta u sektoru šećera (8). |
Članak 3.
Pomoć za restrukturiranje
1. Bilo koje poduzeće koje proizvodi šećer, izoglukozu ili inulinski sirup kojem je dodijeljena kvota do 1. srpnja 2006. ima pravo na pomoć za restrukturiranje po toni kvote koje se odreklo, pod uvjetom da se tijekom jedne od tržišnih godina 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009. i 2009./2010.:
|
(a) |
odrekne kvote koju dodjeljuje jednoj ili više svojih tvornica i potpuno rastavi proizvodna postrojenja predmetnih tvornica; |
|
(b) |
odrekne kvote koju dodjeljuje jednoj ili više svojih tvornica, djelomično rastavi proizvodna postrojenja predmetnih tvornica i ne koristi preostala proizvodna postrojenja predmetnih tvornica za proizvodnju proizvoda koje proizlaze iz zajedničke organizacije tržišta šećera, ili |
|
(c) |
odrekne dijela kvote koju dodjeljuje jednoj ili više svojih tvornica i ne koristi proizvodna postrojenja predmetnih tvornica za preradu sirovog šećera. Ovaj se zadnji uvjet ne primjenjuje u pogledu:
koji postoje 1. siječnja 2006. |
Za potrebu ovog članka, smatra se da se rastavljanje proizvodnih postrojenja tijekom tržišne godine 2005./2006. događa u tržišnoj godini 2006./2007.
2. Pomoć za restrukturiranje odobrena je za tržišnu godinu za koju se odustaje od kvota, u skladu sa stavkom 1. i jedino za količine kvota od kojih se odustalo, a koje nisu preraspodijeljene.
Odricanje od kvota jedino je moguće nakon konzultacija koje se provode u okviru relevantnih sporazuma u okviru djelatnosti.
3. Potpuno rastavljanje proizvodnih postrojenja zahtijeva:
|
(a) |
konačni i potpuni prestanak proizvodnje šećera, izoglukoze i inulinskog sirupa koje proizvodi predmetno proizvodno postrojenje; |
|
(b) |
zatvaranje tvornice ili tvornica i rastavljanje njihovih proizvodnih postrojenja unutar razdoblja navedenog u članku 4. stavku 2. točki (d), i |
|
(c) |
ponovna uspostava dobrih okolišnih uvjeta na tvorničkoj lokaciji i omogućivanje preraspodjele radne snage unutar razdoblja navedenog u članku 4. stavku 2. točki (f). Države članice mogu tražiti da poduzeća navedena u stavku 1. preuzmu obveze koje prelaze minimalne zakonske uvjete određene pravom Zajednice. Međutim, takve obveze ne ograničavaju rad fonda za restrukturiranje kao instrumenta. |
4. Djelomično rastavljanje proizvodnih postrojenja zahtijeva:
|
(a) |
konačni i potpuni prestanak proizvodnje šećera, izoglukoze i inulinskog sirupa koje proizvodi predmetno proizvodno postrojenje; |
|
(b) |
rastavljanje proizvodnih postrojenja koja se neće koristiti za novu proizvodnju, a koja su bili namijenjena i korištena za proizvodnju proizvoda navedenih pod točkom (a), unutar razdoblja navedenog u točki (e) članka 4. stavka 2.; |
|
(c) |
ponovna uspostava dobrih okolišnih uvjeta na tvorničkoj lokaciji i omogućivanje preraspodjele radne snage unutar razdoblja navedenog u članku 4. stavku 2. točki (f) u mjeri u kojoj to iziskuje prestanak proizvodnje proizvoda navedenih pod točkom (a). Države članice mogu tražiti da poduzeća navedena u stavku 1. preuzmu obveze koje prelaze minimalne zakonske uvjete određene pravom Zajednice. Međutim, takve obveze ne ograničavaju rad fonda za restrukturiranje kao instrumenta. |
5. Iznos pomoći za restrukturiranje po toni kvote koje su se odrekli jednak je:
|
(a) |
u slučaju navedenom u točki (a) stavka 1.:
|
|
(b) |
u slučaju navedenom u točki (b) stavka 1.:
|
|
(c) |
u slučaju navedenom u točki (c) stavka 1.:
|
6. Iznos od najmanje 10 % relevantne pomoći za restrukturiranje utvrđene u stavku 5. rezerviran je za:
|
— |
uzgajivače šećerne repe, šećerne trske i cikorije koji su isporučili te proizvode tijekom razdoblja koje je prethodilo tržišnoj godini navedenoj u stavku 2. za proizvodnju šećera ili inulinskog sirupa u okviru relevantne kvote od koje se odustalo, i |
|
— |
ugovorne izvođače sa strojevima, bilo da su to fizičke osobe ili tvrtke koje su sa svojim poljoprivrednim strojevima radili za uzgajivače na temelju ugovora za one proizvode i tijekom onog razdoblja navedenog u prvoj alineji. |
Nakon savjetovanja sa zainteresiranim stranama, države članice određuju važeći postotak kao i razdoblje navedeno u prvom podstavku, pod uvjetom da je osigurana gospodarski zdrava ravnoteža između elemenata za plan restrukturiranja kako je navedeno u članku 4. stavku 3.
Države članice dodjeljuju pomoć na osnovu objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, uzimajući u obzir gubitke koji proizlaze iz procesa restrukturiranja.
Iznos koji proizlazi iz primjene prvog i drugog podstavka oduzima se od važećeg iznosa navedenog u podstavku 5.
Članak 4.
Zahtjev za pomoć za restrukturiranje
1. Zahtjevi za pomoć za restrukturiranje podnose se predmetnoj državi članici do 31. siječnja prije tržišne godine tijekom koje će se odustati od kvote.
Međutim, zahtjevi za pomoć za restrukturiranje u vezi tržišne godine 2006./2007. podnose se do 31. srpnja 2006.
2. Zahtjevi za pomoć za restrukturiranje uključuju:
|
(a) |
plan restrukturiranja; |
|
(b) |
potvrdu da je plan restrukturiranja pripremljen putem konzultacija s uzgajivačima šećerne repe, šećerne trske i cikorije; |
|
(c) |
jamstvo odricanja od relevantne kvote u predmetnoj tržišnoj godini; |
|
(d) |
u slučaju navedenom u članku 3. stavku 1. točki (a), jamstvo djelomičnog rastavljanja proizvodnih postrojenja unutar razdoblja koje određuje predmetna država članica; |
|
(e) |
u slučaju navedenom u članku 3. stavku 1. točki (b), jamstvo djelomičnog rastavljanja proizvodnih postrojenja unutar razdoblja koje određuje predmetna država članica te nekorištenja proizvodne lokacije i preostalih proizvodnih postrojenja za proizvodnju proizvoda koje pokriva zajednička organizacija tržišta šećera; |
|
(f) |
u slučajevima navedenima u članku 3. stavku 1. točki (a) i članku 3. stavku 1. točki (b), jamstvo ispunjavanja uvjeta predviđenih u članku 3. stavku 3. točki (c), odnosno članku 3. stavku 4. točki (c) unutar razdoblja koje određuje predmetna država članica; |
|
(g) |
u slučaju navedenom u članku 3. stavku 1. točki (c), prema potrebi, jamstvo nekorištenja proizvodnih postrojenja za preradu sirovog šećera. |
Poštovanje jamstava iz točaka (c) do (g) podliježe odluci o dodjeli pomoći kako je navedeno u članku 5. stavku 1.
3. Plan restrukturiranja naveden u stavku 2. točki (a) uključuje barem sljedeće elemente:
|
(a) |
predstavljanje predviđenih namjena i aktivnosti, koje pokazuje zdravu gospodarsku ravnotežu među njima i njihovu usklađenost s ciljevima fonda za restrukturiranje i politike ruralnog razvoja u predmetnoj regiji koje je odobrila Komisija; |
|
(b) |
pomoć koja se dodjeljuje uzgajivačima šećerne repe, šećerne trske ili cikorije te, prema potrebi, ugovornim izvođačima sa strojevima u skladu s člankom 3. stavkom 6.; |
|
(c) |
potpun tehnički opis predmetnih proizvodnih postrojenja; |
|
(d) |
poslovni plan koji potanko opisuje modalitete, raspored i troškove zatvaranja tvornice ili tvornica i potpuno ili djelomično rastavljanje proizvodnih postrojenja; |
|
(e) |
prema potrebi, planirana ulaganja; |
|
(f) |
socijalni plan koji potanko opisuje planirane aktivnosti, posebno u pogledu prekvalifikacije, preraspoređivanja i prijevremenog umirovljenja predmetne radne snage i, prema potrebi, posebne nacionalne zahtjeve predviđene u skladu s člankom 3. stavkom 3. točkom (c) ili člankom 3. stavkom 4. točkom (c); |
|
(g) |
okolišni plan koji potanko opisuje planirane aktivnosti, posebno u pogledu propisanih okolišnih obveza i, prema potrebi, posebne nacionalne zahtjeve predviđene u skladu s člankom 3. stavkom 3. točkom (c) ili člankom 3. stavkom 4. točkom (c); |
|
(h) |
financijski plan koji potanko opisuje sve troškove u vezi s planom restrukturiranja. |
Članak 5.
Odluka o pomoći za restrukturiranje i o kontrolama
1. Do kraja veljače koja prethodi tržišnoj godini navedenoj u članku 3. stavku 2., države članice odlučuju o dodjeli pomoći za restrukturiranje. Međutim, odluka za tržišnu godinu 2006./2007. donosi se do 30. rujna 2006.
2. Pomoć za restrukturiranje dodjeljuje se ako je država članica nakon temeljite provjere ustanovila da:
|
— |
zahtjev sadrži elemente navedene u članku 4. stavku 2., |
|
— |
plan restrukturiranja sadrži elemente navedene u članku 4. stavku 3., |
|
— |
su mjere i aktivnosti opisane u planu restrukturiranja u skladu relevantnim zakonodavstvom Zajednice i nacionalnim zakonodavstvom; i |
|
— |
da su potrebna financijska sredstva raspoloživa u fondu za restrukturiranje na temelju informacija koje je dala Komisija. |
3. Ako se ne poštuje jedan ili više uvjeta utvrđenih u prve tri alineje stavka 2., zahtjev za pomoć za restrukturiranje vraća se podnositelju. Podnositelja je potrebno obavijestiti o uvjetima koji nisu poštovani. Podnositelj potom može ili povući ili dopuniti svoj zahtjev.
4. Neovisno o obvezama kontrole navedenih u Uredbi (EZ) br. 1290/2005, države članice prate, kontroliraju i provjeravaju provedbu pomoći za restrukturiranje koje su odobrile.
Članak 6.
Pomoć za diversifikaciju
1. Pomoć za mjere diversifikacije u regijama na koje je utjecalo restrukturiranje industrije šećera može se dodijeliti u bilo kojoj državi članici vezano za kvotu za šećer kojeg su se odrekla poduzeća s poslovnim nastanom u toj državi članici u jednoj od tržišnih godina 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009. i 2009./2010.
2. Ukupan iznos pomoći dostupne državama članicama određuje se na osnovu:
|
— |
109,50 EUR po toni kvote za šećer koje su se odrekle u tržišnoj godini 2006./2007., |
|
— |
109,50 EUR po toni kvote za šećer koje su se odrekle u tržišnoj godini 2007./2008., |
|
— |
93,80 EUR po toni kvote za šećer koje su se odrekle u tržišnoj godini 2008./2009., |
|
— |
78,00 EUR po toni kvote za šećer koje su se odrekle u tržišnoj godini 2009./2010. |
3. Države članice koje odluče dodijeliti pomoć za diversifikaciju navedenu u stavku 1. ili prijelaznu pomoć navedenu u članku 9. osnivaju nacionalne programe restrukturiranja koji potanko opisuju mjere diversifikacije koje se imaju poduzeti u predmetnim regijama i obavješćuju Komisiju o tim programima.
4. Bez obzira na stavak 5., za ispunjavanje uvjeta za pomoć navedenu u stavku 1., mjere diversifikacije odgovaraju jednoj ili više mjera predviđenih na temelju osi 1. i osi 3. Uredbe (EZ) br. 1698/2005.
Države članice utvrđuju kriterije za razlikovanje mjera za koje se može dodijeliti pomoć za diversifikaciju i mjera za koje se potpora Zajednice može dodijeliti na temelju Uredbe (EZ) br. 1698/2005.
Pomoć navedena u stavku 1. ne smije prelaziti gornje granice za EPFRR-ov doprinos, utvrđene člankom 70. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1698/2005.
5. Mjere diversifikacije koje se razlikuju od mjera predviđenih na temelju osi 1. i osi 3. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 ispunjavaju uvjete za pomoć navedenu u stavku 1., pod uvjetom da su u skladu s kriterijima navedenim u članku 87. stavku 3. Ugovora i, posebno, s iznosom pomoći i kriterijima za izbor utvrđenima u smjernicama Komisije o državnoj pomoći u poljoprivrednom sektoru.
6. Države članice ne smiju dodijeliti nacionalnu pomoć vezano za mjere diversifikacije predviđenih ovim člankom. Međutim, ako bi gornje granice navedene u trećem podstavku stavka 4. dopuštale dodjelu pomoći za diversifikaciju u iznosu od 100 %, predmetne države članice doprinose s barem 20 % prihvatljivog izdatka. U tom se slučaju ne primjenjuju članci 87., 88. i 89. Ugovora.
Članak 7.
Dodatna pomoć za diversifikaciju
1. Ukupan iznos pomoći dostupne državi članici u skladu s člankom 6. stavkom 2. povećava se:
|
— |
za 50 % nakon odustajanja od najmanje 50 %, ali ne više od 75 % kvote za šećer utvrđene za tu državu članicu u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 318/2006, |
|
— |
za dodatnih 25 % nakon odustajanja od najmanje 75 %, ali ne više od 100 % kvote za šećer utvrđene za tu državu članicu u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 318/2006, |
|
— |
za dodatnih 25 % nakon odustajanja od cjelokupne kvote za šećer utvrđene za tu državu članicu u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 318/2006. |
Bilo koje povećanje dostupno je u tržišnoj godini u kojoj količina nacionalne kvote za šećer od koje se odustalo dostigne, ovisno o slučaju, 50, 75 ili 100 %.
2. Predmetna država članica odlučuje dodjeljuje li se pomoć, koja je u skladu s povećanjem utvrđenim u stavku 1., za mjere diversifikacije navedene u članku 6. stavku 1. i/ili uzgajivačima šećerne repe ili trske koji se odriču svoje proizvodnje u regijama na koje utječe restrukturiranje. Pomoć uzgajivačima dodjeljuje se prema objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima.
Članak 8.
Prijelazna pomoć stalnim prerađivačima
1. Prijelazna pomoć dodjeljuje se stalnim prerađivačima tako da im se omogući da se prilagode restrukturiranju industrije šećera u Zajednici.
2. U tu svrhu, iznos od 150 milijuna EUR dostupan je za ukupno četiri tržišne godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009. i 2009./2010.
Iznos utvrđen u prvom podstavku dijeli se kako slijedi:
|
— |
94,3 milijuna EUR za stalne prerađivače u Ujedinjenoj Kraljevini, |
|
— |
24,4 milijuna EUR za stalne prerađivače u Portugalu, |
|
— |
5,0 milijuna EUR za stalne prerađivače u Finskoj, |
|
— |
24,8 milijuna EUR za stalne prerađivače u Francuskoj, |
|
— |
1,5 milijuna EUR za stalne prerađivače u Sloveniji. |
3. Pomoć se dodjeljuje na osnovu poslovnog plana koji je odobrila država članica, a koji se odnosi na prilagodbu situacije dotičnih stalnih prerađivača restrukturiranju industrije šećera.
Države članice dodjeljuju pomoć na osnovu objektivnih i nediskriminirajućih kriterija.
Članak 9.
Prijelazna pomoć određenim državama članicama
U kontekstu nacionalnog programa restrukturiranja navedenog u članku 6. stavku 3.:
|
(a) |
pomoć od najviše 9 milijuna EUR dodjeljuje se u Austriji za ulaganja u sabirne centre za šećernu repu i ostalu logističku infrastrukturu potrebnu kao posljedica restrukturiranja; |
|
(b) |
pomoć od najviše 5 milijuna EUR dodjeljuje se u Švedskoj kao izravna ili neizravna naknada uzgajivačima šećerne repe u Gotlandu i Ölandu koji se odriču proizvodnje šećera u sklopu nacionalnog procesa restrukturiranja. |
Članak 10.
Financijska ograničenja
1. Bilo koja pomoć navedena u člancima 3., 6., 7., 8., i 9. zatražena za bilo koju od tržišnih godina 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009. i 2009./2010 dodjeljuje se samo unutar ograničenih namjenskih sredstava dostupnih u fondu za restrukturiranje.
2. U slučaju da, na osnovu podnesenih zahtjeva za tržišnu godinu koje je predmetna država članica odobrila, sveukupni iznos pomoći koja bi se trebala odobriti prelazi granicu za tu tržišnu godinu, dodjela pomoći temelji se na kronološkom redu podnošenja zahtjeva za pomoć (po načelu „tko prvi dođe, prvi je uslužen”).
3. Pomoći navedene u člancima 6., 7., 8. i 9. neovisne su o pomoći navedenoj u članku 3.
4. Pomoć za restrukturiranje navedena u članku 3. plaća se u 2 obroka:
|
— |
40 % u lipnju tržišne godine navedene u članku 3. stavku 2., i |
|
— |
60 % u veljači sljedeće tržišne godine. |
Međutim, Komisija može razdijeliti obrok naveden u drugoj od gore navedenih alineja na dvije isplate, kako slijedi:
|
— |
prva isplata u veljači sljedeće tržišne godine, i |
|
— |
druga isplata na datum koji slijedi nakon uplate potrebnih financijskih sredstva u fond za restrukturiranje. |
5. Komisija može odgoditi isplatu pomoći navedenih u člancima 6., 7., 8. i 9. dok se potrebna financijska sredstva ne uplate u fond za restrukturiranje.
Članak 11.
Privremeni iznos za restrukturiranje
1. Privremeni iznos za restrukturiranje plaćaju po tržišnoj godini po toni kvote onog poduzeća kojem je kvota dodijeljena.
Kvote kojih se poduzeće odreklo do određene tržišne godine u skladu s člankom 3. stavkom 1. ne podliježu isplati privremenog iznosa za restrukturiranje za tu tržišnu godinu i naredne tržišne godine.
2. Privremeni iznos za restrukturiranje za šećer i inulinski sirup određuje se na:
|
— |
126,40 EUR po toni kvote za tržišnu godinu 2006./2007., |
|
— |
173,8 EUR po toni kvote za tržišnu godinu 2007./2008., |
|
— |
113,3 EUR po toni kvote za tržišnu godinu 2008./2009. |
Privremeni iznos za restrukturiranje po poljoprivrednoj godini za izoglukozu određuje se na iznos jednak 50 % iznosa utvrđenih u prvom podstavku.
3. Države članice odgovaraju Zajednici za privremeni iznos za restrukturiranje koji se naplaćuje na njihovu području.
Države članice plaćaju privremeni iznos za restrukturiranje u fond za restrukturiranje u dva obroka, kako slijedi:
|
— |
60 % do 31. ožujka predmetne tržišne godine, i |
|
— |
40 % do 30. studenoga sljedeće tržišne godine. |
4. Ako se privremeni iznos za restrukturiranje ne plati prije datuma dospijeća, Komisija, nakon konzultacija s Odborom za poljoprivredne fondove, oduzima svotu jednaku neplaćenom iznosu za restrukturiranje iz mjesečnih predujmova na pričuvu za izdatke koje je učinila predmetna država članica, navedenih u članku 14. stavku 1. i članku 15. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005. Prije donošenja odluke, Komisija omogućuje državi članici podnošenje primjedbi u roku od dva tjedna. Odredbe članka 14. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2040/2000 (9) ne primjenjuju se.
5. Ukupne iznose za privremeno restrukturiranje koji se moraju platiti u skladu sa stavkom 3. država članica raspoređuje poduzećima na njezinom području prema kvoti dodijeljenoj tijekom predmetne tržišne godine.
Poduzeća plaćaju privremene iznose za restrukturiranje u dva obroka, kako slijedi:
|
— |
60 % do kraja veljače predmetne tržišne godine, i |
|
— |
40 % do 31. listopada sljedeće tržišne godine. |
Članak 12.
Detaljna pravila
Detaljna pravila za provedbu ove Uredbe, a posebno u pogledu uvjeta predviđenih u članku 3. i mjera potrebnih za rješavanje teškoća u prijelaznom razdoblju, donose se u skladu s postupkom navedenim u članku 13. Uredbe (EZ) 1258/1999 ili, od 1. siječnja 2007., onim navedenim u članku 41. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1290/2005.
Članak 13.
Posebne mjere
Mjere koje su potrebne kao i opravdane, radi žurnog rješavanja praktičnih i posebnih problema, donose se u skladu s postupkom navedenim u članku 13. Uredbe (EZ) 1258/1999 ili, od 1. siječnja 2007., onim navedenim u članku 41. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1290/2005.
Te mjere mogu odstupati od određenih dijelova ove Uredbe, ali samo do one mjere i onoliko dugo koliko je to nužno potrebno.
Članak 14.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 1290/2005
Uredba (EZ) br. 1290/2005 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Sljedeća se točka dodaje članku 3. stavku 1.:
|
|
2. |
Članak 34. mijenja se kako slijedi:
|
Članak 15.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. srpnja 2006. Međutim, članci 12. i 13. primjenjuju se od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. veljače 2006.
Za Vijeće
Predsjednik
J. PRÖLL
(1) Mišljenje dostavljeno 19. siječnja 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) Mišljenje dostavljeno 26. listopada 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(3) SL L 160, 26.6.1999., str. 103. Uredba kako je stavljena izvan snage Uredbom (EZ) br. 1290/2005 (SL L 209, 11.8.2005., str. 1.).
(4) SL L 209, 11.8.2005., str. 1.
(5) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
(6) SL L 277, 21.10.2005., str. 1.
(7) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.
(8) SL L 58, 28.2.2006., str. 1.
(9) SL L 244, 29.9.2000., str. 27.
(10) SL L 58, 28.2.2006., str. 42.”
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
63 |
32006D0206
|
L 075/17 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
03.03.2006. |
ODLUKA KOMISIJE
od 3. ožujka 2006.
o izmjeni Dodatka A Prilogu X. Aktu o pristupanju iz 2003. u vezi s određenim objektima iz sektora mesa u Mađarskoj
(priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 606)
(Tekst značajan za EGP)
(2006/206/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Akt o pristupanju Češke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke, a posebno njegov Prilog X., poglavlje 5., odjeljak B, stavak (d),
budući da:
|
(1) |
Mađarskoj su odobrena prijelazna razdoblja za određene objekte navedene u Dodatku A Prilogu X. Aktu o pristupanju. |
|
(2) |
Dodatak A Prilogu X. Aktu o pristupanju iz 2003. izmijenjen je odlukama Komisije 2004/462/EZ (1) i 2004/472/EZ (2) i 2005/665/EZ (3). |
|
(3) |
Dva su objekta odustala od postupka modernizacije i zatražila reklasifikaciju iz objekata višeg kapaciteta u objekte nižeg kapaciteta. Prema službenoj izjavi mađarskog nadležnog tijela ti objekti su potpuno usklađeni sa zahtjevima Zajednice u pogledu objekata nižeg kapaciteta. Te objekte stoga treba brisati s popisa objekata u tranziciji. |
|
(4) |
Dodatak A Prilogu X. Aktu o pristupanju iz 2003. treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(5) |
Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja obaviješten je o mjerama predviđenim u ovoj Odluci, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Objekti navedeni u Prilogu ovoj Odluci brišu se iz Dodatka A Prilogu X. Aktu o pristupanju iz 2003.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 3. ožujka 2006.
Za Komisiju
Markos KYPRIANOU
Član Komisije
(1) SL L 156, 30.4.2004., str. 135.; kako je ispravljena u SL L 202, 7.6.2004., str. 92.
(2) SL L 160, 30.4.2004., str. 61.; kako je ispravljena u SL L 212, 12.6.2004., str. 34.
(3) SL L 247, 23.9.2005., str. 37.
PRILOG
Popis objekata koji se brišu iz Dodatka A Prilogu X. Aktu o pristupanju iz 2003.
OBJEKTI ZA PROIZVODNJU MESA
Dodatni popis
|
Br. |
Broj veterinarskog odobrenja |
Naziv i adresa objekta |
|
4. |
06528 |
Kalória Kft., Szabadbattyány |
|
8. |
16536 |
Hús Trió Kft., Simontornya |
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
65 |
32008R0033
|
L 015/5 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
17.01.2008. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 33/2008
od 17. siječnja 2008.
o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive Vijeća 91/414/EEZ u pogledu redovnog i ubrzanog postupka za ocjenu aktivnih tvari koje su bile dio programa rada iz članka 8. stavka 2. te Direktive, ali nisu uvrštene Prilog I. toj Direktivi
(Tekst značajan za EGP)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (1), a posebno njezin članak 6. stavak 5.,
budući da:
|
(1) |
Člankom 8. stavkom 2. Direktive 91/414/EEZ predviđa se da Komisija provodi program rada za postupno ispitivanje aktivnih tvari na tržištu dvije godine nakon datuma objave te Direktive. Taj je program podijeljen na četiri faze, od kojih posljednja istječe 31. prosinca 2008. u skladu s Odlukom Komisije 2003/565/EZ od 25. srpnja 2003. o produljenju roka predviđenog u članku 8. stavku 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ (2). |
|
(2) |
Prva faza tog programa utvrđena je Uredbom Komisije (EEZ) br. 3600/92 od 11. prosinca 1992. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu prve faze programa rada iz članka 8. stavka 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (3). Druga i treća faza rada utvrđene su Uredbom Komisije (EZ) br. 451/2000 od 28. veljače 2000. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu druge i treće faze programa rada navedenog u članku 8. stavku 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ (4) i Uredbe Komisije (EZ) br. 1490/2002 (5). Četvrta faza utvrđena je Uredbom Komisije (EZ) br. 2229/2004 od 3. prosinca 2004. o propisivanju detaljnih pravila za provedbu četvrte faze programa rada iz članka 8. stavka 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ (6). |
|
(3) |
Za uvrštavanje aktivnih tvari iz Priloga I. Direktivi 91/414/EEZ koje su bile dio prvog, drugog, trećeg i četvrtog programa rada kako je navedeno u članku 8. stavku 2. te Direktive potrebno je osigurati detaljna pravila za ponovno podnošenje prijava kojima se izbjegava udvostručavanja rada, održava visoki sigurnosni standard i osigurava da se odluka donosi brzo. Nadalje, treba utvrditi odnos između podnositelja prijave, država članica, Europske agencije za sigurnost hrane, dalje u tekstu: „Agencija”, i Komisije te obveze za svaku od strana za prijavu postupka. |
|
(4) |
Za tvari uključene u prvu fazu dokumentacija je podnesena 1995. i 1996. Agencija nije provela stručni pregled. S obzirom na starost izvorne dokumentacije i promjene u znanstvenim spoznajama, koje se odražavaju u dokumentima sa smjernicama od službi Komisije, treba tražiti potpunu i ažuriranu dokumentaciju za te tvari i Agencija treba u načelu provesti stručni pregled. Iste odredbe trebaju se u načelu primijeniti za tvari iz 2., 3. i 4. faze programa pregleda, ali u slučajevima u kojima je pripremljen nacrt izvješća o ocjeni i podnesena je prijava unutar razumnog roka nakon odluke kojom se predviđa se tvar ne uvrštava u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ, može se provesti ubrzani postupak. |
|
(5) |
Za tvari obuhvaćene drugom fazom, primijenjeni su strogi rokovi i stoga je bilo potrebno odlučiti na temelju dostupnih informacija koje su stručno pregledane od strane Agencije. U određenom broju slučajeva utvrđena su pitanja koja su dovela do toga da tvar nije bila uvrštena u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Za te tvari, izvorna dokumentacija je podnesena najkasnije u travnju 2002. Stručni pregledi Agencije provedeni su između 2003. i 2006. te je stoga dokumentacija ažurirana. U nekim od tih slučajeva može se zahtijevati samo ograničen broj studija za potpunu dokumentaciju za ponovno podnošenje prijava u vezi s mogućim uvrštavanjima u Prilog I., na temelju istih ili više ograničavajućih potkrijepljenih uporaba. Primjereno je osigurati ubrzani postupak za ponovno podnošenje i stručni pregled u slučajevima u kojima je dokumentacija sastavljena i raspravljena nedavno. Isto se treba primijeniti na tvari iz treće i četvrte faze programa pregleda za koje su postupci zadnje izmijenjeni Uredbom (EZ) br. 1095/2007. |
|
(6) |
Dodatni podaci se trebaju uzeti u obzir samo ako su dostavljeni u određenom roku. |
|
(7) |
Treba predvidjeti mogućnost podnošenja nove prijave za istu tvar u svakom trenutku. |
|
(8) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE
Članak 1.
Područje primjene
Ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila za podnošenje i ocjenjivanje prijava za uvrštenje u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ aktivnih tvari koje su ocijenjene od strane Komisije u okviru programa pregleda predviđenog u članku 8. stavku 2. te Direktive, ali koje, do datuma određenih u točkama (a), (b) i (c), nisu bile uvrštene u Prilog I. toj Direktivi:
|
(a) |
za tvari iz prve faze, do 31. prosinca 2006. ili, u slučaju metalaksila, do 30. lipnja 2010.; |
|
(b) |
za tvari iz druge faze, do 30. rujna 2007.; |
|
(c) |
za tvari iz treće i četvrte faze, do 31. prosinca 2008. |
Članak 2.
Definicije
Za potrebe primjene ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
(a) |
„podnositelj prijave” znači osoba koja proizvodi aktivnu tvar sama ili koja ugovara proizvodnju s drugom strankom ili osoba koju je odredio proizvođač kao svojeg isključivog predstavnika s ciljem poštivanja ove Uredbe; |
|
(b) |
„odbor” znači Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 19. Direktive 91/414/EEZ; |
|
(c) |
„tvari iz prve faze” znači aktivne tvari navedene u Prilogu I. Uredbi (EEZ) br. 3600/92; |
|
(d) |
„tvari iz druge faze” znači aktivne tvari navedene u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 451/2000; |
|
(e) |
„tvari iz treće faze” znači aktivne tvari navedene u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1490/2002; |
|
(f) |
„tvari iz četvrte faze” znači aktivne tvari navedene u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 2229/2004. |
POGLAVLJE II.
REDOVNI POSTUPAK
Članak 3.
Primjena
1. Podnositelj prijave koji želi osigurati uvrštenje u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ aktivne tvari obuhvaćene člankom 1. podnosi prijavu za tu aktivnu tvar državi članici (dalje u tekstu: država članica izvjestiteljica) zajedno s potpunom dokumentacijom, uključujući sažetak dokumentacije, kako je predviđeno u članku 4., dokazujući da aktivna tvar udovoljava zahtjevima predviđenim u članku 5. te Direktive. Na podnositelju zahtjeva je da dokaže da je tim zahtjevima udovoljeno.
2. Prilikom podnošenja svoje prijave, podnositelj prijave može, u skladu s člankom 14. Direktive 91/414/EEZ, zahtijevati da se određeni dijelovi dokumentacije navedeni u stavku 1. ovog članka čuvaju kao povjerljivi. Podnositelj zahtjeva objašnjava za svaki dokument ili svaki dio dokumenta zašto se mora smatrati povjerljivim.
Podnositelj zahtjeva istodobno dostavlja sva potraživanja za zaštitu podataka u skladu s člankom 13. Direktive 91/414/EEZ.
Podnositelj zahtjeva zasebno dostavlja informacije koje se moraju čuvati kao povjerljive.
Članak 4.
Dokumentacija
1. Sažetak dokumentacije uključuje sljedeće:
|
(a) |
podatke s obzirom na ograničeni opseg reprezentativnih upotreba najmanje jednog sredstva za zaštitu bilja koje sadrži aktivnu tvar, dokazujući da je udovoljeno zahtjevima iz članka 5. Direktive 91/414/EEZ; |
|
(b) |
za svaku točku zahtjeva za podacima za aktivnu tvar iz Priloga II. Direktivi 91/414/EEZ, sažetke i rezultate ispitivanja i studija, ime njihovog vlasnika i osobe ili naziv instituta koji je proveo ispitivanja i studije; |
|
(c) |
za svaku točku zahtjeva za podacima za sredstvo za zaštitu bilja iz Priloga III. Direktivi 91/414/EEZ, sažetke i rezultate testova i studija, ime njihovog vlasnika i osobe ili naziv instituta koji je proveo ispitivanja i studije bitne za ocjenu zahtjeva iz članka 5. te Direktive uzimajući u obzir da praznine u podacima u dokumentaciji Priloga II. ili Priloga III., koje proizlaze iz predloženog ograničenog opsega reprezentativnih upotreba, mogu dovesti do ograničenja u pogledu uvrštenja u Prilog I.; |
|
(d) |
kontrolnu listu koja dokazuje da je dokumentacija predviđena u stavku 2. potpuna; |
|
(e) |
razloge zašto su podnesena izvješća o ispitivanjima i studijama potrebnima za prvo uvrštenje aktivne tvari; |
|
(f) |
ocjenu svih podnesenih informacija. |
2. Potpuna dokumentacija sadrži cijeli tekst pojedinačnih izvješća o ispitivanjima i studijama u vezi sa svim informacijama navedenim iz točaka (b) i (c) stavka 1.
Članak 5.
Provjera cjelovitosti dokumentacije
1. U roku od 30 dana od primitka prijave, država članica izvjestiteljica provjerava sadrži li dokumentacija podnesena zajedno s prijavom sve elemente predviđene u članku 4., koristeći kontrolnu listu iz članka 4. stavka 1. točke (d).
2. U slučaju kada jedan ili više elemenata predviđenih u članku 4. nedostaje, država članica obavješćuje podnositelja prijave, određujući rok za njihovo dostavljanje; taj rok je najdulje šest mjeseci.
3. U slučaju kada na kraju roka iz stavka 2. podnositelj prijave nije dostavio elemente koji nedostaju, država članica izvjestiteljica obavješćuje podnositelja prijave, Komisiju i druge države članice. Ako, nakon što je dala podnositelju prijave priliku da dostavi primjedbe, Komisija utvrdi da podnositelj prijave nije dostavio elemente koji nedostaju, donosi odluku o tome da se dotična aktivna tvar ne uvrsti u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Takva odluka završava ocjenu te aktivne tvari na temelju ove Uredbe.
4. Nova prijava za istu tvar može se podnijeti u svakom trenutku.
5. U slučaju kada dokumentacija dostavljena s prijavom sadrži sve elemente predviđene člankom 3., država članica izvjestiteljica obavješćuje podnositelja prijave, Komisiju, druge države članice i Agenciju o cjelovitosti prijave.
Članak 6.
Objava informacija
Za prijave za koje je utvrđena cjelovitost, Komisija objavljuje sljedeće informacije:
|
(a) |
naziv aktivne tvari; |
|
(b) |
datum prijave; |
|
(c) |
ime i adresu podnositelja prijave; |
|
(d) |
državu članicu izvjestiteljicu. |
Članak 7.
Podnošenje informacija od strane trećih stranaka
1. Svaka osoba ili država članica koja želi podnijeti državi članici izvjestiteljici informacije koje bi mogle doprinijeti ocjeni, posebno u vezi s mogućim opasnim učincima aktivne tvari ili njezinih ostataka na zdravlje ljudi i životinja i na okoliš čine to, ne dovodeći u pitanje članak 7. Direktive 91/414/EEZ, najkasnije 90 dana od objavljivanja informacija iz članka 6.
2. Država članica izvjestiteljica dostavlja bez odgađanja sve primljene informacije Agenciji i podnositelju prijave.
3. Podnositelj prijave može poslati svoje primjedbe o dostavljenim informacijama državi članici izvjestiteljici i Agenciji najkasnije 60 dana nakon što ih primi.
Članak 8.
Ocjena države članice izvjestiteljice
1. U roku od dvanaest mjeseci od datuma prijave predviđenog u članku 3. stavku 1., država članica izvjestiteljica priprema i dostavlja Komisiji, uz dostavljanje preslika Agenciji, izvješće (dalje u tekstu: nacrt izvješća o ocjeni) u kojem ocjenjuje može li se očekivati da će aktivna tvar ispuniti zahtjeve iz članka 5. Direktive 91/414/EEZ. Istodobno obavješćuje podnositelja prijave da je nacrt izvješća o ocjeni dostavljen i traži od njega da odmah proslijedi ažuriranu dokumentaciju Agenciji, državama članicama i Komisiji.
2. Država članica izvjestiteljica može se savjetovati s Agencijom.
3. U slučaju kada država članica izvjestiteljica treba dodatne informacije, određuje rok da ih podnositelj prijave dostavi. U tom slučaju, rok od dvanaest mjeseci produljuje se dodatnim rokom koji odobrava država članica izvjestiteljica. Dodatni rok nije dulji od šest mjeseci i prestaje u trenutku kada država članica izvjestiteljica primi dodatne informacije. Ona obavješćuje Komisiju i Agenciju. U svojoj ocjeni, država članica izvjestiteljica uzima u obzir samo informacije dostavljene u odobrenom roku.
4. U slučaju kada na kraju roka iz stavka 3. podnositelj prijave nije dostavio elemente koji nedostaju, država članica izvjestiteljica obavješćuje podnositelja prijave, Komisiju i druge države članice. Ako, nakon što je dala podnositelju prijave priliku da dostavi primjedbe, Komisija utvrdi da podnositelj prijave nije dostavio elemente koji nedostaju, a koji su potrebni da se odluči o tome udovoljava li tvar zahtjevima iz članka 5. Direktive 91/414/EEZ, donosi odluku o tome da se dotična aktivna tvar ne uvrsti u Prilog I. toj Direktivi i završava ocjenu te aktivne tvari na temelju ove Uredbe.
5. Nova prijava za istu tvar može se podnijeti u svakom trenutku.
Članak 9.
Primitak i pristup nacrtu izvješća o ocjeni
Agencija prosljeđuje nacrt izvješća o ocjeni primljen od države članice izvjestiteljice podnositelju prijave, drugim državama članicama i Komisiji nakon primitka dokumentacije predviđene u članku 8. stavku 1.
Stavlja ga na raspolaganje javnosti nakon što je dala podnositelju prijave dva tjedna da zatraži da se određeni dijelovi nacrta izvješća o ocjeni čuvaju kao povjerljivi.
Agencija dopušta rok od 90 dana za podnošenje pisanih primjedaba od država članica i podnositelja prijave.
Prema potrebi, Agencija organizira stručni pregled, uključujući stručnjake iz država članica.
Članak 10.
Zaključak Agencije
1. Agencija donosi zaključak o tome može li se očekivati da će aktivna tvar udovoljiti zahtjevima iz članka 5. Direktive 91/414/EEZ u roku od 90 dana od kraja roka predviđenog u trećem stavku članka 9. ove Uredbe i dostavlja ga podnositelju prijave, državama članicama i Komisiji.
Prema potrebi, Agencija u svojem zaključku upućuje na mogućnosti za ublažavanje rizika u odnosu na namijenjene upotrebe utvrđene u nacrtu izvješća o ocjeni.
2. U slučaju kada Agencija treba dodatne informacije, ona, savjetujući se s državom članicom izvjestiteljicom, određuje rok od najviše 90 dana da ih podnositelj prijave dostavi Agenciji i državi članici izvjestiteljici. U tom slučaju, rok od 90 dana predviđen u stavku 1. produljuje se dodatnim rokom koji odobrava Agencija. Ona obavješćuje Komisiju i države članice. U svojem zaključku, Agencija uzima u obzir samo informacije dostavljene u odobrenom roku.
3. Država članica izvjestiteljica ocjenjuje dodatne informacije i dostavlja ih Agenciji bez odgađanja i najkasnije u roku od 60 dana nakon primitka dodatnih informacija.
4. Komisija i Agencija dogovaraju se o rasporedu za dostavu zaključaka kako bi olakšali planiranje rada. Komisija i Agencija dogovaraju se o obliku u kojem se podnose zaključci Agencije.
Članak 11.
Predstavljanje nacrta direktive ili nacrta odluke
1. Ne dovodeći u pitanje ni jedan prijedlog koji može dostaviti radi izmjene Priloga Direktivi Vijeća 79/117/EEZ (7), Komisija, najkasnije šest mjeseci nakon primitka zaključka Agencije ili informacije da podnositelj prijave nije dostavio elemente koji nedostaju dokumentaciji, dostavlja Odboru nacrt izvješća o pregledu koji se mora dovršiti na njezinom sastanku.
Podnositelju prijave daje se mogućnost da dostavi primjedbe na izvješće o pregledu u roku koji odredi Komisija.
2. Na temelju izvješća o pregledu predviđenog u stavku 1. i uzimajući u obzir primjedbe koje je dostavio podnositelj prijave u roku kojeg je odredila Komisija na temelju stavka 1., donosi se direktiva ili odluka u skladu s postupkom iz članka 19. stavka 2. Direktive 91/414/EEZ, pod uvjetom da:
|
(a) |
je aktivna tvar uvrštena u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ podložno uvjetima i ograničenjima, prema potrebi; |
|
(b) |
aktivna tvar nije uvrštena u Prilog I. toj Direktivi. |
3. Donošenje odluke na temelju stavka 2. točke (b) završava ocjenu te aktivne tvari na temelju ove Uredbe.
Članak 12.
Pristup izvješću o pregledu
Konačno izvješće o pregledu, isključujući sve dijelove koji se odnose na povjerljive informacije sadržane u dokumentaciji i koje su proglašene povjerljivima u skladu s člankom 14. Direktive 91/414/EEZ stavlja se na raspolaganje za javno savjetovanje.
POGLAVLJE III.
UBRZANI POSTUPAK
Članak 13.
Uvjeti za prijavu ubrzanog postupka
U slučaju kada je tvar iz druge, treće ili četvrte faze bila predmetom odluke o neuvrštavanju u skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive 91/414/EEZ i nacrt izvješća o ocjeni je pripremljen, svaka osoba koja je sudjelovala kao podnositelj u postupku koji je doveo do te odluke ili svaka osoba koja u dogovoru s prvobitnim podnositeljem ga je zamijenila za potrebe ove Uredbe može podnijeti prijavu u skladu s ubrzanim postupkom predviđenim u člancima od 14. do 19. ove Uredbe. Takva prijava mora se podnijeti u roku od šest mjeseci od datuma objave odluke o neuvrštavanju u pogledu tvari iz treće i četvrte faze ili u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe u pogledu tvari iz druge faze.
Članak 14.
Primjena
1. Prijava iz članka 13. podnosi se državi članici koja je djelovala kao izvjestiteljica tijekom postupka ocjene koji je završio donošenjem odluke o neuvrštavanju, osim ako druga država članica obavijesti Komisiju da je voljna provesti ocjenjivanje u dogovoru s prvobitnom državom članicom izvjestiteljicom.
2. Prilikom podnošenja svoje prijave, podnositelj prijave može, u skladu s člankom 14. Direktive 91/414/EEZ, zahtijevati da se određeni dijelovi dodatnih podataka iz članka 15. stavka 2. čuvaju kao povjerljivi. On objašnjava za svaki dokument ili svaki dio dokumenta zašto se mora smatrati povjerljivim.
Podnositelj zahtjeva zasebno dostavlja informacije koje se čuvaju kao povjerljive.
On istodobno dostavlja sva potraživanja za zaštitu podataka u skladu s člankom 13. Direktive 91/414/EEZ.
Članak 15.
Materijalni i postupovni zahtjevi
1. Primjenjuju se sljedeći materijalni zahtjevi:
|
(a) |
specifikacija aktivne tvari je ista kao i ona koja je bila predmetom odluke o neuvrštavanju. Može se promijeniti samo u onoj mjeri u kojoj je to potrebno, u svjetlu razloga koji su doveli do odluke o neuvrštavanju, da omoguće uvrštavanje te tvari u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ; |
|
(b) |
potkrijepljene upotrebe su iste kao i one koje su bile predmetom odluke o neuvrštavanju. Mogu se promijeniti samo u onoj mjeri u kojoj je to potrebno, u svjetlu razloga koji su doveli do odluke o neuvrštavanju, da omoguće uvrštavanje te tvari u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ; |
|
(c) |
na podnositelju zahtjeva je da dokaže da je zahtjevima iz članka 5. Direktive 91/414/EEZ udovoljeno. |
2. Uz prijavu, podnositelj prijave podnosi sljedeće:
|
(a) |
dodatne podatke potrebne za obraćanje specifičnim pitanjima koja su dovela do donošenja dotične odluke o neuvrštavanju; |
|
(b) |
sve dodatne podatke koji odražavaju trenutne znanstvene i tehničke spoznaje i posebno promjene u znanstvenim i tehničkim spoznajama od dostavljanja podataka koji su doveli do odluke o neuvrštavanju; |
|
(c) |
dopunu prvobitnoj dokumentaciji, prema potrebi; |
|
(d) |
kontrolnu listu koja dokazuje da je dokumentacija potpuna i koja ukazuje koji su podaci novi. |
Članak 16.
Objava informacija
Za prijave za koje je utvrđena cjelovitost, Komisija objavljuje sljedeće informacije:
|
(a) |
naziv aktivne tvari; |
|
(b) |
datum prijave; |
|
(c) |
ime i adresu podnositelja prijave; |
|
(d) |
državu članicu izvjestiteljicu. |
Članak 17.
Dostavljanje informacija od trećih stranaka
1. Svaka osoba ili država članica koja želi državi članici izvjestiteljici dostaviti informacije koje bi mogle doprinijeti ocjeni, posebno u vezi s mogućim opasnim učincima aktivne tvari ili njezinih ostataka na zdravlje ljudi i životinja i na okoliš čine to, ne dovodeći u pitanje članak 7. Direktive 91/414/EEZ, najkasnije 90 dana od objavljivanja informacija iz članka 16.
2. Država članica izvjestiteljica dostavlja bez odgađanja sve primljene informacije Agenciji i podnositelju prijave.
3. Podnositelj prijave može poslati svoje primjedbe o dostavljenim informacijama državi članici izvjestiteljici i Agenciji najkasnije 60 dana nakon što ih primi.
Članak 18.
Ocjena države članice izvjestiteljice
1. Podatke iz članka 15. stavka 2. ocjenjuje država članica izvjestiteljica iz članka 14. stavka 1., osim ako se ta država članica dogovori s drugom državom članicom da će potonja djelovati kao izvjestiteljica. Podnositelj prijave, Komisija, Agencija i druge države članice obavješćuju se o tom dogovoru.
2. U roku od šest mjeseci od podnošenja prijave, država članica izvjestiteljica prosljeđuje Agenciji i Komisiji ocjenu dodatnih podataka u izvješću (dalje u tekstu: dodatno izvješće), koje treba odražavati trenutne znanstvene i tehničke spoznaje i, prema potrebi, informacije iz prvobitne dokumentacije uzimajući u obzir dostupne informacije o mogućim opasnim učincima koje je podnijela neka treća strana i sve primjedbe primljene od podnositelja prijave u skladu s člankom 17. stavkom 3. Dodatno izvješće ocjenjuje može li se očekivati da će aktivna tvar ispuniti zahtjeve iz članka 5. Direktive 91/414/EEZ. Država članica izvjestiteljica istodobno obavješćuje podnositelja prijave da je dodatno izvješće podneseno i da se ažurirana dokumentacija treba odmah proslijediti Agenciji, državama članicama i Komisiji.
Država članica izvjestiteljica može se savjetovati s Agencijom.
3. U slučaju kada država članica izvjestiteljica treba dodatne informacije koje se ne odnose na dostavljanje novih studija, ona određuje rok u kojem ih podnositelj prijave mora dostaviti. U tom slučaju, rok od šest mjeseci iz stavka 2. produljuje se dodatnim rokom koji odobrava država članica izvjestiteljica. Dodatni rok je najviše 90 dana i prestaje u trenutku kada država članica izvjestiteljica primi dodatne informacije. Obavješćuje Komisiju i Agenciju. U svojoj ocjeni, država članica izvjestiteljica uzima u obzir samo informacije dostavljene u odobrenom roku.
Članak 19.
Pristup dodatnom izvješću
1. Nakon primitka dodatnog izvješća, Agencija ga odmah dostavlja drugim državama članicama i podnositelju prijave radi primjedaba. Te se primjedbe šalju Agenciji u roku od 30 dana od primitka dodatnog izvješća. Agencija sređuje i prosljeđuje primjedbe Komisiji.
2. Agencija stavlja dodatno izvješće na raspolaganje na zahtjev ili ga drži na raspolaganju za savjetovanje svakoj osobi, osim njegovih elemenata koji su prihvaćeni kao povjerljivi u skladu s člankom 14. Direktive 91/414/EEZ.
Članak 20.
Ocjenjivanje
1. Komisija ocjenjuje dodatno izvješće i, prema potrebi, nacrt izvješća o ocjeni iz članka 13. i preporuku države članice izvjestiteljice i primjedbe primljene u roku od 30 dana od primitka sređenih primjedaba od Agencije.
Komisija se može savjetovati s Agencijom. To savjetovanje može, prema potrebi, uključiti zahtjev da se organizira stručni pregled, uključujući stručnjake iz država članica.
2. U slučajevima kada se Komisija savjetuje s Agencijom za tvari iz druge faze, potonja dostavlja svoj zaključak najkasnije 90 dana nakon primitka zahtjeva od strane Komisije. Agencija dostavlja svoje zaključno izvješće najkasnije šest mjeseci nakon zahtjeva za tvari iz treće i četvrte faze.
Za tvari iz treće i četvrte faze, u slučaju kada Agencija treba dodatne informacije koje se ne odnose na dostavljanje novih studija, određuje rok od najviše 90 dana da ih podnositelj prijave dostavi Agenciji i državi članici izvjestiteljici. U tom slučaju, rok od šest mjeseci iz prethodnog podstavka produljuje se dodatnim rokom koji odobrava Agencija.
Država članica izvjestiteljica ocjenjuje dodatne informacije i dostavlja ih Agenciji bez odgađanja i najkasnije u roku od 60 dana nakon primitka dodatnih informacija.
3. Komisija i Agencija se usuglašavaju o rasporedu za dostavljanje zaključaka kako bi olakšali planiranje rada. Komisija i Agencija se usuglašavaju o obliku u kojem se podnose zaključci Agencije.
Članak 21.
Predstavljanje nacrta direktive ili nacrta odluke
1. Ne dovodeći u pitanje ni jedan prijedlog koji može dostaviti radi izmjene Priloga Direktivi 79/117/EEZ, Komisija, najkasnije šest mjeseci nakon primitka informacija iz prvog podstavka članka 20. stavka 1. ili zaključka Agencije ili informacije da podnositelj prijave nije dostavio elemente koji nedostaju dokumentaciji, dostavlja Odboru nacrt izvješća o pregledu koji se mora dovršiti na njezinom sastanku.
Podnositelju prijave daje se mogućnost da dostavi primjedbe na izvješće o pregledu u roku koji odredi Komisija.
2. Na temelju izvješća o pregledu predviđenog u stavku 1. i uzimajući u obzir primjedbe koje je dostavio podnositelj prijave u roku koji je odredila Komisija na temelju stavka 1., donosi se direktiva ili odluka u skladu s postupkom iz članka 19. stavka 2. Direktive 91/414/EEZ, pod uvjetom da:
|
(a) |
je aktivna tvar uvrštena u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ podložno uvjetima i ograničenjima, prema potrebi; |
|
(b) |
aktivna tvar nije uvrštena u Prilog I. toj Direktivi. |
Članak 22.
Pristup izvješću o pregledu
Konačno izvješće o pregledu, isključujući sve dijelove koje se odnose na povjerljive informacije sadržane u dokumentaciji i koje se smatraju takvima u skladu s člankom 14. Direktive 91/414/EEZ, stavlja se na raspolaganje za javno savjetovanje.
POGLAVLJE IV.
OPĆE ODREDBE
Članak 23.
Pristojbe
1. Države članice utvrđuju režim koji obvezuje podnositelje prijave da plate pristojbu ili naknadu za administrativni postupak i ocjenjivanje dodatnih podataka ili dokumentacije koje se na to odnose.
2. Države članice utvrđuju posebnu pristojbu ili naknadu za ocjenjivanje.
3. S tim ciljem, države članice:
|
(a) |
traže plaćanje pristojbe ili naknade koja odgovara što je više moguće njihovim troškovima u provođenju svih različitih postupaka vezanih uz ocjenjivanje za svako dostavljanje dodatnih podataka ili dokumentacije; |
|
(b) |
osiguravaju da je iznos pristojbe ili naknade utvrđen na transparentan način s ciljem da odgovara stvarnom trošku ispitivanja i administrativnog postupanja s dodatnim podacima ili dokumentacijom; međutim, države članice mogu predvidjeti raspon fiksnih naknada na temelju prosječnih troškova za izračun ukupne pristojbe; |
|
(c) |
osiguravaju da je pristojba ili naknada primljena u skladu s uputama koje su dala nadležna tijela u svakoj državi članici i da se prihod od pristojbi koristi za financiranje isključivo troškova koji su stvarno nastali od strane države članice izvjestiteljice za ocjenjivanje i administrativno postupanje s dodatnim podacima ili dokumentacijom za koje ta država članica je izvjestiteljica ili za financiranje općih radnji za provedbu njezinih obveza kao države članice koje proizlaze iz ove Uredbe. |
Članak 24.
Druge naknade, davanja i pristojbe
Članak 23. ne dovodi u pitanje prava država članica da održava ili uvede, u skladu s Ugovorom, naknade, davanja ili pristojbe s obzirom na odobravanje, stavljanje na tržište, upotrebu i kontrolu aktivnih tvari i sredstava za zaštitu bilja osim pristojbe predviđene u tom članku.
Članak 25.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. siječnja 2008.
Za Komisiju
Markos KYPRIANOU
Član Komisije
(1) SL L 230, 19.8.1991., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2007/50/EZ (SL L 202, 3.8.2007., str. 15.).
(2) SL L 192, 31.7.2003., str. 40.
(3) SL L 366, 15.12.1992., str. 10. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2266/2000 (SL L 259, 13.7.2000., str. 27.).
(4) SL L 55, 29.2.2000., str. 25. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1044/2003 (SL L 151, 19.6.2003., str. 32.).
(5) SL L 224, 21.8.2002., str. 23. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1095/2007 (SL L 246, 21.9.2007., str. 19.).
(6) SL L 379, 24.12.2004., str. 13. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1095/2007.
(7) SL L 33, 8.2.1979., str. 36.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
73 |
32008R0180
|
L 056/4 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
28.02.2008. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 180/2008
od 28. veljače 2008.
o referentnom laboratoriju Zajednice za bolesti kopitara, osim konjske kuge, i o izmjeni Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/426/EEZ od 26. lipnja 1990. o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje premještanje i uvoz kopitara iz trećih zemalja (1), a posebno njezin članak 19. točku iv.,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjere pridržavanja propisa o hrani i hrani za životinje te pravila o zdravlju i dobrobiti životinja (2), a posebno njezin članak 32. stavak 5.,
budući da:
|
(1) |
Direktivom 90/426/EEZ utvrđuju se uvjeti zdravlja životinja za promet živih kopitara među državama članicama i njihov uvoz u Zajednicu iz trećih zemalja. |
|
(2) |
U skladu s člankom 19. točkom (iv) Direktive 90/426/EEZ Komisija može imenovati referentni laboratorij Zajednice za jednu ili više bolesti kopitara navedenih u Prilogu A toj Direktivi. Nadalje, njime je predviđeno da Komisija utvrđuje funkcije, zadatke i postupke u pogledu suradnje s laboratorijima koji su odgovorni za dijagnosticiranje zaraznih bolesti kopitara u državama članicama. |
|
(3) |
Nakon završetka postupka odabira, odabrani bi laboratorij, Agence Française de Sécurité Sanitaire des Aliments (AFSSA), s njegovim istraživačkim laboratorijima za patologiju životinja i zoonoze, Maisons-Alfort, te za patologiju i bolesti kopitara, Dozulé, Francuska, trebao biti imenovan referentnim laboratorijem Zajednice za bolesti kopitara, osim konjske kuge, za razdoblje u trajanju od pet godina od 1. srpnja 2008. |
|
(4) |
Uredbom (EZ) br. 882/2004 utvrđuju se opći zadaci, dužnosti i zahtjevi za referentne laboratorije Zajednice za hranu i hranu za životinje, te za zdravlje životinja. Referentni laboratoriji Zajednice za zdravlje životinja i žive životinje navedeni su u poglavlju II. Priloga VII. toj Uredbi. Imenovani referentni laboratorij Zajednice za bolesti kopitara, osim konjske kuge, treba uvrstiti u taj popis. |
|
(5) |
Stoga treba Uredbu (EZ) br. 882/2004 sukladno tomu izmijeniti. |
|
(6) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Agence Française de Sécurité Sanitaire des Aliments (AFSSA) sa svojim istraživačkim laboratorijima za patologiju životinja i zoonoze, te za patologiju i bolesti kopitara, Francuska, ovime se imenuje referentnim laboratorijem Zajednice za bolesti kopitara, osim konjske kuge, od 1. srpnja 2008. do 30. lipnja 2013.
2. Funkcije, zadaci i postupci referentnog laboratorija Zajednice iz stavka 1. u pogledu suradnje s laboratorijima koji su odgovorni za dijagnosticiranje zaraznih bolesti kopitara u državama članicama utvrđeni su u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
U poglavlju II. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 882/2004 dodaje se sljedeća točka 14.:
|
„14. |
Referentni laboratorij Zajednice za bolesti kopitara, osim konjske kuge |
AFSSA — Laboratoire d’études et de recherches en pathologie animale et zoonoses/Laboratoire d’études et de recherche en pathologie equine
F-94700 Maisons-Alfort
Francuska.”
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. veljače 2008.
Za Komisiju
Markos KYPRIANOU
Član Komisije
(1) SL L 224, 18.8.1990., str. 42. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2006/104/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 352.).
(2) SL L 165, 30.4.2004., str. 1., kako je ispravljeno u SL L 191, 28.5.2004., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1791/2006 (SL L 363, 20.12.2006., str. 1.).
PRILOG
Funkcije, zadaci i postupci referentnog laboratorija Zajednice za bolesti kopitara, osim konjske kuge, u pogledu suradnje s laboratorijima koji su odgovorni za dijagnosticiranje zaraznih bolesti kopitara u državama članicama
Ne dovodeći u pitanje opće funkcije i dužnosti referentnih laboratorija Zajednice u području zdravlja životinja u skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 882/2004, referentni laboratorij Zajednice (RLZ) za bolesti kopitara, osim konjske kuge, ima sljedeće dužnosti i funkcije:
|
1. |
RLZ mora osigurati povezanost nacionalnih/središnjih laboratorija država članica za bolesti kopitara ili prema potrebi ogranaka dijagnostičkih laboratorija koji se bave pojedinim uzročnicima ili skupinama uzročnika bolesti kopitara navedenih u Prilogu A Direktivi 90/426/EEZ, na koje se upućuje u Prilogu D, poglavlju II,. dijelu A Direktive 92/65/EEZ, uz iznimku konjske kuge, i to tako da:
|
|
2. |
RLZ podupire rad nacionalnih/središnjih laboratorija, i to tako da:
|
|
3. |
RLZ pruža podatke i organizira dodatnu izobrazbu, i to tako da:
|
|
4. |
RLZ također:
|
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
77 |
32008R1145
|
L 308/17 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
18.11.2008. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1145/2008
od 18. studenoga 2008.
o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 u pogledu nacionalnih programa restrukturiranja sektora pamuka
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 637/2008 od 23. lipnja 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i uvođenju nacionalnih programa restrukturiranja sektora pamuka (1), a posebno njezin članak 9.,
budući da:
|
(1) |
Poglavlje 2. Uredbe (EZ) br. 637/2008 sadrži odredbe o programima restrukturiranja koji se donose na razini država članica u svrhu financiranja posebnih mjera pomoći sektoru pamuka. Taj bi okvir trebalo popuniti donošenjem provedbenih pravila. |
|
(2) |
Trebalo bi utvrditi koje elemente moraju sadržavati programi restrukturiranja što ih moraju dostaviti države članice. Osim toga, trebalo bi utvrditi pravila u skladu s kojima se programi restrukturiranja mogu izmijeniti kako bi se uskladili s novim uvjetima koji se nisu mogli predvidjeti kad su programi prvi put podneseni. |
|
(3) |
Kako bi se osiguralo pravilno praćenje i vrednovanje programa restrukturiranja treba zahtijevati podnošenje izvješća o vrednovanju, koja moraju sadržavati detaljne operativne i financijske podatke o provedbi programa restrukturiranja. |
|
(4) |
Trebalo bi također osigurati da sve zainteresirane strane imaju pristup informacijama u vezi s programima restrukturiranja. |
|
(5) |
Trebalo bi utvrditi minimalne zahtjeve u pogledu upravljanja dodjelama i isplatama potpore. Isto tako bi trebalo omogućiti isplatu jednog ili više predujmova za mjere koje povlače za sobom značajne izdatke. |
|
(6) |
Trebalo bi utvrditi odredbe koje se odnose na obvezu država članica da kontroliraju izdatke, ili konkretnije, na vremenski raspored i vrstu kontrola na terenu koje se obavljaju u vezi s uklanjanjem pogona i ulaganjima. Kako bi se zaštitili financijski interesi Zajednice, potrebna su i posebna pravila koja će se primjenjivati u vezi s naplatom neosnovano isplaćenih sredstava i sankcijama. U tu bi svrhu trebalo primjenjivati Uredbu Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (2) i Uredbu Komisije (EZ) br. 796/2004 od 21. travnja 2004. o detaljnim pravilima za provedbu višestruke sukladnosti, modulacije i integriranog sustava upravljanja i kontrole predviđenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 1782/2003 o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike (3). |
|
(7) |
Što se tiče potpunog i trajnog uklanjanja pogona za odvajanje pamukovog sjemena, kako je predviđeno člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 637/2008, treba detaljno utvrditi kriterije koji se odnose na uklanjanje pogona. Budući da bi iznos potpore koji će se dodjeljivati za uklanjanje pogona trebale odrediti države članice na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, trebalo bi utvrditi najveći iznos kako se ne bi pretjeralo u kompenzaciji. |
|
(8) |
Treba točno odrediti potporu za poboljšanje prerade pamuka, predviđenu člankom 7. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 637/2008 koja se odnosi na ulaganja u industriju odvajanja sjemena, te utvrditi prihvatljive izdatke. Treba također odrediti i najveći doprinos Zajednice kako bi se osiguralo financijsko sudjelovanje korisnika i njihova angažiranost u ulaganju. |
|
(9) |
Što se tiče potpore poljoprivrednicima koji sudjeluju u programima kvalitete pamuka, predviđene člankom 7. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 637/2008, treba odrediti odgovarajuće programe kvalitete Zajednice, utvrditi kriterije za nacionalne programe za kvalitetu te odrediti visinu potpore i prihvatljive troškove. |
|
(10) |
Kako bi se osiguralo da se mjere promidžbe iz članka 7. stavka 1. točke (d) Uredbe (EZ) br. 637/2008 i pravila o informativnim i promidžbenim aktivnostima koja su utvrđena Uredbom Vijeća (EZ) br. 3/2008 od 17. prosinca 2007. o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (4) međusobno nadopunjuju, trebalo bi utvrditi detaljne uvjete za dodjeljivanje potpore za promidžbu kvalitetnih proizvoda, posebno u pogledu korisnika i prihvatljivih aktivnosti. |
|
(11) |
Što se tiče potpore iznajmljivačima strojeva, predviđene člankom 7. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EZ) br. 637/2008, treba donijeti detaljnu definiciju potpore. Iako bi iznos potpore koja će se dodjeljivati trebale odrediti države članice na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, treba utvrditi najveći iznos kako se ne bi pretjeralo u kompenzaciji. |
|
(12) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆA PRAVILA
Članak 1.
Područje primjene
Ovom se Uredbom utvrđuju provedbena pravila koja se primjenjuju na nacionalne programe restrukturiranja na temelju Uredbe (EZ) br. 637/2008, koja sadrže pet prihvatljivih mjera predviđenih člankom 7. te Uredbe.
Članak 2.
Sadržaj programa restrukturiranja
Programi restrukturiranja koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 637/2008 moraju sadržavati sljedeće elemente:
|
(a) |
detaljan opis predloženih mjera i njihovih mjerljivih ciljeva; |
|
(b) |
rezultate konzultacija održanih kako je predviđeno drugim podstavkom članka 4. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 637/2008; |
|
(c) |
procjenu u kojoj se navode očekivani tehnički, gospodarski, ekološki i socijalni učinci; |
|
(d) |
opis pogona za odvajanje pamukovog sjemena u dotičnoj državi članici i iskorištenost njihovih kapaciteta od 2005., u slučaju kad su u program restrukturiranja uključene mjere iz članka 7. stavka 1. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 637/2008; |
|
(e) |
vremenski raspored provedbe pojedine mjere; |
|
(f) |
opću financijsku tablicu sastavljenu prema obrascu navedenom u Prilogu ovoj Uredbi, u kojoj su navedena sredstva koja će se koristiti te predviđena raspodjela sredstava po pojedinim mjerama u skladu s raspodjelom proračunskih sredstava koja je utvrđena člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 637/2008; |
|
(g) |
kriterije i količinske pokazatelje koji će se koristiti za praćenje i vrednovanje mjera programa restrukturiranja, te mjere koje su poduzete kako bi se osigurala odgovarajuća i učinkovita provedba programa; |
|
(h) |
imenovanje nadležnih tijela i tijela odgovornih za provedbu programa. |
Članak 3.
Izmjene programa restrukturiranja
Izmjene programa restrukturiranja iz članka 4. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 637/2008 mogu se dostaviti samo jednom godišnje.
U izmijenjenim se programima jasno i precizno navode predložene izmjene, razlozi za te izmjene i njihove financijske posljedice te, prema potrebi, revidirana financijska tablica sastavljena prema obrascu navedenom u Prilogu ovoj Uredbi.
Izdaci nastali zbog izmjene programa restrukturiranja prihvatljivi su za potporu od datuma na koji je Komisiji dostavljen revidirani program. Države članice odgovorne su za izdatke između datuma na koji Komisija primi njihov izmijenjeni program restrukturiranja i datuma na koji se on počinje primjenjivati u skladu s drugim podstavkom članka 4. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 637/2008.
Članak 4.
Izvješćivanje i vrednovanje
1. Države članice dostavljaju Komisiji izvješće o provedbi programa restrukturiranja pri dostavljanju svakog novog programa restrukturiranja, osim u slučaju prvog programa restrukturiranja koji se dostavlja 2009. sukladno članku 4. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 637/2008.
2. Izvješće dostavljeno sukladno stavku 1. ovog članka i ono dostavljeno uz priopćenje u kojemu se traži prekid programa sukladno članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 637/2008 mora sadržavati:
|
(a) |
popis i opis mjera za koje je dodijeljena pomoć Zajednice u okviru programa restrukturiranja, i to za svaku godinu dotičnog programskog razdoblja; |
|
(b) |
prema potrebi, opis svih izmjena programa restrukturiranja, razloga zbog kojih su te izmjene učinjene i njihovih posljedica za budućnost; |
|
(c) |
opis rezultata postignutih kod svake mjere, u svjetlu mjerljivih ciljeva utvrđenih programom restrukturiranja; |
|
(d) |
izjavu o izdacima, raščlanjenim po financijskim godinama, koji su već nastali u programskom razdoblju i koji ni u kojem slučaju ne smiju premašiti gornju granicu ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih toj državi članici na temelju članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 637/2008; |
|
(e) |
predviđene izdatke do kraja planiranog razdoblja provedbe programa restrukturiranja, do gornje granice ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih toj državi članici na temelju članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 637/2008; |
|
(f) |
ako je primjenjivo, sadrži analizu uključenosti drugih fondova Zajednice i njihove sukladnosti s potporama koje su financirane iz programa restrukturiranja. |
3. Države članice vode evidenciju o svim programima restrukturiranja, bez obzira na to jesu li izmijenjeni ili nisu, te o svim mjerama provedenim u okviru tih programa.
Članak 5.
Pristup javnosti informacijama o programima restrukturiranja
Države članice javno objavljuju na internetskoj stranici program restrukturiranja, njegove izmjene, izvješće o provedbi programa i sve nacionalne propise koji se odnose na taj program.
Članak 6.
Uvjeti koji se odnose na zahtjeve za potporom i na plaćanje
1. Država članica mora za svaku mjeru iz svoga programa restrukturiranja koja je navedena u članku 7. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 637/2008:
|
(a) |
odrediti elemente koje mora sadržavati zahtjev za potporom; |
|
(b) |
odrediti datum početka i završetka roka za podnošenje zahtjeva; |
|
(c) |
odobravati valjane i potpune zahtjeve na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, uzimajući u obzir financijska sredstva koja su na raspolaganju u okviru godišnjih gornjih granica predviđenih člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 637/2008; |
|
(d) |
isplatiti prihvatljivu potporu, ili preostali dio prihvatljive potpore u slučaju isplaćenog predujma, nakon završetka mjere i obavljenih kontrola iz članka 7. |
2. Za mjere iz članka 7. stavka 1. točaka (a), (b), (d) i (e) Uredbe (EZ) br. 637/2008 države članice mogu isplatiti korisnicima jedan ili više predujmova. Sveukupni iznos svih predujmova ne smije premašiti 75 % prihvatljivih izdataka.
Isplata predujma uvjetovana je polaganjem jamčevine u visini 120 % iznosa dotičnog predujma.
Jamčevine se oslobađaju pod uvjetom da je mjera završena i da su obavljene kontrole kako je predviđeno člankom 7.
3. Sva plaćanja iz stavaka 1. i 2. koja se odnose na određeni zahtjev za potporom izvršavaju se najkasnije do 30. lipnja četvrte godine nakon godine roka za dostavu nacrta programa restrukturiranja kako je utvrđeno člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 637/2008. Plaćanja u prvoj godini prvog programskog razdoblja izvršavaju se od 16. listopada 2009.
4. Države članice utvrđuju posebna pravila za provedbu ovog članka.
Članak 7.
Praćenje i kontrola
1. Bez obzira na obveze u pogledu kontrole koje su predviđene Uredbom (EZ) br. 1290/2005, države članice prate, nadziru i provjeravaju provedbu programa restrukturiranja koji se počeo primjenjivati.
Za mjere iz članka 7. stavka 1. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 637/2008, države članice, prije konačne isplate, obavljaju kontrolu na terenu u svakoj tvornici i proizvodnom mjestu koje prima potporu u okviru programa restrukturiranja kako bi provjerile jesu li ispunjeni svi uvjeti za dobivanje potpore.
Što se tiče mjere iz članka 7. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 637/2008, kontrole na terenu obavljaju se u svakoj dotičnoj tvornici i proizvodnom mjestu najkasnije tri mjeseca po isteku jednogodišnjeg razdoblja iz članka 10. stavka 1. točke (b) ove Uredbe kako bi se provjerilo jesu li ispunjeni zahtjevi iz tog stavka.
2. U roku od mjesec dana od obavljene kontrole na terenu sastavlja se izvješće u kojemu se u cijelosti opisuje obavljeni posao, glavni rezultati i sve potrebne daljnje mjere. U izvješću o kontroli posebno se:
|
(a) |
navode informacije o korisniku i proizvodnom mjestu koji su bili predmet kontrole kao i o nazočnim osobama; |
|
(b) |
navodi je li korisnik bio obaviješten o posjeti i, ako jest, koliko vremena unaprijed; |
|
(c) |
navode zahtjevi i standardi koji su bili cilj pregleda; |
|
(d) |
opisuje vrsta i opseg obavljenih pregleda; |
|
(e) |
navode rezultati; |
|
(f) |
navode elementi kod kojih je otkriveno neispunjavanje uvjeta; |
|
(g) |
ocjenjuje koliko je neispunjavanje uvjeta po svojoj težini, opsegu, trajanju i ponavljanju važno za pojedini element. |
Korisnika se mora obavijestiti o svakom otkrivenom neispunjavanju uvjeta.
Članak 8.
Naplata neosnovano isplaćenih sredstava
Neosnovano isplaćena sredstva naplaćuju se s kamatama od dotičnih korisnika. Pravila utvrđena člankom 73. Uredbe (EZ) br. 796/2004 primjenjuje se mutatis mutandis.
Provedba upravnih kazni i povrat neosnovano isplaćenih sredstava ne dovode u pitanje obvezu obavješćivanja Komisije o nepravilnostima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1848/2006 (5).
Članak 9.
Kazne
1. Ako korisnik ne ispunjava jedan ili više uvjeta za dobivanje potpore u okviru mjera programa restrukturiranja, obvezan je platiti iznos u visini 10 % iznosa koji se mora vratiti na temelju članka 8.
2. Kazne koje se izriču na temelju stavka 1. neće se izreći ako poduzeće može pružiti nadležnom tijelu zadovoljavajuće dokaze da je do neispunjavanja uvjeta došlo zbog više sile i ako je o neispunjavanju uvjeta na jasan način pisanim putem pravodobno obavijestilo nadležno tijelo.
3. Kazne iz stavka 1. ne primjenjuju se ako je isplata izvršena greškom nadležnog tijela države članice ili drugog tijela i korisnik opravdano nije mogao otkriti tu grešku te je postupao u dobroj vjeri.
4. Ako uvjet nije ispunjen namjerno ili zbog grubog nemara, korisnik je obvezan platiti iznos u visini 30 % iznosa koji se mora vratiti na temelju članka 8.
POGLAVLJE II.
PRIHVATLJIVE MJERE
ODJELJAK 1.
Uklanjanje pogona za odvajanje pamukovog sjemena
Članak 10.
Područje primjene
1. Potpuno i trajno uklanjanje pogona za odvajanje pamukovog sjemena predviđeno člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 637/2008 zahtijeva:
|
(a) |
konačni i potpuni prestanak odvajanja sjemena pamuka u dotičnoj tvornici ili tvornicama; |
|
(b) |
demontažu sve opreme za odvajanje sjemena, i uklanjanje opreme za odvajanje sjemena iz objekta ili objekata u roku od godinu dana nakon što država članica odobri zahtjev; |
|
(c) |
konačno isključenje opreme za odvajanje sjemena iz prerade pamuka u Zajednici putem:
|
|
(d) |
ponovno uspostavljanje dobrih ekoloških uvjeta u objektu ili objektima tvornice te pomoć pri preraspodjeli radne snage; i |
|
(e) |
preuzimanje obveze u pisanom obliku da se proizvodno mjesto ili mjesta neće koristiti za odvajanje sjemena pamuka u razdoblju od 10 godina. |
Pojam „oprema za odvajanje sjemena” znači sva posebna oprema koja se koristi za preradu pamuka kojemu nije odvojeno sjeme u pamuk kojemu je odvojeno sjeme i njegove nusproizvode i uključuje strojeve za punjenje, sušionike, čistilice, strojeve za uklanjanje stranih tvari, strojeve za uklanjanje sjemena, kondenzatore, strojeve za čišćenje vlakanaca i strojeve za baliranje.
2. Države članice mogu propisati dodatne zahtjeve u pogledu uklanjanja pogona iz stavka 1.
3. Da bi zahtjev bio prihvatljiv, pogoni za odvajanje sjemena iz stavka 1. moraju biti u dobrom stanju.
4. Tvorničke zgrade i objekti mogu se nastaviti koristiti za aktivnosti koje nisu povezane s proizvodnjom, preradom ili trgovinom pamuka.
Članak 11.
Doprinos Zajednice
1. Države članice će na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija odrediti iznos potpore koji će se dodjeljivati u okviru mjere iz članka 10.
2. Potpora po tvornici za odvajanje sjemena iznosi najviše 100 eura po toni pamuka kojem nije odvojeno sjeme za onu količinu pamuka prerađenog u toj tvornici koja je ispunjavala uvjete za potporu na temelju poglavlja V. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1051/2001 (6) u poljoprivrednoj godini 2005./2006.
ODJELJAK 2.
Ulaganja u industriju odvajanja sjemena
Članak 12.
Područje primjene
Potpora za mjeru iz članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 637/2008 dodjeljuje se za materijalna i nematerijalna ulaganja kojima se poboljšava ukupna učinkovitost poduzeća i koja se odnose na:
|
(a) |
preradu i/ili prodaju pamuka; i/ili |
|
(b) |
razvoj novih procesa i tehnologija vezanih uz pamuk. |
Članak 13.
Prihvatljivi izdaci
1. Ulaganja za koja je dodijeljena potpora moraju biti u skladu s normama Zajednice koje se primjenjuju na dotično ulaganje.
2. Prihvatljivi izdaci su:
|
(a) |
poboljšanje nepokretne imovine; |
|
(b) |
kupnja ili zakup novih strojeva i opreme, koja uključuje i računalnu programsku opremu, do tržišne vrijednosti robe; ostali troškovi povezani s ugovorom o leasingu kao što su marža zakupodavca, troškovi refinanciranja kamata, režijski troškovi i troškovi osiguranja, nisu prihvatljivi izdaci; |
|
(c) |
opći troškovi povezani s izdacima iz točaka (a) i (b) kao što su honorari arhitekata i inženjera, troškovi za konzultantske usluge, studije izvedivosti, dobivanje patentnih prava i licencija. |
3. Troškovi razvoja novih procesa i tehnologija iz članka 12. odnose se na pripremne radnje kao što su projektiranje, razvoj i ispitivanje procesa i tehnologija te ulaganja u materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu koja je s tim povezana, koje se poduzimaju prije korištenja novorazvijenih procesa i tehnologija u komercijalne svrhe.
4. Ulaganja koja se odnose na jednostavnu zamjenu nisu prihvatljivi izdatak.
Članak 14.
Doprinos Zajednice
1. Doprinos Zajednice potpori iz članka 12. ograničava se na sljedeće najveće stope potpore:
|
(a) |
50 % u regijama koje su svrstane u kategoriju konvergentnih regija u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (7); |
|
(b) |
40 % u regijama koje nisu konvergentne regije. |
2. Potpora se ne dodjeljuje poduzećima u teškoćama u smislu odjeljka 2.1 Smjernica Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama (8).
3. Članak 72. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (9) primjenjuje se mutatis mutandis na potporu iz članka 12.
ODJELJAK 3.
Sudjelovanje poljoprivrednika u programima kvalitete pamuka
Članak 15.
Područje primjene
Potpora za mjeru iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 637/2008:
|
(a) |
dodjeljuje se za programe Zajednice za kvalitetu pamuka koji su uspostavljeni na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (10) ili Uredbe Vijeća (EZ) br. 510/2006 (11) ili za programe kvalitete koje su priznale države članice; |
|
(b) |
dodjeljuje se kao godišnja poticajna isplata čiji se iznos određuje prema visini fiksnih troškova koji proizlaze iz sudjelovanja u programima za koje se dodjeljuje potpora, u razdoblju od najviše četiri godine. |
Programi čija je jedina svrha osigurati veću razinu nadzora nad poštivanjem obveznih normi u skladu s pravom Zajednice ili nacionalnim pravom nisu prihvatljivi za potporu na temelju ovog odjeljka.
Članak 16.
Kriteriji prihvatljivosti
1. Da bi bili prihvatljivi za potporu, programi kvalitete koje su priznale države članice, a o kojima se govori u točki (a) prvog podstavka članka 15., moraju ispunjavati sljedeće kriterije:
|
(a) |
poseban značaj konačnog proizvoda proizvedenog u skladu s tim programima proizlazi iz detaljno razrađenih obveza u pogledu metoda uzgoja i prerade koje jamče sljedeće:
|
|
(b) |
programi obuhvaćaju obvezujuće specifikacije proizvoda, a sukladnost s tim specifikacijama provjerava neovisno inspekcijsko tijelo; |
|
(c) |
programi su dostupni svim proizvođačima; |
|
(d) |
programi su transparentni i osiguravaju potpunu sljedivost proizvoda; |
|
(e) |
programi se prilagođavaju tekućim i predvidivim tržišnim mogućnostima. |
2. Potpora se može dodijeliti poljoprivrednicima koji sudjeluju u programu kvalitete jedino ako je kvalitetni proizvod službeno priznat na temelju uredbi i odredaba programa Zajednice ili programa kvalitete koje je priznala država članica, kako je predviđeno točkom (a) prvog podstavka članka 15.
Što se tiče programa kvalitete uspostavljenih na temelju Uredbe (EZ) br. 510/2006, potpora se može dodijeliti jedino u vezi s nazivima koji su upisani u registar Zajednice.
3. Ako program restrukturiranja predviđa potporu za sudjelovanje u programu kvalitete u okviru Uredbe (EZ) br. 834/2007, fiksni troškovi koji nastaju zbog sudjelovanja u tom programu kvalitete ne uzimaju se u obzir pri izračunavanju iznosa potpore u okviru agroekološke mjere poticanja ekološke poljoprivredne proizvodnje.
4. Za potrebe točke (b) prvog podstavka članka 15. „fiksni troškovi” su troškovi koji nastaju zbog ulaska u program kvalitete i zbog godišnjeg doprinosa koji se daje za sudjelovanje u tom programu, i uključuju, prema potrebi, izdatke za preglede koji se obavljaju u svrhu provjere sukladnosti sa specifikacijama programa.
Članak 17.
Doprinos Zajednice
Potpora za mjeru iz članka 15. iznosi najviše 3 000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu i po godini.
ODJELJAK 4.
Informiranje i promidžba
Članak 18.
Područje primjene
1. Potpora za mjeru iz članka 7. stavka 1. točke (d) Uredbe (EZ) br. 637/2008 odnosi se na pamuk obuhvaćen programom kvalitete iz članka 15. i proizvode koji su proizvedeni uglavnom od tog pamuka.
2. Informativne i promidžbene aktivnosti za koje se daje potpora na temelju Uredbe (EZ) br. 3/2008 ne ispunjavaju uvjete za potporu.
Članak 19.
Prihvatljive aktivnosti
1. Informativne i promidžbene aktivnosti koje ispunjavaju uvjete za potporu jesu aktivnosti kojima se potrošači potiču na kupnju pamuka obuhvaćenog programima kvalitete iz članka 15. ili proizvoda koji su proizvedeni uglavnom od tog pamuka.
Cilj tih aktivnosti je skrenuti pozornost na posebne značajke ili prednosti dotičnih proizvoda, naročito na kvalitetu, posebne metode proizvodnje i zaštitu okoliša, a koji su rezultat dotičnog programa kvalitete, te mogu uključivati i širenje znanstvenog i stručnog znanja o tim proizvodima. U te aktivnosti naročito spada organiziranje sajmova i izložbi i/ili sudjelovanje na njima, slične aktivnosti povezane s odnosima s javnošću te oglašavanje putem različitih komunikacijskih kanala ili na prodajnim mjestima.
2. Pravo na potporu imaju samo aktivnosti informiranja, promidžbe i oglašavanja na unutarnjem tržištu.
Te aktivnosti ne smiju poticati potrošače na kupnju proizvoda zbog njegovog posebnog podrijetla, osim ako je riječ o proizvodima obuhvaćenim programom kvalitete koji je uveden Uredbom (EZ) br. 510/2006. Podrijetlo proizvoda može se ipak navesti pod uvjetom da je spominjanje podrijetla u drugom planu u odnosu na glavnu poruku.
Aktivnosti vezane uz promidžbu trgovačke marke nemaju pravo na potporu.
3. Ako se aktivnosti iz stavka 1. odnose na proizvod koji je obuhvaćen programom kvalitete Zajednice ustanovljenim na temelju Uredbe (EZ) br. 834/2007 ili Uredbe (EZ) br. 510/2006, na informativnim, promidžbenim i/ili oglasnim materijalima mora se nalaziti logotip Zajednice predviđen tim programima.
4. Države članice moraju osigurati da svi informativni, promidžbeni i oglasni materijali koji se namjeravaju koristiti u okviru aktivnosti za koju se daje potpora budu u skladu sa zakonodavstvom Zajednice. U tu svrhu, korisnici moraju dostaviti nadležnom tijelu države članice nacrte tih materijala.
Članak 20.
Doprinos Zajednice
Potpora za mjeru iz članka 18. ograničava se na 70 % troška aktivnosti.
ODJELJAK 5.
Potpora iznajmljivačima strojeva
Članak 21.
Područje primjene
Potpora za mjeru iz članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe (EZ) br. 637/2008 dodjeljuje se na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija za nastale gubitke, koji uključuju i gubitak vrijednosti posebnih strojeva za berbu koji se ne mogu koristiti u druge svrhe.
Članak 22.
Doprinos Zajednice
1. Države članice određuju visinu potpore koja se dodjeljuje u okviru mjere iz članka 21. Ta potpora ne smije biti veća od nastalih gubitaka i iznosi najviše 10 eura po toni za onu količinu pamuka kojem nije odvojeno sjeme koja je ubrana na temelju ugovora u poljoprivrednoj godini 2005./2006. te isporučena tvornici za odvajanje sjemena koja je predmet mjere uklanjanja pogona iz članka 10.
2. Države članice osiguravaju da korisnici potpore ispunjavaju uvjete navedene u članku 7. stavku 2. točki (d) Uredbe (EZ) br. 637/2008.
POGLAVLJE III.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 23.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2009.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 18. studenoga 2008.
Za Komisiju
Mariann FISCHER BOEL
Članica Komisije
(1) SL L 178, 5.7.2008., str. 1.
(2) SL L 209, 11.8.2005., str. 1.
(3) SL L 141, 30.4.2004., str. 18.
(4) SL L 3, 5.1.2008., str. 1.
(5) SL L 355, 15.12.2006., str. 56.
(6) SL L 148, 1.6.2001., str. 3. Uredba koja je stavljena izvan snage Uredbom (EZ) br. 1782/2003 (SL L 270, 21.10.2003., str. 1.) od 31. prosinca 2005.
(7) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
(8) SL C 244, 1.10.2004., str. 2.
(9) SL L 277, 21.10.2005., str. 1.
(10) SL L 189, 20.7.2007., str. 1.
(11) SL L 93, 31.3.2006., str. 12.
PRILOG
Opća financijska tablica za program restrukturiranja u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 637/2008
|
(u 1000 eura) |
||||||
|
Država članica: |
||||||
|
Datum priopćenja: |
||||||
|
Izmijenjena tablica: Da/NeAko Da, broj: |
||||||
|
|
Financijska godina |
|||||
|
Mjera |
Uredba (EZ) br. 637/2008 |
1. godina (2010.) |
2. godina (2011.) |
3. godina (2012.) |
4. godina (2013.) |
Ukupno |
|
Uklanjanje pogona |
Članak 7. stavak 1. točka (a) |
|
|
|
|
|
|
Ulaganja |
Članak 7. stavak 1. točka (b) |
|
|
|
|
|
|
Programi kvalitete |
Članak 7. stavak 1. točka (c) |
|
|
|
|
|
|
Informiranje i promidžba |
Članak 7. stavak 1. točka (d) |
|
|
|
|
|
|
Iznajmljivači strojeva |
Članak 7. stavak 1. točka (e) |
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
85 |
32009R0072
|
L 030/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
19.01.2009. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 72/2009
od 19. siječnja 2009.
o promjenama Zajedničke poljoprivredne politike izmjenom uredbi (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 320/2006, (EZ) br. 1405/2006, (EZ) br. 1234/2007, (EZ) br. 3/2008 i (EZ) br. 479/2008 te stavljanje izvan snage uredbi (EEZ) br. 1883/78, (EEZ) br. 1254/89, (EEZ) br. 2247/89, (EEZ) br. 2055/93, (EZ) br. 1868/94, (EZ) br. 2596/97, (EZ) br. 1182/2005 i (EZ) br. 315/2007
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u o obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke 36. i 37.,
uzimajući u o obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u o obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),
nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (2),
nakon savjetovanja s Odborom regija (3),
budući da:
|
(1) |
Reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a) dogovorene u 2003. i 2004. uključivale su odredbe o izvješćivanju kako bi se ocijenila njihova učinkovitost, a posebno njihov utjecaj na postizanje zacrtanih ciljeva, te kako bi se analizirali njihovi učinci na odnosnim tržištima. U tom je kontekstu Komisija 20. studenoga 2007. predstavila Europskom parlamentu i Vijeću Priopćenje pod naslovom „Pripreme za pregled ,zdravstvenoga stanja’ reforme ZPP-a”. Potrebno je uzeti u obzir to Priopćenje i daljnje rasprave Europskog parlamenta, Vijeća, Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija o njegovim glavnim točkama, kao i brojna mišljenja dobivena savjetovanjem s javnošću. |
|
(2) |
Odredbe je ZPP-a o javnoj intervenciji potrebno pojednostaviti i uskladiti tako da se proširi raspisivanje javnih natječaja kako bi se ostvario što usklađeniji pristup. Posebno poštovanje najvećih količina i količinskih ograničenja za žitarice, maslac i obrano mlijeko u prahu mogu zahtijevati brzo djelovanje. Kako bi se to moglo provesti te budući da se pri zaključivanju otkupa po fiksnoj cijeni, usvajanju koeficijenata dodjele i prelasku na javni natječaj u slučaju pšenice ne primjenjuje pravo na tajnost, Komisiji bi brzo djelovanje trebalo biti omogućeno bez pomoći Odbora. |
|
(3) |
Sustav intervencije za žitarice potrebno je prilagoditi kako bi se osigurali konkurentnost i tržišna orijentiranost u sektoru, a istodobno zadržala uloga sustava intervencije kao sigurnosne mreže u slučaju poremećaja na tržištu, te radi lakše prilagodbe poljoprivrednika na tržišne uvjete. Nakon donošenja Uredbe Vijeća (EZ) br. 735/2007 (4), kojom je reformiran sustav intervencije za kukuruz, Komisija je započela s pregledom sustava intervencije za žitarice na temelju analize kojom je otkriven određeni stupanj rizika za dodatnu intervenciju za ječam u slučaju niskih cijena. Od tada se stanje u pogledu žitarica znatno promijenilo, a trenutačno je obilježeno povoljnim cijenama na svjetskome tržištu koje su posljedica rastuće svjetske potražnje i niskih svjetskih zaliha žitarica. U tom bi kontekstu bilo potrebno utvrditi iznos intervencije za ostale krmne žitarice na nulu. Na taj način intervencija ne bi imala negativan učinak na tržište žitarica. Povoljno stanje u sektoru žitarica zabilježeno je i u pogledu tvrde pšenice. To znači da je intervencijski otkup tvrde pšenice izgubio na važnosti budući da su tržišne cijene znatno više od intervencijske cijene. Stoga intervencijski otkup tvrde pšenice trenutačno nije nužan, zbog čega bi bilo potrebno utvrditi iznos intervencije na nulu. Budući da je intervencija za žitarice zamišljena kao sigurnosna mreža, a ne kao element kojim se utječe na formiranje cijena, razlike u razdoblju žetve u državama članicama, što označava stvarni početak tržišnih godina, nisu više važne budući da cijene više ne odražavaju iznos intervencije zajedno s mjesečnim povećanjem. Stoga je s ciljem pojednostavnjenja potrebno uskladiti datume za intervenciju za žitarice u čitavoj Zajednici. |
|
(4) |
Od uvođenja reforme ZPP-a u 2003., konkurentnost sektora riže porasla je uz stabilnu proizvodnju, smanjenje zaliha zbog povećane potražnje na tržištu Zajednice i na svjetskom tržištu, te s očekivanom cijenom znatno višom od intervencijske cijene. Stoga intervencijski otkup riže trenutačno nije nužan, zbog čega bi iznos intervencije bilo potrebno utvrditi na nulu. |
|
(5) |
Očekuje se da će proizvodnja i potrošnja svinjskog mesa srednjoročno porasti, iako sporije u odnosu na prethodno desetljeće zbog konkurencije mesa peradi i viših cijena krme. Očekuje se da će cijene svinjskog mesa ostati znatno više od intervencijske cijene. Intervencijski otkup svinjskog mesa ne provodi se već godinama, te bi s obzirom na sadašnje i očekivano stanje na tržištu bilo potrebno ukinuti mogućnost intervencijskog otkupa svinjskog mesa. |
|
(6) |
Kako je na temelju sadašnjeg i očekivanog stanja na tržištu moguće očekivati da se u 2009. intervencija neće ni u kojem slučaju primijeniti na svinjsko meso, tvrdu pšenicu i rižu, potrebno je izmijeniti ili ukinuti intervenciju za te proizvode od tržišne godine 2009./2010. Izmjene u vezi s intervencijom za ostale žitarice trebale bi se primjenjivati od tržišne godine 2010./2011. kako bi se poljoprivrednici mogli tome prilagoditi. |
|
(7) |
Srednjoročna predviđanja u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda obilježena su neprekidnim porastom potražnje za proizvodima s visokom dodanom vrijednosti u Zajednici, znatnim povećanjem svjetske potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima zbog porasta prihoda i stanovništva u velikom broju regija u svijetu, te sve većom sklonosti potrošača mlijeku i mliječnim proizvodima. |
|
(8) |
S obzirom na gornje granice kvote za mlijeko, srednjoročno se očekuje postupan, iako umjereni pad proizvodnje mlijeka u Zajednici, a neprekidno će restrukturiranje u državama članicama koje nisu bile članice Zajednice do 1. svibnja 2004. dovesti do smanjenja nekomercijalne proizvodnje mlijeka, dok će porast proizvodnje ostati ograničen zbog postojanja kvota. Istodobno, očekuje se da će količina mlijeka koja se isporučuje mljekarama za preradu i dalje rasti u odnosnome razdoblju. S obzirom na znatnu vanjsku i unutarnju potražnju, sustav kvota za mlijeko ograničava širenje proizvodnje uzimajući u obzir činjenicu da su kvote bile uvedene kao odgovor na prekomjernu proizvodnju. U ovakvome stanju na tržištu, kvote smanjuju tržišnu orijentiranost budući da narušavaju odgovor poljoprivrednika na cjenovne signale te ograničavaju učinkovitost sektora usporavanjem restrukturiranja. Kvote bi se trebale prestati primjenjivati od 2015. Potrebno je postupno uvesti odgovarajuće prilagodbe kako bi se omogućio nesmetan prijelaz i izbjeglo pretjerano prilagođavanje nakon prestanka primjene kvota. Stoga je potrebno utvrditi postupno ukidanje kvota za mlijeko i mliječne proizvode uz godišnje povećanje od 1 % po tržišnoj godini od 2009./2010. do 2013./2014. Iz istih je razloga potrebno uvesti i druge izmjene kako bi sustav kvota za mlijeko postao fleksibilniji u pogledu prilagodbe sadržaja masti, i to ukidanjem prilagodbe utvrđene člankom 80. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (5), te u pogledu pravila o neaktivnost kvota, i to povećanjem postotka iz članka 72. stavka 2. navedene Uredbe koji proizvođač smije koristiti u dvanaestomjesečnom razdoblju, čime bi se olakšala ponovna dodjela neiskorištene kvote. U pogledu restrukturiranja sektora, državama članicama do 31. ožujka trebala bi biti dopuštena dodjela dodatne državne potpore u određenim granicama. Povećanje kvota utvrđeno Uredbom Vijeća (EZ) br. 248/2008 od 17. ožujka 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1234/2007 u pogledu nacionalnih kvota za mlijeko (6), i godišnje povećanje od 1 %, zajedno s ostalim promjenama kojima se smanjuje vjerojatnost uvođenja pristojbi za viškove, znače da rizik uvođenja pristojbe na temelju postojećih proizvodnih tokova postoji samo u Italiji ako se godišnje povećanje od 1 % bude primjenjivalo od razdoblja 2009./2010. do 2013./2014. Stoga bi, uzimajući u obzir postojeće proizvodne tokove u svim državama članicama, povećanje kvote bilo potrebno koncentrirati u Italiji kako bi se izbjegao taj rizik. Kako bi se u svim državama članicama osigurao kontrolirani i nesmetani prijelaz zbog povećanja kvote, potrebno je ojačati sustav pristojbi za viškove u naredne dvije godine i utvrditi ga kako bi imao odvraćajući učinak. Stoga je potrebno uvesti dodatnu pristojbu za slučajeve u kojima količine isporučenog mlijeka znatno prelaze kvote za razdoblje 2008./2009. |
|
(9) |
Tržište se sira neprestano širi uz povećanu potražnju u kao i izvan Zajednice. Općenito su stoga cijene sira već neko vrijeme nepromijenjene i na njih nije znatno utjecalo smanjenje institucionalnih cijena nepakiranih proizvoda (maslac i obrano mlijeko u prahu). S gospodarskog stajališta te sa stajališta upravljanja tržištem, trajna i neobvezatna potpora za privatno skladištenje proizvoda visoke vrijednosti čiju cijenu određuje tržište, kao što je sir, nije više opravdana, te ju je stoga potrebno ukinuti. |
|
(10) |
U okviru reforme sektora mlijeka i mliječnih proizvoda, te s obzirom na postojeće stanje na tržištu, potpora za obrano mlijeko u prahu koje se koristi kao hrana za životinje i obrano mlijeko namijenjeno proizvodnji kazeina nije više potrebna. Međutim, ako se nakupe viškovi mliječnih proizvoda ili ako bi do toga vjerojatno moglo doći, čime bi se stvorila ili bi se mogla stvoriti ozbiljna neravnoteža na tržištu, predmetna bi potpora još mogla biti korisna. Međutim, tu bi odluku trebala donijeti Komisija na temelju pouzdane analize tržišta, a ne na temelju obveze provedbe sustava svake godine. Sustav potpore bi stoga trebao biti neobvezatan. Ako bi se sustav provodio, potporu bi bilo potrebno utvrditi unaprijed ili putem javnog natječaja. |
|
(11) |
Potpora za otkup maslaca za kolače i sladoled te za izravnu potrošnju, smanjena je u skladu sa smanjenjem intervencijske cijene za maslac od 2004., te je stoga bila jednaka nuli prije obustavljanja javnih natječaja zbog povoljnih uvjeta na tržištu. Sustavi potpore za otkup nisu više potrebni kao potpora tržištu na razini intervencijske cijene, te ih je stoga potrebno ukinuti. |
|
(12) |
Kao u okviru reforme ZPP-a iz 2003., s ciljem jačanja konkurentnosti poljoprivrede Zajednice i promicanja više tržišno orijentirane i održive poljoprivrede, potrebno je nastaviti prijelaz s potpore za proizvodnju na potporu za proizvođače ukidanjem postojećih potpora iz jedinstvene Uredbe o organizaciji zajedničkog tržišta za sušenu krmu, lan, konoplju i krumpirov škrob, te uključivanjem potpore za te proizvode u sustav potpore dohotku odvojene od proizvodnje za svako poljoprivredno gospodarstvo. Kao u okviru reforme ZPP-a iz 2003., potpora odvojena od proizvodnje koja se isplaćuje poljoprivrednicima neće dovesti do promjene stvarno isplaćenih iznosa, ali će znatno povećati učinkovitost potpore dohotku. |
|
(13) |
Potporu za lan i vlakna konoplje potrebno je odvojiti od proizvodnje. Međutim, kako bi se industrija lana i konoplje mogla tome prilagoditi, ovu bi potporu bilo potrebno uključiti u sustav jedinstvenih plaćanja tijekom prijelaznog razdoblja. Stoga bi se potpora za duga lanena vlakna, kratka lanena vlakna i vlakna konoplje trebala isplaćivati do 1. srpnja 2012. Daljnje postojanje potpore za kratka lanena vlakna i vlakna konoplje znači da bi bilo potrebno sniziti potporu za duga lanena vlakna s ciljem uspostavljanja ravnoteže potpora u sektoru. Međutim, predmetno bi sniženje trebalo primjenjivati tek od tržišne godine 2010./2011. kako bi se uvažila opravdana očekivanja uzgajivača. |
|
(14) |
Sustav za sušenu krmu reformiran je 2003. kada je dio potpore dodijeljen industriji, a ostatak odvojen od proizvodnje i uključen u sustav jedinstvenih plaćanja. S obzirom na opći prijelaz prema većoj tržišnoj orijentiranosti, na postojeće stanje na tržištima krme i proteinskih usjeva, te na posebno negativni utjecaj na okoliš koji je u posljednje vrijeme imala proizvodnja dehidrirane krme, potrebno je dovršiti prijelaz na potpunu odvojenost od proizvodnje za čitavi sektor tako da se preostala potpora odvoji od industrije. Kako bi se ublažile posljedice prestanka plaćanja potpore industriji, potrebno je uvesti odgovarajuće prilagodbe cijene koja se isplaćuje proizvođačima sirovina, koji će imati pravo na povećanu izravnu potporu, što će biti rezultat navedenog odvajanja potpore od proizvodnje. Iako se restrukturiranje sektora provodi od reformi iz 2003., potrebno je utvrditi prijelazno razdoblje do 1. travnja 2012. kako bi sektor mogao tome prilagoditi. |
|
(15) |
Sustav utvrđen Uredbom Vijeća (EZ) br. 1868/94 od 27. srpnja 1994. o utvrđivanju sustava proizvodnih ograničenja s obzirom na proizvodnju krumpirovog škroba (7), neće više biti potreban nakon što se ukine odnosna potpora za uzgajivače krumpira za proizvodnju škroba, utvrđena Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za sustave izravne potpore u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određeni sustavi potpore za poljoprivrednike (8). Potpora za proizvođače djelomično je odvojena od proizvodnje u 2003., a sada bi je trebalo potpuno odvojiti od proizvodnje, ali potrebno je utvrditi prijelazno razdoblje do 1. srpnja 2012. kako bi poljoprivrednici mogli prilagoditi svoje obveze isporuke sustavu potpore za krumpirov škrob. Odnosna najmanja cijena također bi trebala vrijediti u istome razdoblju. Nakon isteka toga razdoblja potrebno je ukinuti sustav kvota za izravna plaćanja istodobno s potpunim uključenjem tog izravnog plaćanja u sustav jedinstvenih plaćanja. U međuvremenu je predmetne odredbe potrebno uključiti u Uredbu o jedinstvenom ZOT-u, kao i ostale sustave potpora i kvota. |
|
(16) |
Uslijed razvoja na domaćim i međunarodnim tržištima žitarica i škroba, naknada za proizvodnju škroba više nije potrebna s obzirom na njezine prvobitne ciljeve, zbog čega ju je potrebno ukinuti. Uslijed postojećeg i očekivanog stanja na tržištu iznos te potpore je već neko vrijeme jednak nuli, a takvo se stanje očekuje i u budućnosti, što znači da se odnosnu potporu može vrlo brzo ukinuti bez negativnih posljedica u sektoru. |
|
(17) |
Organizacije proizvođača mogu imati korisnu ulogu u pogledu združivanja isporuke u sektorima u kojima postoji neravnoteža broja proizvođača i kupaca. Države bi članice stoga trebale biti u stanju priznati organizacije proizvođača na razini Zajednice u svim sektorima. |
|
(18) |
Uredbom Vijeća (EZ) br. 1782/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkim pravilima za programe izravne potpore u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i o uvođenju određenih programa potpore poljoprivrednicima (9), predviđeno je da države članice mogu zadržati određeni postotak dijela nacionalnih gornjih granica koje odgovaraju plaćanju po površini za hmelj i posebno iskoristiti ta sredstva za financiranje određenih aktivnosti priznatih organizacija proizvođača. Ta je Uredba stavljena izvan snage, a Uredbom (EZ) br. 73/2009 plaćanje po površini za hmelj odvaja se od proizvodnje počevši od 1. siječnja 2010., što znači da će posljednje plaćanje organizacijama proizvođača na temelju starih odredaba biti izvršeno 2010. Kako bi organizacije proizvođača hmelja mogle i dalje obavljati svoje aktivnosti kao i do sada, potrebno je posebnom odredbom utvrditi jednake iznose koji će se primjenjivati u državama članicama s učinkom od 1. siječnja 2011. za iste aktivnosti. |
|
(19) |
Uredbom o jedinstvenom ZOT-u, utvrđuje se da se iznosi zadržani iz potpore za maslinike iz članka 110.i stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 koriste za financiranje radnih programa organizacija gospodarskih subjekata. Uredba (EZ) br. 1782/2003 stavlja se izvan snage. U interesu jasnoće i pravne sigurnosti, potrebno je posebnom odredbom utvrditi iznose koji će se primjenjivati u državama članicama za te radne programe. |
|
(20) |
U interesu je pravne sigurnosti i jednostavnosti primjereno razjasniti i uskladiti odredbe o neprimjeni članaka 87., 88. i 89. Ugovora na plaćanja koja vrše države članice u skladu s Uredbom (EZ) br. 1234/2007 ili Uredbom Vijeća (EZ) br. 247/2006 od 30. siječnja 2006. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije (10), Uredbom Vijeća (EZ) br. 320/2006 od 20. veljače 2006. o utvrđivanju privremenog plana za restrukturiranje industrije šećera u Zajednici (11), Uredbom Vijeća (EZ) br. 1405/2006 od 18. rujna 2006. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka (12), Uredbom Vijeća (EZ) br. 3/2008 od 17. prosinca 2007. o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (13) i Uredbom Vijeća (EZ) br. 479/2008 od 29. travnja 2008. o zajedničkoj organizaciji tržišta vina (14). U tom bi kontekstu bilo potrebno izuzeti odredbe tih uredbi koje bi u određenim okolnostima trebale ili mogle potpadati pod državnu potporu u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora, iz primjene pravila o državnoj potpori. Odnosne odredbe sadrže odgovarajuće uvjete za dodjelu potpore kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja. |
|
(21) |
Stoga je Uredbe (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 320/2006, (EZ) br. 1405/2006, (EZ) br. 1234/2007, (EZ) br. 3/2008 i (EZ) br. 479/2008 potrebno u skladu s time izmijeniti. |
|
(22) |
Sljedeći su akti zastarjeli i stoga ih je u interesu pravne sigurnosti potrebno staviti izvan snage: Uredba Vijeća (EEZ) br. 1883/78 od 2. kolovoza 1978. o utvrđivanju općih pravila za financiranje intervencija od strane Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi, Komponente za jamstva (15), Uredba Vijeća (EEZ) br. 1254/89 od 3. svibnja 1989. kojom se za tržišnu godinu 1989./1990. između ostalog utvrđuju određene cijene šećera i standardna kakvoća repe (16), Uredba Vijeća (EEZ) br. 2247/89 od 24. srpnja 1989. o izvanrednoj mjeri za besplatnu isporuku određenih poljoprivrednih proizvoda Poljskoj (17), Uredba Vijeća (EEZ) br. 2055/93 od 19. srpnja 1993. kojom se dodjeljuje posebna referentna količina određenim proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda (18) i Uredba Vijeća (EZ) br. 1182/2005 od 18. srpnja 2005. kojom se donose autonomne i prijelazne mjere za otvaranje carinske kvote Zajednice za uvoz živih goveda podrijetlom iz Švicarske (19). Sljedeći akti postaju zastarjeli s učinkom od 1. svibnja 2009. i stoga ih je iz istih razloga potrebno staviti izvan snage s učinkom od toga datuma: Uredba Vijeća (EZ) br. 2596/97 od 18. prosinca 1997. kojom se produžuje razdoblje iz članka 149. stavka 1. Akta o pristupanju Austrije, Finske i Švedske (20) i Uredba Vijeća (EZ) br. 315/2007 od 19. ožujka 2007. o utvrđivanju prijelaznih mjera kojima se odstupa od Uredbe (EZ) br. 2597/97 u pogledu mlijeka za piće proizvedenog u Estoniji (21). |
|
(23) |
Ovu je Uredbu u pravilu potrebno primjenjivati od njezinog stupanja na snagu. Međutim, kako bi se osiguralo da odredbe ove Uredbe nisu u sukobu s određenim potporama koje se isplaćuju u tržišnim godinama 2008./2009. ili 2009./2010., potrebno je utvrditi kasniji datum početka primjene onih odredaba koje izravno utječu na provedbu sustava u sektorima za koje su predviđene tržišne godine. Stoga je u tim slučajevima ovu Uredbu potrebno primjenjivati tek od početka narednih tržišnih godina, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 247/2006
Članak 16. Uredbe (EZ) br. 247/2006 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Drugi podstavak stavka 3. briše se. |
|
2. |
Dodaje se sljedeći stavak: „4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2. ovog članka i odstupajući od članka 180. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 (22) i članka 3. Uredbe (EZ) br. 1184/2006 (23), članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice na temelju glave III. stavka 3. ovog članka i članaka 17. i 21. ove Uredbe, a u skladu s ovom Uredbom. |
Članak 2.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 320/2006
Uredba (EZ) br. 320/2006 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Članak 6. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: „6. Države članice ne dodjeljuju državnu potporu za mjere diverzifikacije iz ovog članka. Međutim, ako se gornjim granicama iz trećeg podstavka stavka 4. dopušta dodjela potpore za diverzifikaciju u visini od 100 %, odnosna država članica isplaćuje barem 20 % prihvatljivog izdatka.” |
|
2. |
Dodaje se sljedeći članak: |
„Članak 13.a
Državne potpore
Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 5. ove Uredbe i odstupajući od članka 180. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 (24) i članka 3. Uredbe (EZ) br. 1184/2006 (25), članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice na temelju članaka 3., 6., 7., 8., 9. i 11. ove Uredbe, a u skladu s ovom Uredbom.
Članak 3.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 1405/2006
Sljedeći se stavak dodaje članku 11. Uredbe (EZ) br. 1405/2006:
„3. Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2. ovog članka i odstupajući od članka 180. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 (26) i članka 3. Uredbe (EZ) br. 1184/2006 (27), članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice na temelju članaka 4. i 7. ove Uredbe, a u skladu s ovom Uredbom.
Članak 4.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 1234/2007
Uredba (EZ) br. 1234/2007 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Točka (a) članka 8. stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:
|
|
2. |
Stavak 2. članka 10. briše se. |
|
3. |
Pododjeljak II. odjeljka II. poglavlja I. glave I. dijela II. zamjenjuje se sljedećim: „
Članak 11. Razdoblja javne intervencije Javna je intervencija dostupna:
Članak 12. Početak javne intervencije 1. U razdobljima iz članka 11., javna je intervencija:
2. Javnu intervenciju za goveđe i teleće meso iz točke (c) stavka 1. zatvara Komisija bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1. ako tijekom reprezentativnog razdoblja uvjeti iz te točke više nisu ispunjeni. Članak 13. Ograničenja intervencije 1. Javni intervencijski otkup vrši se uz sljedeća ograničenja:
2. Na šećer uskladišten u skladu s točkom (b) stavka 1. ovog članka tijekom tržišne godine ne smije se primjenjivati bilo koja druga mjera skladištenja iz članaka 32., 52. i 63. 3. Odstupajući od stavka 1., Komisija može za proizvode iz točaka (a), (c) i (d) toga stavka odlučiti nastavak javne intervencije iznad iznosa iz toga stavka ako stanje na tržištu, a posebno kretanje tržišnih cijena, to zahtijevaju.”. |
|
4. |
Pododjeljak III. odjeljka II. poglavlja I. glave I. dijela II. zamjenjuje se sljedećim: „
Članak 18. Intervencijske cijene 1. Intervencijska cijena:
2. Intervencijske cijene i količine za intervenciju utvrđuje Komisija putem postupaka javnih natječaja za sljedeće proizvode:
U posebnim je okolnostima postupke javnih natječaja moguće ograničiti na određene države članice ili regiju države članice, ili je moguće utvrditi intervencijske cijene i količine za intervenciju za određene države članice ili regiju države članice, i to na temelju zabilježenih prosječnih tržišnih cijena. 3. Najviša otkupna cijena utvrđena na temelju javnih natječaja iz stavka 2.:
4. Intervencijske cijene iz stavaka 1., 2. i 3.:
5. Intervencijska cijena za šećer iznosi 80 % referentne cijene utvrđene za tržišnu godinu nakon tržišne godine u kojoj je podnesena ponuda. Međutim, ako je kakvoća šećera ponuđenog agenciji za plaćanje različita od standardne kakvoće utvrđene točkom B Priloga IV. za koju je utvrđena referentna cijena, intervencijska se cijena, ovisno o slučaju, povećava ili smanjuje.”. |
|
5. |
Točka (b) članka 28. briše se. |
|
6. |
Članak 30. briše se. |
|
7. |
Članak 31. mijenja se kako slijedi:
|
|
8. |
Članak 36. briše se. |
|
9. |
Članak 43. mijenja se kako slijedi:
|
|
10. |
Članak 46. stavak 3. briše se. |
|
11. |
Članak 55. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 55. Sustavi kvota 1. Sustav kvota primjenjuje se na sljedeće proizvode:
2. U pogledu sustava kvota iz točaka (a) i (b) stavka 1. ovog članka, ako proizvođač premaši odnosnu kvotu i, u pogledu šećera, ne iskoristi dodatne količine iz članka 61., na te je količine dužan platiti pristojbu za viškove sukladno uvjetima iz odjeljaka II. i III.”. |
|
12. |
U članku 72. stavku 2. „70 %” zamjenjuje se s „85 %”. |
|
13. |
Sljedeći se podstavak dodaje članku 78. stavku 1.: „Međutim, za dvanaestomjesečna razdoblja s početkom od 1. travnja 2009. i 1. travnja 2010., pristojba za viškove količina isporučenog mlijeka čije količine premašuju nacionalne kvote za isporuku za 106 %, koja se primjenjuje u dvanaestomjesečnom razdoblju s početkom od 1. travnja 2008., iznosi 150 % pristojbe iz drugoga podstavka.”. |
|
14. |
Članak 80. mijenja se kako slijedi:
|
|
15. |
Sljedeći se odjeljak dodaje u poglavlje III. glave I. dijela II.: „
Članak 84.a Kvote za krumpirov škrob 1. Državama članicama koje proizvode krumpirov škrob dodjeljuju se kvote za tržišnu godinu tijekom koje se primjenjuje sustav kvota u skladu s člankom 204. stavkom 5. i Prilogom X.a. 2. Svaka država članica proizvođač iz Priloga X.a raspoređuje vlastitu kvotu među proizvođačima krumpirovog škroba za uporabu u odnosnim tržišnim godinama na temelju podkvota dodijeljenih svakome proizvođaču tijekom 2007./2008. 3. Poduzeće koje proizvodi krumpirov škrob ne smije sklopiti ugovore o uzgoju s proizvođačima krumpira za količinu krumpira iz koje bi se proizvela količina škroba veća od dodijeljene mu kvote iz stavka 2. 4. Sve količine krumpirovog škroba koje premašuju kvotu iz stavka 2. izvoze se kao takve iz Zajednice prije 1. siječnja nakon završetka odnosne tržišne godine. Za njih se ne ostvaruje pravo na povrat izvoznih carina. 5. Bez obzira na stavak 4., poduzeće koje proizvodi krumpirov škrob može u bilo kojoj tržišnoj godini, te dodatno u odnosu na vlastitu kvotu za tu godinu, iskoristiti najviše 5 % vlastite kvote za narednu tržišnu godinu. U tom se slučaju kvota za narednu tržišnu godinu smanjuje za tu količinu. 6. Odredbe ovog odjeljka ne primjenjuju se na krumpirov škrob koji proizvode poduzeća na koja se ne odnosi stavak 2. ovog članka, te koja kupuju krumpir za koji proizvođači ne primaju plaćanja iz članka 77. Uredbe (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za sustave izravne potpore u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određeni sustavi potpore za poljoprivrednike (28) |
|
16. |
U članku 85. dodaje se sljedeća točka:
|
|
17. |
Pododjeljak I. odjeljka I. poglavlja IV. glave I. dijela II. briše se. |
|
18. |
U članku 91. stavku 1., prva se dva podstavka zamjenjuju sljedećim podstavkom: „Potpora za preradu slame od lana s dugim vlaknima uzgojenog za vlakna i slame od lana s kratkim vlaknima i konoplje uzgojenih za vlakna, dodjeljuje se za tržišne godine 2009./2010. do 2011./2012. ovlaštenim primarnim prerađivačima na temelju količine stvarno dobivenih vlakana iz slame za koju je zaključen ugovor o prodaji s poljoprivrednikom.”. |
|
19. |
Prvi podstavak članka 92. stavka 1. mijenja se kako slijedi:
|
|
20. |
Članak 94. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Za duga lanena vlakna, za koja je moguće dodijeliti potporu, utvrđuje se najveća zajamčena količina od 80 878 tona za svaku od tržišnih godina 2009./2010. do 2011./2012. Ta se količina raspoređuje među određenim državama članicama u obliku nacionalnih zajamčenih količina u skladu s točkom A.I. Priloga XI.”. |
|
21. |
Članak 94. stavak 1.a zamjenjuje se sljedećim: „1.a Za kratka lanena vlakna i vlakna konoplje, za koja je moguće dodijeliti potporu, utvrđuje se najveća zajamčena količina od 147 265 tona za svaku od tržišnih godina 2009./2010. do 2011./2012. Ta se količina raspoređuje među određenim državama članicama u obliku nacionalnih zajamčenih količina u skladu s točkom A.II. Priloga XI.”. |
|
22. |
Sljedeći se pododjeljak dodaje odjeljku I. poglavlja IV. glave I. dijela II.: „
Članak 95.a Premija za krumpirov škrob 1. Premija od 22,25 EUR po toni proizvedenog škroba isplaćuje se proizvođačima krumpirovog škroba za tržišne godine 2009./2010., 2010./2011. i 2011./2012. za količinu krumpirovog škroba do kvotnog ograničenja iz članka 84.a stavka 2., pod uvjetom da su proizvođačima krumpira platili najmanju cijenu za sav krumpir potreban za proizvodnju škroba u količini do kvotnog ograničenja. 2. Najmanja cijena krumpira namijenjenog za proizvodnju krumpirovog škroba iznosi 178,31 EUR po toni za odnosne tržišne godine. Ova se cijena odnosi na količinu krumpira isporučenog tvornici koja je potrebna za proizvodnju jedne tone škroba. Najmanja se cijena prilagođava ovisno o sadržaju škroba u krumpiru. 3. Komisija donosi podrobna pravila za provedbu ovog pododjeljka.”. |
|
23. |
Članak 96. briše se. |
|
24. |
Članci 99. i 100. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 99. Potpora za obrano mlijeko i obrano mlijeko u prahu namijenjeni za uporabu kao hrana za životinje 1. Ako se nakupe viškovi mliječnih proizvoda ili ako bi do toga vjerojatno moglo doći, čime bi se stvorila ili bi se mogla stvoriti ozbiljna neravnoteža na tržištu, Komisija smije donijeti odluku o dodjeli potpore za obrano mlijeko i obrano mlijeko u prahu proizvedene u Zajednici i namijenjene za uporabu kao hrana za životinje, i to u skladu s uvjetima i normama za proizvode koje utvrđuje Komisija. Potporu je moguće utvrditi unaprijed ili putem postupka javnog natječaja. U smislu ovog članka, mlaćenica i mlaćenica u prahu smatraju se obranim mlijekom i obranim mlijekom u prahu. 2. Iznose potpore utvrđuje Komisija uzimajući u obzir referentnu cijenu utvrđenu u članku 8. stavku 1. točki (e) podtočki ii. za obrano mlijeko u prahu, te razvoj stanja na tržištu u pogledu obranog mlijeka i obranog mlijeka u prahu. Članak 100. Potpora za obrano mlijeko koje se prerađuje u kazein i kazeinate 1. Ako se nakupe viškovi mliječnih proizvoda ili ako bi do toga vjerojatno moglo doći, čime bi se stvorila ili bi se mogla stvoriti ozbiljna neravnoteža na tržištu, Komisija može donijeti odluku o dodjeli potpore za obrano mlijeko proizvedeno u Zajednici koje se prerađuje u kazein i kazeinate, i to u skladu s uvjetima i normama za proizvode za to mlijeko i za od njega proizvedeni kazein i kazeinate koje utvrđuje Komisija. Potporu je moguće utvrditi unaprijed ili putem postupka javnoga natječaja. 2. Potporu utvrđuje Komisija uzimajući u obzir razvoj stanja na tržištu u pogledu obranog mlijeka u prahu i referentnu cijenu obranog mlijeka u prahu utvrđenu u članku 8. stavku 1. točki (e) podtočki ii. Potpora se može razlikovati ovisno o tome prerađuje li se obrano mlijeko u kazein ili kazeinate, te ovisno o kakvoći tih proizvoda.”. |
|
25. |
Članak 101. briše se. |
|
26. |
Članak 102. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Pored potpore Zajednice, države članice smiju dodijeliti državnu potporu za isporuku proizvoda iz stavka 1. učenicima u obrazovnim ustanovama. Države članice smiju financirati predmetnu državnu potporu putem pristojbe koja se naplaćuje u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda ili putem bilo kojeg drugog doprinosa sektora mlijeka i mliječnih proizvoda”. |
|
27. |
Dodaje se sljedeći odjeljak: „
Članak 102.a Potpore organizacijama proizvođača 1. Zajednica financira plaćanje u korist organizacija proizvođača u sektoru hmelja priznatih na temelju članka 122. radi financiranja ciljeva iz tog članka. 2. Financiranje Zajednice za plaćanje organizacijama proizvođača godišnje iznosi 2 277 000 EUR za Njemačku. 3. Komisija donosi podrobna pravila za provedbu ovog odjeljka.”. |
|
28. |
Članak 103. mijenja se kako slijedi:
|
|
29. |
Članak 103.e stavak 2. briše se. |
|
30. |
Članak 105. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Države članice smiju isplaćivati posebne državne potpore za zaštitu pčelinjaka ugroženih zbog nepovoljnih strukturnih ili prirodnih uvjeta, ili u okviru programa gospodarskog razvoja, izuzev onih namijenjenih za proizvodnju ili trgovinu. Države su članice dužne obavijestiti Komisiju o tim potporama, kao i o pčelarskim programima u skladu s člankom 109.”. |
|
31. |
Članak 119. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 119. Uporaba kazeina i kazeinata u proizvodnji sira Ako se isplaćuje potpora u skladu s člankom 100., Komisija smije zatražiti prethodno odobrenje za uporabu kazeina i kazeinata u proizvodnji sira koje se dodjeljuje samo ako je predmetna uporaba nužni uvjet za izradu proizvoda.”. |
|
32. |
Sljedeći se stavak dodaje članku 122.: „Države članice smiju priznati i organizacije proizvođača koje čine proizvođači iz bilo kojeg sektora iz članka 1., osim sektora iz točke (a) prvoga stavka, i to pod uvjetima utvrđenima u točkama (b) i (c) toga stavka.”. |
|
33. |
Članak 124. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Članak 122. i članak 123. stavak 1. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje priznavanje organizacija proizvođača ili međustrukovnih organizacija, o čemu odlučuju države članice na temelju nacionalnog zakonodavstva i u skladu sa zakonodavstvom Zajednice, iz bilo kojeg sektora iz članka 1., osim sektora iz članka 122. stavka 1. točke (a) i članka 123. stavka 1.”. |
|
34. |
Članak 180. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 180. Primjena članaka 87., 88. i 89. Ugovora Članci 87., 88. i 89. Ugovora primjenjuju se na proizvodnju i trgovinu proizvodima iz članka 1. stavka 1. točaka (a) do (k) i točaka (m) do (u), te članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Međutim, članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice na temelju članaka 44., 45., 46., 47., 48., 102., 102.a, 103., 103.a, 103.b, 103.e, 103.ga, 104., 105. i 182. ove Uredbe, a u skladu s ovom Uredbom.”. |
|
35. |
Sljedeći se stavak dodaje članku 182.: „7. Do 31. ožujka 2014. države članice mogu poljoprivrednicima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda dodijeliti državnu potporu čiji je ukupni godišnji iznos jednak 55 % gornje granice iz članka 69. stavaka 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 73/2009, osim potpore Zajednice koja se dodjeljuje u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom (b) te Uredbe. Međutim, ni u kojem slučaju ukupni iznos potpore Zajednice koja se dodjeljuje u okviru mjera iz članka 69. stavka 4. te Uredbe i državne potpore ne smije prijeći gornju granicu iz članka 69. stavka 4. i 5.”. |
|
36. |
Sljedeća se točka dodaje članku 184.: „6. prije 31. prosinca 2010. i 31. prosinca 2012. Europskom parlamentu i Vijeću u vezi s razvojem stanja na tržištu i posljedičnim uvjetima za postupno ukidanje sustava kvota za mlijeko, prema potrebi zajedno s odgovarajućim prijedlozima. Nadalje, u izvješću će se proučiti posljedice po proizvođače sireva s oznakom izvornosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 510/2006.”. |
|
37. |
Sljedeći se stavak dodaje članku 204.: „5. U odnosu na krumpirov škrob primjenjuje se odjeljak III.a poglavlja III. glave I. dijela II. do kraja tržišne godine 2011./2012. za krumpirov škrob”. |
|
38. |
Točka 1. Priloga IX. zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi. |
|
39. |
Tekst iz Priloga II. ovoj Uredbi dodaje se kao Prilog X.a.
|
|
40. |
Tekst iz Priloga III. ovoj Uredbi dodaje se u Prilog XXII. kao točka 20.a. |
Članak 5.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 3/2008
Članak 13. stavak 6. Uredbe (EZ) br. 3/2008 zamjenjuje se sljedećim:
„6. Odstupajući od članka 180. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 (29) i članka 3. Uredbe (EZ) br. 1184/2006 (30), članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice, uključujući njihove financijske doprinose, ni na financijske doprinose koji proizlaze iz parafiskalnih pristojbi ili obveznih doprinosa država članica ili organizacija predlagatelja za programe prihvatljive za potporu Zajednice na temelju članka 36. Ugovora, koje je Komisija odabrala u skladu s člankom 8. stavkom 1. ove Uredbe.
Članak 6.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 479/2008
Članak 127. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008 zamjenjuje se sljedećim:
„2. Ne dovodeći u pitanje najveće stope potpore iz drugoga podstavka članka 8. stavka 4. ove Uredbe, članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice na temelju glave II., poglavlja III. glave V. i članka 119. ove Uredbe, a u skladu s ovom Uredbom.”.
Članak 7.
Odredbe o stavljanju izvan snage
1. Uredbe (EEZ) br. 1883/78, (EEZ) br. 1254/89, (EEZ) br. 2247/89, (EEZ) br. 2055/93 i (EZ) br. 1182/2005 stavljaju se izvan snage.
2. Uredbe (EZ) br. 2596/97 i (EZ) br. 315/2007 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. svibnja 2009.
3. Uredba (EZ) br. 1868/94 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. srpnja 2009.
Upute na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se uputama na Uredbu (EZ) br. 1234/2007 i čitaju se u skladu s tablicom za usklađivanje iz Priloga XXII. te Uredbe.
Članak 8.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Međutim:
|
(a) |
Točke 5. do 8., 12. do 14. i 38. članka 4. primjenjuju se od 1. travnja 2009.; |
|
(b) |
Točke 11., 15., 16., 18. do 25., 31., 37. i 39. članka 4. primjenjuju se od 1. srpnja 2009.; |
|
(c) |
Točke 1., 3. i 4., te točka 9. podtočka (b) članka 4. primjenjuju se od:
|
|
(d) |
Točka 27. članka 4. primjenjuje se od 1. siječnja 2011.; |
|
(e) |
Točka 17. članka 4. primjenjuje se od 1. travnja 2012. |
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. siječnja 2009.
Za Vijeće
Predsjednik
P. GANDALOVIČ
(1) Mišljenje od 19. studenoga 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) Mišljenje od 23. listopada 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu). Mišljenje doneseno nakon neobveznog savjetovanja.
(3) Mišljenje od 8. listopada 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu). Mišljenje doneseno nakon neobveznog savjetovanja.
(4) Uredba Vijeća (EZ) br. 735/2007 od 11. lipnja 2007. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1784/2003 o organizaciji zajedničkog tržišta žitarica (SL L 169, 29.6.2007., str. 6.).
(5) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.
(6) SL L 76, 19.3.2008., str. 6.
(7) SL L 197, 30.7.1994., str. 4.
(8) SL L 30, 31.1.2009., str. 16.
(9) SL L 270, 21.10.2003., str. 1.
(10) SL L 42, 14.2.2006., str. 1.
(11) SL L 58, 28.2.2006., str. 42.
(12) SL L 265, 26.9.2006., str. 1.
(13) SL L 3, 5.1.2008., str. 1.
(14) SL L 148, 6.6.2008., str. 1.
(15) SL L 216, 5.8.1978., str. 1.
(16) SL L 126, 9.5.1989., str. 1.
(17) SL L 216, 27.7.1989., str. 5.
(18) SL L 187, 29.7.1993., str. 8.
(19) SL L 190, 22.7.2005., str. 1.
(20) SL L 351, 23.12.1997., str. 12.
(21) SL L 84, 24.3.2007., str. 1.
(22) Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).
(23) Uredba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (SL L 214, 4.8.2006., str. 7.).”
(24) Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).
(25) Uredba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (SL L 214, 4.8.2006., str. 7.).”
(26) Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom o ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).
(27) Uredba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (SL L 214, 4.8.2006., str. 7.).”
(28) Vidjeti stranicu 16. ovog Službenog lista.”.
(29) Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).
(30) Uredba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (SL L 214, 4.8.2006., str. 7.).”
PRILOG I.
„1. Nacionalne kvote: količine (u tonama) za dvanaestomjesečno razdoblje po državi članici:
|
Država članica |
2008./2009. |
2009./2010. |
2010./2011. |
2011./2012. |
2012./2013. |
2013./2014. |
2014./2015. |
|
Belgija |
3 427 288,740 |
3 461 561,627 |
3 496 177,244 |
3 531 139,016 |
3 566 450,406 |
3 602 114,910 |
3 602 114,910 |
|
Bugarska |
998 580,000 |
1 008 565,800 |
1 018 651,458 |
1 028 837,973 |
1 039 126,352 |
1 049 517,616 |
1 049 517,616 |
|
Češka |
2 792 689,620 |
2 820 616,516 |
2 848 822,681 |
2 877 310,908 |
2 906 084,017 |
2 935 144,857 |
2 935 144,857 |
|
Danska |
4 612 619,520 |
4 658 745,715 |
4 705 333,172 |
4 752 386,504 |
4 799 910,369 |
4 847 909,473 |
4 847 909,473 |
|
Njemačka |
28 847 420,391 |
29 135 894,595 |
29 427 253,541 |
29 721 526,076 |
30 018 741,337 |
30 318 928,750 |
30 318 928,750 |
|
Estonija |
659 295,360 |
665 888,314 |
672 547,197 |
679 272,669 |
686 065,395 |
692 926,049 |
692 926,049 |
|
Irska |
5 503 679,280 |
5 558 716,073 |
5 614 303,234 |
5 670 446,266 |
5 727 150,729 |
5 784 422,236 |
5 784 422,236 |
|
Grčka |
836 923,260 |
845 292,493 |
853 745,418 |
862 282,872 |
870 905,700 |
879 614,757 |
879 614,757 |
|
Španjolska |
6 239 289,000 |
6 301 681,890 |
6 364 698,709 |
6 428 345,696 |
6 492 629,153 |
6 557 555,445 |
6 557 555,445 |
|
Francuska |
25 091 321,700 |
25 342 234,917 |
25 595 657,266 |
25 851 613,839 |
26 110 129,977 |
26 371 231,277 |
26 371 231,277 |
|
Italija |
10 740 661,200 |
11 288 542,866 |
11 288 542,866 |
11 288 542,866 |
11 288 542,866 |
11 288 542,866 |
11 288 542,866 |
|
Cipar |
148 104,000 |
149 585,040 |
151 080,890 |
152 591,699 |
154 117,616 |
155 658,792 |
155 658,792 |
|
Latvija |
743 220,960 |
750 653,170 |
758 159,701 |
765 741,298 |
773 398,711 |
781 132,698 |
781 132,698 |
|
Litva |
1 738 935,780 |
1 756 325,138 |
1 773 888,389 |
1 791 627,273 |
1 809 543,546 |
1 827 638,981 |
1 827 638,981 |
|
Luksemburg |
278 545,680 |
281 331,137 |
284 144,448 |
286 985,893 |
289 855,752 |
292 754,310 |
292 754,310 |
|
Mađarska |
2 029 861,200 |
2 050 159,812 |
2 070 661,410 |
2 091 368,024 |
2 112 281,704 |
2 133 404,521 |
2 133 404,521 |
|
Malta |
49 671,960 |
50 168,680 |
50 670,366 |
51 177,070 |
51 688,841 |
52 205,729 |
52 205,729 |
|
Nizozemska |
11 465 630,280 |
11 580 286,583 |
11 696 089,449 |
11 813 050,343 |
11 931 180,847 |
12 050 492,655 |
12 050 492,655 |
|
Austrija |
2 847 478,469 |
2 875 953,254 |
2 904 712,786 |
2 933 759,914 |
2 963 097,513 |
2 992 728,488 |
2 992 728,488 |
|
Poljska |
9 567 745,860 |
9 663 423,319 |
9 760 057,552 |
9 857 658,127 |
9 956 234,709 |
10 055 797,056 |
10 055 797,056 |
|
Portugal |
1 987 521,000 |
2 007 396,210 |
2 027 470,172 |
2 047 744,874 |
2 068 222,323 |
2 088 904,546 |
2 088 904,546 |
|
Rumunjska |
3 118 140,000 |
3 149 321,400 |
3 180 814,614 |
3 212 622,760 |
3 244 748,988 |
3 277 196,478 |
3 277 196,478 |
|
Slovenija |
588 170,760 |
594 052,468 |
599 992,992 |
605 992,922 |
612 052,851 |
618 173,380 |
618 173,380 |
|
Slovačka |
1 061 603,760 |
1 072 219,798 |
1 082 941,996 |
1 093 771,416 |
1 104 709,130 |
1 115 756,221 |
1 115 756,221 |
|
Finska |
2 491 930,710 |
2 516 850,017 |
2 542 018,517 |
2 567 438,702 |
2 593 113,089 |
2 619 044,220 |
2 619 044,220 |
|
Švedska |
3 419 595,900 |
3 453 791,859 |
3 488 329,778 |
3 523 213,075 |
3 558 445,206 |
3 594 029,658 |
3 594 029,658 |
|
Ujedinjena Kraljevina |
15 125 168,940 |
15 276 420,629 |
15 429 184,836 |
15 583 476,684 |
15 739 311,451 |
15 896 704,566 |
15 896 704,566” |
PRILOG II.
„PRILOG X.a
Kvote za krumpirov škrob po tržišnoj godini, kako je utvrđeno člankom 84.a
|
Država članica |
u tonama |
|
Češka |
33 660 |
|
Danska |
168 215 |
|
Njemačka |
656 298 |
|
Estonija |
250 |
|
Španjolska |
1 943 |
|
Francuska |
265 354 |
|
Latvija |
5 778 |
|
Litva |
1 211 |
|
Nizozemska |
507 403 |
|
Austrija |
47 691 |
|
Poljska |
144 985 |
|
Slovačka |
729 |
|
Finska |
53 178 |
|
Švedska |
62 066 |
|
UKUPNO |
1 948 761” |
PRILOG III.
„20.a Uredba (EEZ) br. 1868/94
|
Uredba (EEZ) br. 1868/94 |
Ova Uredba |
|
Članak 1. |
Članak 55. stavak 1. točka (c) |
|
Članak 2. stavci 1. i 2., prvi podstavak |
Članak 84.a stavci 1. i 2. |
|
Članak 4. |
Članak 84.a stavak 3. |
|
Članak 4.a |
Članak 95.a stavak 2. |
|
Članak 5. |
Članak 95.a stavak 1. |
|
Članak 6. |
Članak 84.a stavci 4. i 5. |
|
Članak 7. |
Članak 84.a stavak 6. |
|
Članak 8. |
Članak 85. točka (d) i članak 95.a stavak 3.” |
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
100 |
32009R0074
|
L 030/100 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
19.01.2009. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 74/2009
od 19. siječnja 2009.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1698/2005 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u o obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke 36. i 37.,
uzimajući u o obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u o obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),
nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (2),
nakon savjetovanja s Odborom regija (3),
budući da:
|
(1) |
Prilikom ocjenjivanja provedbe reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) iz 2003., klimatske promjene, obnovljiva energija, vodno gospodarstvo, biološka raznolikost i restrukturiranje sektora mlijeka i mliječnih proizvoda utvrđeni su kao ključni novi izazovi za europsku poljoprivredu. |
|
(2) |
U tom je kontekstu Komisija 20. studenoga 2007. predstavila Europskome parlamentu i Vijeću Priopćenje pod naslovom „Pripreme za pregled ‘zdravstvenoga stanja’ reforme ZPP-a”. Potrebno je uzeti u obzir to Priopćenje i daljnje rasprave Europskog parlamenta, Vijeća, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija o njegovim glavnim točkama, kao i brojna mišljenja dobivena savjetovanjem s javnošću. |
|
(3) |
Zajednica, kao stranka potpisnica Protokola iz Kyota (4), pozvana je da u skladu s nacionalnim mogućnostima provede i/ili podrobnije oblikuje politike i mjere, poput promocije održivih oblika poljoprivrede s obzirom na saznanja o klimatskim promjenama. Nadalje, Protokol iz Kyota obvezuje stranke da izrade, provode, objave i redovito ažuriraju nacionalne i, prema potrebi, regionalne programe koji sadrže mjere za ublažavanje učinaka klimatskih promjena i mjere za lakše prilagođavanje klimatskim promjenama. Ti bi se programi, između ostalog, odnosili i na poljoprivredu i šumarstvo. U tom je kontekstu potrebno dodatno ojačati ulogu potpore ruralnom razvoju. Čvrsti znanstveni dokazi ističu potrebu za brzim djelovanjem. Zajednica je također pozvana da prouči sve moguće načine smanjenja emisija stakleničkih plinova. Iako je europska poljoprivreda pridonijela smanjenju emisija stakleničkih plinova više od drugih sektora, u budućnosti će ona morati dodatno ojačati napore s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova kao dio globalne strategije EU-a za klimatske promjene. |
|
(4) |
Nakon ozbiljnih problema povezanih s nestašicom vode i sušama, Vijeće je u svojim Zaključcima pod nazivom „Nestašica vode i suša” od 30. listopada 2007. utvrdilo kako je na pitanja vodnoga gospodarstva, uključujući i kakvoću vode, potrebno obratiti dodatnu pozornost na odgovarajuće instrumente ZPP-a. Održivo je vodno gospodarstvo od ključne važnosti za europsku poljoprivredu kako bi se unaprijedila učinkovitost u pogledu količine vode koja se koristi u poljoprivredi, te bolje zaštitila kakvoća vode. S obzirom na očekivane klimatske promjene, područja pogođena sušama vjerojatno će se povećati, a suše će biti češće. |
|
(5) |
Nadalje, Vijeće je u svojim Zaključcima pod nazivom „Zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti” od 18. prosinca 2006. istaknulo kako zaštita biološke raznolikosti i dalje predstavlja značajan izazov, koji se dodatno povećava zbog klimatskih promjena i potrebe za vodom, te kako su usprkos znatnome napretku potrebni dodatni napori radi dostizanja cilja Zajednice u vezi s biološkom raznolikosti za 2010. Europska poljoprivreda ima ključnu ulogu u zaštiti biološke raznolikosti. |
|
(6) |
Važno je dodatno ojačati postupke povezane s tim prioritetima Zajednice u okviru programa ruralnoga razvoja, koji su odobreni u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (5). |
|
(7) |
Inovacije mogu posebno doprinijeti razvoju novih tehnologija, proizvoda i postupaka, te će se stoga njima poduprijeti napori za rješavanje problema povezanih s klimatskim promjenama, obnovljivim izvorima energije, vodnim gospodarstvom i biološkom raznolikosti. S obzirom na te izazove potrebno je pružiti posebnu potporu inovacijama kako bi se povećala učinkovitost odnosnih postupaka. |
|
(8) |
Ukidanje sustava kvota za mlijeko 2015. na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (6) zahtijevat će posebne napore od strane poljoprivrednika u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda da se prilagode promijenjenim uvjetima, a posebno u slabije razvijenim regijama. Stoga je primjereno da se ovo stanje smatra novim izazovom, s kojim bi se države članice trebale suočiti kako bi osigurale blagi prijelaz svojih sektora mlijeka i mliječnih proizvoda. |
|
(9) |
S obzirom na važnost tih prioriteta, države bi članice trebale u svojim programima ruralnoga razvoja utvrditi postupke povezane s novim izazovima i odobrene u skladu s ovom Uredbom. |
|
(10) |
Kako bi se vodilo računa o značajnim promjenama u prioritetima Zajednice, Uredbom (EZ) br. 1698/2005 utvrđuje se da se strateške smjernice Zajednice za ruralni razvoj (programsko razdoblje 2007. do 2013.), donesene Odlukom Vijeća 2006/144/EZ (7), mogu preispitati. Stoga bi države članice koje prime dodatna sredstva trebale revidirati nacionalne strateške planove nakon revidiranih strateških smjernica Zajednice s ciljem uspostave okvira za izmjenu programa. Ta bi se obveza trebala odnositi samo na države članice, koje će od 2010. primati dodatna financijska sredstva zbog primjene obvezne modulacije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike (8), te od 2011. iznose neiskorištenih sredstava iz nacionalnih gornjih granica programa jedinstvenih plaćanja na temelju te Uredbe, koje te države članice odluče prenijeti EPFRRR-u. |
|
(11) |
Potrebno je utvrditi rok za uvođenje postupaka povezanih s novim izazovima u programe ruralnoga razvoja, te za podnošenje revidiranih programa ruralnoga razvoja Komisiji kako bi se državama članicama omogućilo dovoljno vremena za izmjenu vlastitih programa ruralnoga razvoja s obzirom na revidirane strateške smjernice Zajednice i nacionalne strateške planove. |
|
(12) |
Kako je Aktima o pristupanju iz 2003. i 2005. predviđeno da poljoprivrednici u novim državama članicama, osim Bugarske i Rumunjske, primaju izravna plaćanja u okviru mehanizma postupnog uvođenja i da se pravila za modulaciju odnose na te poljoprivrednike tek od 2012., nove države članice ne moraju revidirati svoje nacionalne strateške planove. U skladu je s time potrebno prilagoditi rokove unutar kojih nove države članice moraju revidirati i dostaviti svoje planove ruralnoga razvoja. S obzirom na to da se iz istih razloga pravila za modulaciju neće primjenjivati na Bugarsku i Rumunjsku do 2013., obveza revidiranja njihovih nacionalnih strateških planova i programa ruralnoga razvoja ne primjenjuje se na ove nove države članice. |
|
(13) |
S obzirom na nove obveze potrebno je prilagoditi zahtjeve u pogledu sadržaja programa ruralnoga razvoja. Potrebno je izraditi nepotpuni popis vrsta postupaka i njihovih mogućih učinaka kako bi se državama članicama pomoglo utvrditi odnosne postupke povezane s novim izazovima u sklopu pravnoga okvira za ruralni razvoj. |
|
(14) |
Kako bi se korisnicima pružili dodatni poticaji za poduzimanje postupaka povezanih s novim prioritetima, potrebno je predvidjeti mogućnost utvrđivanja viših iznosa i stopa potpore za takve postupke. |
|
(15) |
Potrebno je pružiti veću fleksibilnost u pogledu sastava projektnih partnera kako bi se učvrstila suradnja s ciljem razvijanja novih proizvoda, postupaka i tehnologija u poljoprivredi i sektoru hrane, te šumarstvu. |
|
(16) |
Poljoprivrednicima kojima je znatno smanjena vrijednost izravnih plaćanja koja se dodjeljuju u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1782/2003 od 29. rujna 2003. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike (9), potrebno je odobravati privremenu, degresivnu i nediskriminirajuću potporu za restrukturiranje počevši od proračunske godine 2011. Tu je potporu potrebno odobravati putem programa ruralnoga razvoja kako bi se pomoglo poljoprivrednicima da se prilagode promijenjenim uvjetima restrukturiranjem svojih gospodarskih djelatnosti u i izvan područja poljoprivrede. |
|
(17) |
Kako bi se ostvarila veća fleksibilnost u vezi potpore s agrookolišnim učincima, države bi članice trebale biti u stanju obustaviti agrookolišne obveze i utvrditi potporu u jednakome iznosu u okviru prvoga stupa, pod uvjetom da se poštuju gospodarski interesi i opravdana očekivanja korisnika, te da se očuvaju opći pozitivni učinci na okoliš. |
|
(18) |
Uredbom (EZ) br. 1782/2003 utvrđeno je načelo na temelju kojega se poljoprivrednicima koji ne ispunjavaju određene zahtjeve u područjima javnoga zdravlja, zdravlja životinja i bilja, zaštite okoliša i dobrobiti životinja smanjuje izravna potpora ili se oni isključuju iz dodjele izravne potpore. Uredbom (EZ) br. 1698/2005 to je načelo uvedeno i u ruralni razvoj u pogledu određenih mjera. Ovaj sustav „ višestruke sukladnosti” sastavni je dio potpore Zajednice u okviru izravnih plaćanja i ruralnoga razvoja. Međutim, moguće je utvrditi razlike u dvjema područjima primjene budući da određeni broj pravila u vezi sa sustavom višestruke sukladnosti u području izravnih plaćanja nije uključen u sustav višestruke sukladnosti u području ruralnoga razvoja. S ciljem dosljednosti potrebno je uskladiti pravila iz područja ruralnoga razvoja o višestrukoj sukladnosti s pravilima iz područja izravnih plaćanja, a posebno u pogledu odgovornosti u slučaju prijenosa zemljišta, najmanjih pragova koji se primjenjuju na umanjenja i isključenja, manje značajnih slučajeva nesukladnosti, posebnih kriterija koje je potrebno uzeti u obzir pri utvrđivanju podrobnih pravila o umanjenjima i isključenjima, te novih rokova za primjenu zahtjeva o dobrobiti životinja u novim državama članicama. |
|
(19) |
U skladu s Uredbom (EZ) br. 73/2009 financijska sredstva ostvarena primjenom obvezne modulacije na temelju te Uredbe, zajedno s, od 2011., iznosima neiskorištenih sredstava iz nacionalnih gornjih granica iz programa izravnih plaćanja u skladu s tom Uredbom, koje države članice odluče prenijeti EPFRRR-u, moraju se koristiti kao potpora ruralnome razvoju. Primjereno je osigurati da se iznos jednak iznosu tih financijskih sredstava koristi kao potpora za postupke povezane s novim izazovima. |
|
(20) |
S obzirom na dodatnu, posebnu i obvezujuću uporabu iznosa koji odgovaraju tim financijskim sredstvima, ne smije se narušiti ravnoteža uspostavljena između ciljeva potpore ruralnome razvoju. |
|
(21) |
S obzirom na važnost novih izazova na razini Zajednice, u vezi s kojima je potrebno žurno djelovati, potrebno je uvećati doprinos EPFRRR-a kako bi se olakšala provedba odnosnih postupaka. |
|
(22) |
Potrebno je izmijeniti ulogu i funkcije nadzornoga odbora u vezi s izmjenama programa ruralnoga razvoja kako bi se povećala njegova učinkovitost. |
|
(23) |
U interesu je pravne sigurnosti i jednostavnosti primjereno razjasniti i uskladiti odredbe kojima se utvrđuje neprimjena članaka 87., 88. i 89. Ugovora na plaćanja koja vrše države članice na temelju i u skladu s ovom Uredbom. |
|
(24) |
Potrebno je uvećati najviši iznos potpore kako bi se mladim poljoprivrednicima olakšalo pokretanje djelatnosti i kasnija strukturna prilagodba njihovih gospodarstava. |
|
(25) |
Kako bi se pravodobno utvrdio novi okvir za provedbu revidiranih nacionalnih strateških planova i programa ruralnoga razvoja, a posebno u vezi s iznosima koje je potrebno osigurati putem modulacija, ova se Uredba, zajedno s Uredbom (EZ) br. 73/2009, treba primjenjivati od 1. siječnja 2009. S obzirom na prirodu odredaba ove Uredbe, tom se retroaktivnom primjenom ne bi prekršilo načelo pravne sigurnosti odnosnih korisnika. Međutim, s obzirom na postojanje tog načela, izmijenjene odredbe o primjeni višestruke sukladnosti trebaju se primjenjivati od 1. siječnja 2010. |
|
(26) |
Stoga je Uredbu (EZ) br. 1698/2005 potrebno u skladu s time izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 1698/2005 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U članku 11. stavku 3. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
2. |
Sljedeći se članak dodaje u poglavlje II.: „Članak 12.a Revidiranje 1. Svaka država članica koja će od 2010. primati dodatna sredstva ostvarena primjenom obvezne modulacije na temelju članka 9. stavka 4. i članka 10. stavka 3., te od 2011. sredstva prikupljena na temelju članka 136. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike (10), dužna je u skladu s postupkom iz članka 12. stavka 1. ove Uredbe revidirati svoj nacionalni strateški plan nakon revizije strateških smjernica Zajednice iz članka 10. ove Uredbe. 2. Revidirani nacionalni strateški plan iz stavka 1. ovog članka potrebno je dostaviti Komisiji najkasnije do 30. lipnja 2009. |
|
3. |
Dodaje se sljedeći članak: „Članak 16.a Posebni postupci povezani s određenim prioritetima 1. Od 1. siječnja 2010. države su članice dužne u skladu s vlastitim posebnim potrebama u svojim programima ruralnoga razvoja utvrditi vrste postupaka sa sljedećim prioritetima, kako je opisano u strateškim smjernicama Zajednice i podrobnije utvrđeno u nacionalnim strateškim planovima:
Vrste postupaka povezanih s prioritetima iz prvoga podstavka moraju imati za cilj postizanje učinaka poput mogućih učinaka iz Priloga II. Okvirni je popis takvih vrsta postupaka i njihovih mogućih učinaka sadržan u tome Prilogu. Revidirane programe ruralnoga razvoja u vezi s postupcima iz ovog stavka potrebno je dostaviti Komisiji najkasnije do 30. lipnja 2009. 2. Od 1. siječnja 2010. stope intenziteta potpore iz Priloga I. mogu se uvećati za 10 % za vrste postupaka iz stavka 1. 3. Od 1. siječnja 2010. svi programi ruralnoga razvoja moraju također sadržavati:
4. Za nove države članice, kako su utvrđene člankom 2. točkom (g) Uredbe (EZ) br. 73/2009, početni datum iz uvodnih dijelova stavaka 1. i 3. jest 1. siječnja 2013., rok za podnošenje revidiranih programa ruralnoga razvoja iz stavka 1. jest 30. lipnja 2012., a razdoblje iz točke (b) stavka 3. traje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013. 5. Stavci 1., 3. i 4. ne primjenjuju se na Bugarsku i Rumunjsku.” |
|
4. |
Sljedeći se stavak dodaje članku 17.: „3. Iznosi jednaki iznosima ostvarenima primjenom obvezne modulacije iz članka 69. stavka 5.a ne uzimaju se u obzir u ukupnome doprinosu EPFRRR-a, iz kojega se najmanji financijski doprinos Zajednice po osi izračunava na način predviđen stavcima 1. i 2. ovog članka.” |
|
5. |
U članku 20. stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
6. |
Sljedeća se rečenica dodaje u članak 29. stavak 1.: „Suradnja uključuje barem dva subjekta, od kojih je barem jedan primarni proizvođač ili pripada prerađivačkoj industriji.” |
|
7. |
Sljedeći se članak dodaje u pododjeljak 4. „Uvjeti za prijelazne mjere”: „Članak 35.a Poljoprivredna gospodarstva u postupku restrukturiranja zbog reforme organizacije zajedničkog tržišta 1. Potpora iz članka 20. točke (d) podtočke iii. za poljoprivredna gospodarstva koja su zbog reforme organizacije zajedničkog tržišta u postupku restrukturiranja, što uključuje i diverzifikacija djelatnosti izvan područja poljoprivrede, dodjeljuje se poljoprivrednicima čija se izravna plaćanja smanjuju od 2010. za više od 25 % u odnosu na 2009. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1782/2003, te koji dostave poslovni plan. 2. Napredak u odnosu na poslovni plan iz stavka 1. procjenjuje se nakon dvanaest mjeseci. 3. Potpora se isplaćuje u obliku degresivne paušalne potpore i to samo u godinama 2011., 2012. i 2013. Potpora je ograničena najvišim iznosom utvrđenim u Prilogu I. i ni u kojem slučaju ne smije prijeći 50 % umanjenja izravnih plaćanja u odnosu na 2009. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1782/2003.” |
|
8. |
Sljedeći se podstavak dodaje članku 39. stavku 3.: „Države članice mogu obustaviti takve obveze bez da na temelju toga odnosni korisnik bude dužan vratiti već primljenu potporu, pod uvjetom da:
|
|
9. |
Sljedeći se članak dodaje u pododjeljak 4. „Poštivanje normi”: „Članak 50.a Glavni zahtjevi 1. Korisnik koji prima plaćanja u skladu s člankom 36. točkom (a) podtočkama i. do v. i člankom 36. točkom (b) podtočkama i., iv. i v. dužan je na čitavome gospodarstvu poštovati obvezne zahtjeve za upravljanje i dobre poljoprivredne i okolišne uvjete iz članaka 5. i 6., te iz priloga II. i III. Uredbi (EZ) br. 73/2009. Obveza poštivanja obveznih zahtjeva za upravljanje i dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta iz prvoga podstavka ne odnosi se na nepoljoprivredne aktivnosti na gospodarstvu i nepoljoprivredne površine za koje se ne zahtijeva potpora u skladu s člankom 36. točkom (b) podtočkama i., iv. i v. ove Uredbe. 2. Nadležno nacionalno tijelo dužno je korisniku, između ostalog, elektronskim putem dostaviti popis obveznih zahtjeva za upravljanje i dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta koje on mora ispuniti.” |
|
10. |
Članak 51. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Ako obvezni zahtjevi za upravljanjem ili dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti nisu ispunjeni u bilo kojem trenutku u određenoj kalendarskoj godini (dalje u tekstu: ‚odnosna kalendarska godina’), te je predmetno neispunjenje uvjeta posljedica djelovanja ili propusta za koje je izravno odgovoran korisnik koji je u odnosnoj kalendarskoj godini podnio zahtjev za plaćanje u skladu s člankom 36. točkom (a) podtočkama i. do v. i člankom 36. točkom (b) podtočkama i., iv. i v., ukupni se iznos tih plaćanja, koja su dodijeljena ili bi se trebala dodijeliti tome korisniku za odnosnu kalendarsku godinu, umanjuje ili isključuje u skladu s podrobnim pravilima iz stavka 4. umanjenje ili isključenje iz prvoga podstavka primjenjuje se i u slučaju neispunjenja minimalnih zahtjeva u vezi s uporabom gnojiva i sredstava za zaštitu bilja iz članka 39. stavka 3. u bilo kojem trenutku u odnosnoj kalendarskoj godini, te ako je predmetno neispunjenje uvjeta posljedica djelovanja ili propusta za koje je izravno odgovoran korisnik koji je podnio zahtjev za plaćanje u skladu s člankom 36. točkom (a) podtočkom iv. Prvi i drugi podstavak primjenjuju se i ako je predmetno neispunjenje uvjeta posljedica djelovanja ili propusta za koje je izravno odgovorna osoba kojoj ili s koje je zemljište preneseno. U smislu ovog stavka ‚prijenos’ znači bilo koju vrstu transakcije kojom zemljište prestaje biti na raspolaganju prenositelja. Odstupajući od trećega podstavka, ako je osoba izravno odgovorna za djelovanje ili propust podnijela zahtjev za plaćanje u odnosnoj kalendarskoj godini, umanjenje ili isključenje se primjenjuju na ukupni iznos plaćanja koja su dodijeljena ili koja se trebaju dodijeliti toj osobi.” |
|
11. |
Članak 51. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Umanjanja ili isključenje iz plaćanja iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na norme za koje je odobreno produženje roka za ispunjavanje uvjeta u skladu s člankom 26. stavkom 1. tijekom razdoblja produženja roka. Bez obzira na stavak 1. i u skladu s uvjetima utvrđenima u podrobnim pravilima iz stavka 4., države članice mogu donijeti odluku o neprimjeni umanjenja ili isključenja u iznosu od 100 EUR ili manje po korisniku i po kalendarskoj godini. Ako država članica odluči primijeniti mogućnost iz drugoga podstavka, u narednoj godini nadležno tijelo poduzima potrebne mjere kako bi se osiguralo da će korisnik ukloniti utvrđene nesukladnosti. Korisnika je potrebno obavijestiti o utvrđenim nesukladnostima i o obvezi poduzimanja korektivnih radnji.” |
|
12. |
Članak 51. stavak 3. mijenja se kako slijedi:
|
|
13. |
Članak 51. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Podrobna pravila za umanjenja i isključenja utvrđuju se u skladu s postupkom iz članka 90. stavka 2. U tom je kontekstu potrebno voditi računa o ozbiljnosti, opsegu, trajanju i ponavljanju utvrđene nesukladnosti, te o sljedećim mjerilima:
|
|
14. |
Sljedeći se stavci dodaju članku 69.: „5.a Iznos jednak iznosima ostvarenima primjenom obvezne modulacije na temelju članka 9. stavka 4. i članka 10. stavka 3., zajedno sa, od 2011., iznosima prikupljenima na temelju članka 136. Uredbe (EZ) br. 73/2009, utrošit će države članice u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2015. isključivo kao potporu Zajednice u okviru postojećih programa ruralnoga razvoja za vrste postupaka predviđene člankom 16.a ove Uredbe. Za nove države članice, kako su utvrđene člankom 2. točkom (g) Uredbe (EZ) br. 73/2009, razdoblje iz prvoga podstavka traje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2015. Prva se dva podstavka ne primjenjuju na Bugarsku i Rumunjsku. 5.b Ako je po zaključenju programa stvarni potrošeni iznos doprinosa Zajednice na postupke iz stavka 5.a ovog članka manji od iznosa iz stavka 5.a ovog članka, država je članica dužna nadoknaditi razliku u opći proračun Europskih zajednica do iznosa za koji su premašena ukupna raspoloživa sredstva za postupke koji nisu navedeni u članku 16.a. 5.c Iznosi iz stavka 5.a ovog članka ne uzimaju se u obzir pri provedbi članka 25. Uredbe (EZ) br. 1290/2005.”; |
|
15. |
Sljedeći se podstavak dodaje u članak 70. stavak 4.: „Bez obzira na gornje granice iz stavka 3., doprinos je EPFRRR-a moguće povećati do 90 % za konvergentne i do 75 % za nekonvergentne regije za vrste postupaka iz članka 16.a ove Uredbe, i to do iznosa ostvarenog primjenom obvezne modulacije na temelju članka 9. stavka 4. i članka 10. stavka 3. zajedno sa, od 2011., iznosima prikupljenima na temelju članka 136. Uredbe (EZ) br. 73/2009.” |
|
16. |
U članku 78. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
17. |
U članku 88. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Međutim, ne dovodeći u pitanje članak 89. ove Uredbe, članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice na temelju i u skladu s ovom Uredbom u okviru članka 36. Ugovora.”; |
|
18. |
Riječ „Prilog” zamjenjuje se sljedećim „Prilog I.” u naslovu Priloga te u: članku 22. stavku 2., članku 23. stavku 6., članku 24. stavku 2., članku 26. stavku 2., članku 27. stavku 3., članku 28. stavku 2., članku 31. stavku 2., članku 32. stavku 2., članku 33., članku 34. stavku 3., članku 35. stavku 2., članku 37. stavku 3., članku 38. stavku 2., članku 39. stavku 4., članku 40. stavku 3., članku 43. stavku 4., članku 44. stavku 4., članku 45. stavku 3., članku 46., članku 47. stavku 2., članku 88. stavku 2., članku 88. stavku 4., članku 88. stavku 6.; |
|
19. |
Prilog se izmjenjuje kako slijedi:
|
|
20. |
Dodaje se novi Prilog čiji je tekst sadržan u Prilogu ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2009., uz iznimku točaka 10., 11. i 13. članka 1., koje se primjenjuju od 1. siječnja 2010.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. siječnja 2009.
Za Vijeće
Predsjednik
P. GANDALOVIČ
(1) Mišljenje od 19. studenoga 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) Mišljenje od 23. listopada 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu). Mišljenje doneseno nakon neobveznog savjetovanja.
(3) Mišljenje od 8. listopada 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu). Mišljenje doneseno nakon neobveznog savjetovanja.
(4) Usvojen Odlukom Vijeća 2002/358/EZ (SL L 130, 15.5.2002., str. 1.).
(5) SL L 277, 21.10.2005., str. 1.
(6) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.
(7) SL L 55, 25.2.2006., str. 20.
(8) SL L 30, 31.1.2009., str. 16.
(9) SL L 270, 21.10.2003., str. 1.
(10) SL L 30, 31.1.2009., str. 16.”
PRILOG
„PRILOG II.
Okvirni popis vrsta postupaka i mogućih učinaka povezanih s prioritetima iz članka 16.a
|
Prioritet: prilagođavanje klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih učinaka |
||
|
Vrste postupaka |
Članci i mjere |
Mogući učinci |
|
Unapređenje učinkovitosti uporabe dušičnih gnojiva (npr. smanjena uporaba, oprema, precizna poljoprivreda), unapređenje skladištenja gnojiva |
Članak 26.: modernizacija poljoprivrednih gospodarstava Članak 39.: agrookolišna plaćanja |
Smanjenje emisija metana (CH4) i dušikovog oksida (N2O) |
|
Unapređenje energetske učinkovitosti (npr. uporaba građevinskih materijala pomoću kojih se smanjuje gubitak topline) |
Članak 26.: modernizacija poljoprivrednih gospodarstava Članak 28.: dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima i šumarskim proizvodima Članak 29.: suradnja s ciljem razvijanja novih proizvoda, postupaka i tehnologija |
Smanjenje emisija ugljičnog dioksida (CO2) štednjom energije |
|
Mehanizmi za sprečavanje negativnih učinaka ekstremnih vremenskih uvjeta (npr. postavljanje mreža za zaštitu od tuče) |
Članak 26.: modernizacija poljoprivrednih gospodarstava |
Smanjenje negativnih učinaka ekstremnih vremenskih uvjeta na poljoprivredni proizvodni potencijal |
|
Načini upravljanja tlom (npr. načini obrade tla, međuusjevi, diverzifikacija plodoreda) |
Članak 39.: agrookolišna plaćanja |
Smanjenje emisija dušikovog oksida (N2O), vezanje atmosferskog ugljika (sekvestracija ugljika), prilagođavanje učincima klimatskih promjena u tlu |
|
Promjena uporabe zemljišta (npr. prenamjena oranica u pašnjake, trajno ostavljanje tla na ugaru) |
Članak 39.: agrookolišna plaćanja Članak 41.: neproizvodna ulaganja |
Smanjenje emisija dušikovog oksida (N2O), vezanje atmosferskog ugljika (sekvestracija ugljika) |
|
Ekstenzivno stočarstvo (npr. smanjenje gustoće stoke) i upravljanje livadama |
Članak 39.: agrookolišna plaćanja |
Smanjenje emisija metana (CH4) i dušikovog oksida (N2O) |
|
Pošumljavanje, uspostava poljoprivredno-šumskog sustava |
Članci 43. i 45.: prvo pošumljavanje poljoprivrednog i nepoljoprivrednog zemljišta Članak 44.: prva uspostava poljoprivredno-šumskog sustava na poljoprivrednome zemljištu |
Smanjenje emisija dušikovog oksida (N2O), vezanje atmosferskog ugljika (sekvestracija ugljika) |
|
Mjere za sprečavanje i upravljanje poplavama (npr. projekti povezani sa zaštitom obalnih područja i unutrašnjosti od poplava) |
Članak 20.: obnova poljoprivrednog proizvodnog potencijala oštećenog zbog prirodne katastrofe i provedba odgovarajućih preventivnih mjera |
Smanjenje negativnih učinaka ekstremnih vremenskih uvjeta povezanih s klimatskim promjenama na poljoprivredni proizvodni potencijal |
|
Izobrazba i uporaba poljoprivrednih savjetodavnih službi u vezi s klimatskim promjenama |
Članak 21.: strukovna izobrazba i aktivnosti informiranja Članak 24.: uporaba savjetodavnih službi Članak 58.: izobrazba i informiranje |
Izobrazba i savjetodavne usluge poljoprivrednicima s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i prilagođavanja klimatskim promjenama |
|
Preventivne mjere za sprečavanje šumskih požara i prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama |
Članak 48.: obnova šumskog potencijala i provedba preventivnih mjera |
Sekvestracija ugljika u šumama i izbjegavanje emisija ugljičnoga dioksida (CO2), smanjenje negativnih učinaka klimatskih promjena na šume |
|
Prijelaz na otpornije vrste drveća |
Članak 47.: šumski okoliš Članak 49.: neproizvodna ulaganja |
Smanjenje negativnih učinaka klimatskih promjena na šume |
|
Prioritet: obnovljivi izvori energije |
||
|
Vrste postupaka |
Članci i mjere |
Mogući učinci |
|
Proizvodnja bioplina iz organskoga otpada (na poljoprivrednom gospodarstvu i lokalna proizvodnja) |
Članak 26.: modernizacija poljoprivrednih gospodarstava Članak 53.: diverzifikacija u nepoljoprivredne aktivnosti |
Zamjena fosilnih goriva, smanjenje emisija metana (CH4) |
|
Višegodišnji energetski usjevi (kulture kratkih ophodnji i zeljastih trava) |
Članak 26.: modernizacija poljoprivrednih gospodarstava |
Zamjena fosilnih goriva, vezanje atmosferskog ugljika (sekvestracija ugljika), smanjenje emisija dušikovog oksida (N2O) |
|
Prerada poljoprivredne/šumske biomase za dobivanje obnovljive energije |
Članak 26.: modernizacija poljoprivrednih gospodarstava Članak 28.: dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima i šumarskim proizvodima Članak 29.: suradnja s ciljem razvijanja novih proizvoda, postupaka i tehnologija u poljoprivredi i sektoru hrane, te šumarstvu Članak 53.: diverzifikacija u nepoljoprivredne aktivnosti Članak 54.: podrška stvaranju i razvoju poduzeća |
Zamjena fosilnih goriva |
|
Instalacije/infrastruktura za dobivanje obnovljive energije uporabom biomase i drugi obnovljivi izvori energije (solarna energija, energija vjetra, geotermalna energija) |
Članak 53.: diverzifikacija u nepoljoprivredne aktivnosti Članak 54.: podrška stvaranju i razvoju poduzeća Članak 56.: osnovne usluge za gospodarstvo i ruralno stanovništvo Članak 30.: infrastruktura povezana s razvojem i prilagođavanjem poljoprivrede i šumarstva |
Zamjena fosilnih goriva |
|
Informiranje i širenje znanja o obnovljivim izvorima energije |
Članak 21.: strukovna izobrazba i aktivnosti informiranja Članak 58.: izobrazba i informiranje |
Podizanje svijesti i širenje znanja, te time i neizravno povećanje učinkovitosti ostalih postupaka povezanih s obnovljivim izvorima energije |
|
Prioritet: vodno gospodarstvo |
||
|
Vrste postupaka |
Članci i mjere |
Mogući učinci |
|
Tehnologije štednje vode (npr. učinkoviti sustavi za navodnjavanje) Skladištenje vode (uključujući i područja poplavljivanja) Proizvodne tehnike kojima se štedi voda (npr. prilagodba strukture uzgoja usjeva) |
Članak 26.: modernizacija poljoprivrednih gospodarstava Članak 30.: infrastruktura Članak 28.: dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima i šumarskim proizvodima Članak 39.: agrookoišna plaćanja |
Unapređenje mogućnosti za učinkovitiju uporabu vode i mogućnosti skladištenja vode |
|
Obnova vlažnih područja Prenamjena poljoprivrednoga zemljišta u močvare |
Članak 41.: neproizvodna ulaganja Članak 39.: agrookolišna plaćanja Članak 38.: plaćanja u okviru Nature 2000 |
Očuvanje vodenih tokova velike vrijednosti, zaštita i unapređenje kakvoće vode |
|
Prenamjena poljoprivrednoga zemljišta u šume/poljoprivredno-šumske sustave |
Članci 43. i 45.: prvo pošumljavanje poljoprivrednog i nepoljoprivrednog zemljišta |
Zaštita i unapređenje kakvoće vode |
|
Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda na poljoprivrednim gospodarstvima te u preradi i trgovini |
Članak 26.: modernizacija poljoprivrednih gospodarstava Članak 28.: dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima i proizvodima šumarstva |
Unapređenje mogućnosti za učinkovitiju uporabu vode |
|
Razvoj poluprirodnih vodenih tokova Stvaranje prirodnih nasipa Vijugave rijeke |
Članak 39.: agrookolišna plaćanja Članak 57.: očuvanje i unapređenje ruralnoga nasljeđa |
Očuvanje vodenih tokova velike vrijednosti, zaštita i unapređenje kakvoće vode |
|
Načini upravljanja tlom (npr. međuusjevi, ekološka poljoprivreda, prenamjena oranica u trajne pašnjake) |
Članak 39.: agrookolišna plaćanja |
Doprinos smanjenju gubitka različitih spojeva u vodi, uključno s fosforom |
|
Informiranje i širenje znanja o vodnome gospodarstvu |
Članak 21.: strukovna izobrazba i aktivnosti informiranja Članak 58.: izobrazba i informiranje |
Podizanje svijesti i širenje znanja, te time i neizravno povećanje učinkovitosti aktivnosti povezanih s vodnim gospodarstvom |
|
Prioritet: biološka raznolikost |
||
|
Vrste postupaka |
Članci i mjere |
Mogući učinci |
|
Neuporaba gnojiva i pesticida na poljoprivrednome zemljištu značajne prirodne vrijednosti Ekstenzivni oblici stočarstva Integrirana i ekološka proizvodnja |
Članak 39.: agrookolišna plaćanja |
Očuvanje vegetacije bogate vrstama, zaštita i očuvanje livada |
|
Višegodišnji poljski i obalni granični pojasevi i biološka gojilišta Utvrđivanje planova za upravljanje za Naturu 2000 Izgradnja/upravljanje biotopima/staništima u i izvan područja Nature 2000 Promjena uporabe zemljišta (ekstenzivno upravljanje livadama, konverzija oranica u trajne pašnjake, dugotrajno ostavljanje tla na ugaru) Upravljanje višegodišnjim biljkama značajne prirodne vrijednosti Uređenje i očuvanje livadnih voćnjaka |
Članci 38. i 46.: plaćanja u okviru Nature 2000 Članak 39.: agrookolišna plaćanja Članak 41.: neproizvodna ulaganja Članak 47.: šumsko-okolišna plaćanja Članak 57.: očuvanje i unapređenje ruralnoga nasljeđa |
Zaštita ptica i drugih divljih životinjskih vrsta, te unapređenje mreže biotopa, smanjenje uporabe štetnih tvari u graničnim staništima, očuvanje zaštićene flore i faune |
|
Očuvanje genetske raznolikosti |
Članak 39.: agrookolišna plaćanja |
Očuvanje genetske raznolikosti |
|
Informiranje i širenje znanja o biološkoj raznolikosti |
Članak 21.: strukovna izobrazba i aktivnosti informiranja Članak 58.: izobrazba i informiranje |
Podizanje svijesti i širenje znanja, te time i neizravno povećanje učinkovitosti postupaka povezanih s biološkom raznolikosti |
|
Prioritet: mjere povezane s restrukturiranjem sektora mlijeka i mliječnih proizvoda |
||
|
Vrste postupaka |
Članci i mjere |
Mogući učinci |
|
Potpora za ulaganja u vezi s proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda |
Članak 26.: modernizacija poljoprivrednih gospodarstava |
Unapređenje konkurentnosti u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda |
|
Unapređenje prerade i trgovine mlijekom i mliječnim proizvodima |
Članak 28.: dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima i šumarskim proizvodima |
Unapređenje konkurentnosti u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda |
|
Inovacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda |
Članak 29.: suradnja s ciljem razvijanja novih proizvoda, postupaka i tehnologija |
Unapređenje konkurentnosti u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda |
|
Premije za livade i ekstenzivnu stočarsku proizvodnju, ekološka proizvodnja u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, premije za trajne pašnjake u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja, premije za napasivanje |
Članak 39.: agrookolišna plaćanja |
Jačanje pozitivnih učinaka sektora mlijeka i mliječnih proizvoda na okoliš |
|
Prioritet: inovativni postupci relevantni za prioritete iz članka 16.a, stavka 1., točaka (a), (b), (c) i (d) |
||
|
Inovativni postupci s ciljem provedbe mjera za ublažavanje učinaka klimatskih promjena i prilagođavanje klimatskim promjenama |
Članak 29.: suradnja s ciljem razvijanja novih proizvoda, postupaka i tehnologija |
Smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodba poljoprivrede klimatskim promjenama |
|
Inovativni postupci s ciljem poticanja razvoja obnovljivih izvora energije |
Članak 29.: suradnja s ciljem razvijanja novih proizvoda, postupaka i tehnologija |
Zamjena fosilnih goriva i smanjenje emisija stakleničkih plinova |
|
Inovativni postupci s ciljem jačanja vodnoga gospodarstva |
Članak 29.: suradnja s ciljem razvijanja novih proizvoda, postupaka i tehnologija |
Unapređenje mogućnosti za učinkovitiju uporabu vode i unapređenje kakvoće vode |
|
Inovativni postupci s ciljem očuvanja biološke raznolikosti |
Članak 29.: suradnja s ciljem razvijanja novih proizvoda, postupaka i tehnologija |
Zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti” |
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
112 |
32009L0007
|
L 040/12 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
10.02.2009. |
DIREKTIVA KOMISIJE 2009/7/EZ
od 10. veljače 2009.
o izmjeni priloga I., II., IV. i V. Direktivi Vijeća 2000/29/EZ o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske Zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice (1), a posebno točke (c) i (d) drugog podstavka njezinog članka 14.,
nakon savjetovanja s dotičnim državama članicama,
budući da:
|
(1) |
U Direktivi 2000/29/EZ navedeni su organizmi štetni za bilje i biljne proizvode i predviđene su određene mjere protiv njihovog unošenja u države članice iz drugih država članica ili trećih zemalja. |
|
(2) |
Na temelju informacija koje su dostavile države članice i nakon što su stručnjaci pregledali priloge I., II., IV. i V. Direktivi 2000/29/EZ, primjereno je izmijeniti popise štetnih organizama u prilozima I. i II. radi poboljšanja zaštite protiv unošenja takvih organizama u Zajednicu. Sve su izmjene utemeljene na tehničkim i znanstvenim dokazima. |
|
(3) |
Uzimajući u obzir pojačanu međunarodnu trgovinu biljem i biljnim proizvodima, potrebna je fitosanitarna zaštita protiv unošenja sljedećih štetnih organizama čije postojanje u Zajednici do sada nije bilo poznato: Dendrolimus sibiricus Tschetverikov; Rhynchophorus palmarum (L.); Agrilus planipennis Fairmaire na biljkama Fraxinus L., Juglans mandshurica Maxim., Ulmus davidiana Planch., Ulmus parvifolia Jacq. i Pterocarya rhoifolia Siebold & Zucc., a za koje je poznato da postoje u Kanadi, Kini, Japanu, Mongoliji, Republici Koreji, Rusiji, Tajvanu i Sjedinjenim Državama; virus nekroze na stabljici krizanteme na biljkama Dendranthema (DC.) Des Moul. i Lycopersicon lycopersicum (L.) Karsten ex Farw.; Scrobipalpopsis solanivora (Povolny) na gomoljima biljke Solanum tuberosum L. i Stegophora ulmea (Schweinitz: Fries) Sydow & Sydow na biljkama Ulmus L. i Zelkova L., namijenjenih sadnji, osim sjemena. Pored toga, daljnje širenje biljke Paysandisia archon (Burmeister), pronađene na nekim područjima Zajednice na 11 rodova Palmae i pod službenom kontrolom, potrebno je ograničiti zbog istih razloga. |
|
(4) |
Nazive Saissetia nigra (Nietm.) i Diabrotica virgifera Le Conte treba izmijeniti u skladu s revidiranim znanstvenim nazivima tih organizama. Saissetia nigra (Nietm.) postala je Parasaissetia nigra (Nietner). Diabrotica virgifera Le Conte je podijeljena u dvije podvrste, odnosno podvrstu Diabrotica virgifera virgifera Le Conte, koja postoji u nekim područjima u Zajednici i podvrstu Diabrotica virgifera zeae Krysan & Smith, koja ne postoji u Zajednici. |
|
(5) |
Stoga treba izmijeniti popis tih organizama u prilozima I. i II. Direktivi 2000/29/EZ. |
|
(6) |
Slijedom toga, treba izmijeniti odgovarajuće zahtjeve u prilozima IV. i V. Direktivi 2000/29/EZ za uvoz i promet biljaka domaćina štetnih organizama iz priloga I. i II. kako bi se u obzir uzeli izmijenjeni popisi u prilozima I. i II. |
|
(7) |
Oznaku KN za drvo Acer saccharum Marsh. u Prilogu V. dijelu B treba ažurirati radi popunjavanja popisa oznaka KN za drvo koje podliježe kontroli uvoza. |
|
(8) |
Priloge I., II., IV. i V. Direktivi 2000/29/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(9) |
Mjere predviđene u ovoj Direktivi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biljno zdravstvo, |
DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Prilozi I., II., IV. i V. Direktivi 2000/29/EZ mijenjaju se u skladu s tekstom u Prilogu ovoj Direktivi.
Članak 2.
1. Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. ožujka 2009. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba i korelacijsku tablicu između tih odredaba i ove Direktive.
One primjenjuju te odredbe od 1. travnja 2009.
Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadrže uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 3.
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 4.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 10. veljače 2009.
Za Komisiju
Androulla VASSILIOU
Članica Komisije
(1) SL L 169, 10.7.2000., str. 1.
PRILOG
Prilozi I., II., IV. i V. Direktivi 2000/29/EZ mijenjaju se kako slijedi:
|
1. |
U Prilogu I., dio A mijenja se kako slijedi:
|
|
2. |
U Prilogu II., dio A mijenja se kako slijedi:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
3. |
U Prilogu IV., dijelu A, odjeljak I. mijenja se kako slijedi:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
4. |
U Prilogu IV. dijelu A odjeljku II. nakon točke 19. umeće se sljedeća točka 19.1.:
|
|
5. |
Prilog V. mijenja se kako slijedi:
|
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
119 |
32009R0318
|
L 100/8 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
17.04.2009. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 318/2009
od 17. travnja 2009.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1914/2006 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1405/2006 od 18. rujna 2006. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (1), a posebno njezin članak 14.,
budući da:
|
(1) |
Iskustvo stečeno u primjeni članka 34. Uredbe Komisije (EZ) br. 1914/2006 (2) ukazuje da bi trebalo pobliže odrediti postupke koji su tim člankom predviđeni za izmjene programa. Trebalo bi odrediti raniji krajnji rok za dostavu godišnjih zahtjeva za izmjenama programa kako bi se spriječilo prekasno donošenje odluka o odobrenju. Zbog proračunskih pravila, odobrene izmjene moraju se provoditi od 1. siječnja godine koja slijedi nakon podnošenja zahtjeva za izmjenama. Osim toga, treba preciznije odrediti neka pravila o manjim izmjenama o kojima Komisiju treba samo informativno obavijestiti. |
|
(2) |
Uredbu (EZ) br. 1914/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(3) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Upravnog odbora za izravna plaćanja, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Članak 34. Uredbe (EZ) br. 1914/2006 zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 34.
Izmjene programa
1. Izmjene programa odobrenog u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1405/2006 moraju se dostaviti Komisiji na odobrenje i moraju biti na valjan način obrazložene, pri čemu se naročito moraju dostaviti sljedeće informacije:
|
(a) |
razlozi i mogući problemi u provedbi koji opravdavaju izmjene programa; |
|
(b) |
očekivani učinci izmjena; |
|
(c) |
posljedice na financiranje i kontrolu obveza. |
Osim u slučajevima više sile ili iznimnih okolnosti, Grčka dostavlja zahtjeve za izmjenama programa samo jednom u kalendarskoj godini i samo jednom za pojedini program. Zahtjeve za izmjenama Komisija mora primiti najkasnije 1. kolovoza svake godine.
Ako Komisija nema prigovora na predložene izmjene, Grčka će ih primjenjivati od 1. siječnja godine koja slijedi nakon godine u kojoj je podnesen zahtjev za izmjenama.
Te se izmjene mogu početi primjenjivati i ranije ako Komisija pismenim putem potvrdi Grčkoj prije datuma iz trećeg podstavka da su predložene izmjene u skladu s propisima Zajednice.
Ako predložene izmjene nisu u skladu s propisima Zajednice, Komisija o tome obavješćuje Grčku i te se izmjene neće primjenjivati sve dok Komisija ne primi izmjene za koje se može potvrditi da su u skladu s propisima Zajednice.
2. Odstupajući od stavka 1., Komisija će za sljedeće izmjene ocijeniti prijedloge Grčke te odlučiti o njihovu odobravanju najkasnije u roku od četiri mjeseca od njihovog podnošenja u skladu s postupkom iz članka 13. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1405/2006:
|
(a) |
uvođenje novih mjera, aktivnosti, proizvoda ili sustava potpore u program; i |
|
(b) |
povećanje jediničnog iznosa potpore koja je već odobrena za pojedinu postojeću mjeru, aktivnost, proizvod ili sustav potpore za više od 50 % iznosa koji se primjenjuje u trenutku podnošenja zahtjeva za izmjenama. |
Tako odobrene izmjene primjenjuju se od 1. siječnja godine koja slijedi nakon godine u kojoj su predložene.
3. Grčkoj se dopušta obavljanje sljedećih izmjena bez primjene postupka iz stavka 1., pod uvjetom da se te izmjene prijave Komisiji:
|
(a) |
u slučaju procjene potreba za opskrbom, promjene količina proizvoda obuhvaćenih sustav opskrbe te, sukladno tomu, ukupnog iznosa potpore dodijeljenje za svaku liniju proizvoda; i |
|
(b) |
u slučaju potpore lokalnoj proizvodnji, promjene kojima se visina financijskih sredstava dodijeljenih za svaku pojedinu mjeru povećava ili smanjuje za najviše 20 %; i |
|
(c) |
izmjene koje proizlaze iz promjene oznaka i opisa utvrđenih Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (3) koji se koriste za identificiranje proizvoda za koje je odobrena potpora, pod uvjetom da te promjene ne povlače za sobom i promjenu samih proizvoda. |
Izmjene iz podstavka 1. mogu se početi primjenjivati tek od datuma na koji ih primi Komisija. One moraju biti na valjan način obrazložene i opravdane i mogu se provesti samo jednom godišnje, osim u u slučaju:
|
(a) |
više sile ili iznimnih okolnosti; |
|
(b) |
promjene količina proizvoda obuhvaćenih sustavom opskrbe; |
|
(c) |
promjene statističke nomenklature i oznaka Zajedničke carinske tarife u skladu s Uredbom (EEZ) br. 2658/87; |
|
(d) |
proračunskih transfera unutar mjera potpore proizvodnje. Ove se izmjene moraju prijaviti najkasnije 30. travnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine na koju se odnosi izmijenjena dodjela financijskih sredstava. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. travnja 2009.
Za Komisiju
Mariann FISCHER BOEL
Članica Komisije
(1) SL L 265, 26.9.2006., str. 1.
(2) SL L 365, 21.12.2006., str. 64.
(3) SL L 256, 7.9.1987., str. 1.”
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
121 |
32009R0491
|
L 154/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
25.05.2009. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 491/2009
od 25. svibnja 2009.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1234/2007 o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržištai o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 36. i članak 37.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),
budući da:
|
(1) |
Radi pojednostavnjenja regulatornog okruženja zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), Uredbom (EZ) br. 1234/2007 (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (2) stavljene su izvan snage i jednim pravnim aktom zamijenjene sve uredbe koje je Vijeće donijelo od uvođenja ZPP-a u okviru uspostave zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda ili skupine proizvoda. |
|
(2) |
Kako je naglašeno u Uredbi o jedinstvenom ZOT-u, namjera pojednostavnjenja nije bila dovesti u pitanje političke odluke koje su proteklih godina bile donesene u području ZPP-a. Ono stoga nije predviđalo donošenje novih instrumenata ili mjera. Uredba o jedinstvenom ZOT-u odražava političke odluke koje su bile donesene do trenutka kada je Komisija predložila njezin tekst. |
|
(3) |
Usporedno s pregovorima o Uredbi o jedinstvenom ZOT-u i njezinim donošenjem, Vijeće je započelo i pregovore o reformi u sektoru vina, koja je završena donošenjem Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 od 29. travnja 2008. o zajedničkoj organizaciji tržišta vina (3). Kako je utvrđeno Uredbom o jedinstvenom ZOT-u, u nju su uvrštene jedino one odredbe iz sektora vina koje nisu bile predmet reformi politike. Predviđeno je da se one materijalne odredbe koje su predmet izmjena politike uvrste u Uredbu o jedinstvenom ZOT-u tek onda kad se donesu. Budući da su te materijalne odredbe sada donesene, sektor vina trebalo bi u cijelosti uvrstiti u Uredbu o jedinstvenom ZOT-u tako što će se u nju ugraditi političke odluke koje su donesene Uredbom (EZ) br. 479/2008. |
|
(4) |
Pri uvrštavanju ovih odredbi u Uredbu o jedinstvenom ZOT-u trebalo bi primjenjivati isti onakav pristup kakav se primjenjivao pri donošenju Uredbe o jedinstvenom ZOT-u, a to znači ne dovoditi u pitanje političke odluke koje su bile donesene do trenutka kad je Vijeće donijelo te odredbe ili razloge za te političke odluke koji su navedeni u uvodnim izjavama odgovarajućih Uredbi. |
|
(5) |
Uredba o jedinstvenom ZOT-u treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(6) |
U Uredbu o jedinstvenom ZOT-u bile su uvrštene odredbe koje se odnose na primjenu pravila o tržišnom natjecanju koja su predviđena Ugovorom za sektore koja ona obuhvaća. Te su odredbe do tada bile predmet Uredbe Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (4). Uredbom o jedinstvenom ZOT-u time se prilagodilo područje primjene Uredbe (EZ) br. 1184/2006. S obzirom da se sektor vina u cijelosti uvrštava u Uredbu o jedinstvenom ZOT-u i da se pravila o tržišnom natjecanju proširuju i na taj sektor, trebalo bi predvidjeti isključivanje sektora vina iz područja primjene Uredbe (EZ) br. 1184/2006. |
|
(7) |
Uputno je pojasniti da svaki element državne potpore koji se može uvrstiti u predmetne nacionalne programe potpore iz ove Uredbe treba ocijeniti u svjetlu materijalnih pravila Zajednice o državnoj potpori. Budući da postupak koji je ovom Uredbom propisan za odobravanje tih programa potpore omogućuje Komisiji da osigura poštivanje materijalnih pravila Zajednice o državnoj potpori, a posebno onih koja su navedena u „Smjernicama Zajednice o državnoj potpori u sektoru poljoprivrede i šumarstva 2007.-2013.” (5), ne bi trebalo zahtijevati nikakvu dodatnu obavijest sukladno članku 88. Ugovora ili Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (6). |
|
(8) |
U interesu pravne sigurnosti treba podsjetiti da stavljanje izvan snage Uredbe (EZ) br. 479/2008 ne utječe na valjanost bilo kojeg akta koji je donesen na temelju akta stavljenog izvan snage. |
|
(9) |
Kako bi se osiguralo da prijelaz s odredaba Uredbe (EZ) br. 479/2008 na odredbe koje su predviđene ovom Uredbom ne utječe na tekuću tržišnu godinu za sektor vina 2008./2009., ovu bi Uredbu trebalo početi primjenjivati od 1. kolovoza 2009. |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 1234/2007 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U članku 1. stavak 2. briše se. |
|
2. |
U prvom stavku članka 3. umeće se sljedeća točka:
|
|
3. |
Članak 55. mijenja se kako slijedi:
|
|
4. |
Naslov odjeljka IV. poglavlja III. glave I. dijela II. zamjenjuje se sljedećim: |
|
5. |
U članku 85., uvodni se tekst zamjenjuje sljedećim: „Komisija donosi detaljna pravila za primjenu odjeljka I. do III.a, koja se mogu posebno odnositi na:” |
|
6. |
U poglavlju III. glave I. dijela II. dodaje se sljedeći odjeljak: „
Članak 85.a Nezakonite sadnje vinograda posađenih nakon 31. kolovoza 1998. 1. Proizvođači su dužni na vlastiti trošak iskrčiti sve površine koje su bez odgovarajućeg prava na sadnju zasađene vinovom lozom nakon 31. kolovoza 1998. 2. Do iskrčivanja, u skladu sa stavkom 1., grožđe i proizvodi od grožđa s predmetnih površina iz tog stavka, mogu se staviti u promet jedino u svrhu destilacije isključivo na trošak dotičnog proizvođača. Proizvodi destilacije ne smiju se koristiti za pripremanje alkohola stvarne alkoholne jakosti 80 % vol. ili manje. 3. Ne dovodeći u pitanje moguće prethodne sankcije koje su odredile države članice, države članice će proizvođačima koji ne ispune ovu obvezu krčenja izreći sankcije koje se određuju ovisno o ozbiljnosti, opsegu i trajanju neispunjavanja obveze. 4. Završetak prijelazne zabrane novih sadnji iz članka 85.g stavka 1., a koji stupa 31. prosinca 2015., ne utječe na obveze predviđene ovim člankom. Članak 85.b Obvezno uređenje nezakonitih sadnji vinograda posađenih prije 1. rujna 1998. 1. Proizvođači moraju najkasnije do 31. prosinca 2009., i to uz plaćanje naknade, urediti površine posađene vinovom lozom prije 1. rujna 1998. bez odgovarajućeg prava na sadnju. Ne dovodeći u pitanje postupke koji se primjenjuju u okviru poravnjanja računa, prvi se podstavak ne primjenjuje na površine čiji je status uređen na temelju članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1493/1999. 2. Naknadu koja se spominje u stavku 1. određuju države članice. Ona bi trebala biti jednaka najmanje dvostrukoj prosječnoj vrijednosti odgovarajućeg prava na sadnju u dotičnoj regiji. 3. Dok se ne uredi status, u skladu sa stavkom 1., grožđe i proizvodi od grožđa s predmetnih površina iz tog stavka mogu se staviti u promet jedino u svrhu destilacije isključivo na trošak dotičnog proizvođača. Proizvodi se ne smiju koristiti za pripremanje alkohola stvarne alkoholne jakosti 80 % vol. ili manje. 4. Nezakonito posađene površine iz stavka 1. čiji status do 31. prosinca 2009. nije uređen u skladu s tim stavkom, dužni su iskrčiti dotični proizvođači na vlastiti trošak. Države članice će proizvođačima koji ne ispune ovu obvezu krčenja izreći sankcije koje se određuju ovisno o ozbiljnosti, opsegu i trajanju neispunjavanja obveze. Do završetka krčenja u skladu s prvim podstavkom, stavak 3. primjenjuje se mutatis mutandis. 5. Kraj prijelazne zabrane novih sadnji, koji stupa na dan 31. prosinca 2015., kako je predviđeno člankom 85.g stavkom 1., ne utječe na obveze predviđene stavcima 3. i 4. Članak 85.c Provjera nestavljanja u promet i destilacije 1. U vezi s člankom 85.a stavkom 2. i člankom 85.b stavcima 3. i 4., države članice traže dokaz da dotični proizvodi nisu stavljeni u promet ili, ako se ti proizvodi destiliraju, dostavu ugovora o destilaciji. 2. Države članice provjeravaju pridržavanje zabrane stavljanja u promet i ispunjavanje zahtjeva vezanih uz destilaciju iz stavka 1. One primjenjuju sankcije u slučaju nepridržavanja. 3. Države članice obavješćuju Komisiju o površinama obuhvaćenim destilacijom i o odgovarajućim volumenima alkohola. Članak 85.d Popratne mjere Za površine iz prvog podstavka članka 85.b stavka 1., sve dok im se ne uredi status, i za površine iz članka 85.a stavka 1. ne može se dobiti potpora u okviru bilo koje nacionalne mjere ili mjere Zajednice. Članak 85.e Provedbene mjere Komisija donosi detaljna pravila za provedbu ovog pododjeljka. Ta pravila mogu obuhvaćati:
Članak 85.f Trajanje Ovaj se pododjeljak primjenjuje do 31. prosinca 2015. Članak 85.g Prijelazna zabrana sadnje vinove loze 1. Ne dovodeći u pitanje članak 120.a stavke 1. do 6., a posebno stavak 4. tog članka, zabranjena je sadnja sorata vinove loze koje se mogu razvrstati u skladu s člankom 120.a stavkom 2. 2. Zabranjeno je cijepljenje sorata vinove loze koje se mogu razvrstati u skladu s člankom 120.a stavkom 2. na sorte vinove loze koje nisu vinske. 3. Neovisno o stavcima 1. i 2., predmetna sadnja i cijepljenje u tim stavcima dopušteni su ako su obuhvaćeni:
4. Prava sadnje koja se spominju u stavku 3. dodjeljuju se u hektarima. 5. Država članica smije odlučiti zadržati zabranu iz stavka 1. na svom državnom području ili dijelovima svog državnog područja najkasnije do 31. prosinca 2018. U tom slučaju, pravila koja uređuju prijelazni sustav prava sadnje kako su utvrđena u ovom pododjeljku, uključujući i ovaj članak, na odgovarajući se način primjenjuju u dotičnoj državi članici. Članak 85.h Prava nove sadnje 1. Države članice smiju dodjeljivati proizvođačima prava nove sadnje za površine:
2. Dodijeljena prava nove sadnje:
Članak 85.i Prava ponovne sadnje 1. Države članice dodjeljuju prava ponovne sadnje proizvođačima koji su iskrčili površinu zasađenu vinovom lozom. Prava ponovne sadnje ne dodjeljuju se za iskrčene površine za koje se dodjeljuje premija za krčenje u skladu s pododjeljkom III. 2. Države članice mogu dodijeliti prava ponovne sadnje proizvođačima koji se obvežu iskrčiti površinu zasađenu vinovom lozom. U tom se slučaju dotična površina mora iskrčiti najkasnije do kraja treće godine nakon sadnje nove vinove loze za koju su dodijeljena prava ponovne sadnje. 3. Prava ponovne sadnje dodjeljuju se za površinu koja je jednaka iskrčenoj površini u smislu čiste kulture. 4. Prava ponovne sadnje koriste se na poljoprivrednom gospodarstvu kojem su dodijeljena. Države članice smiju dodatno propisati da se ta prava ponovne sadnje smiju koristiti jedino na iskrčenoj površini. 5. Odstupajući od stavka 4., države članice smiju odlučiti da se prava ponovne sadnje mogu u cijelosti ili djelomično prenijeti na drugo poljoprivredno gospodarstvo u istoj državi članici, i to u sljedećim slučajevima:
Države članice osiguravaju da primjena odstupanja iz prvog podstavka ne dovede do ukupnog povećanja proizvodnog potencijala na njihovom području, posebno ako se prijenos obavlja s nenavodnjavanih na navodnjavane površine. 6. Stavci 1. do 5. primjenjuju se mutatis mutandis na prava koja su slična pravima na ponovnu sadnju, a koja su stečena na temelju ranijih propisa Zajednice ili ranijih nacionalnih propisa. 7. Prava ponovne sadnje koja su dodijeljena na temelju članka 4. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1493/1999 iskorištavaju se u rokovima koji su predviđeni tim člankom. Članak 85.j Prava sadnje iz nacionalne i regionalne rezerve 1. Kako bi poboljšale upravljanje proizvodnim potencijalom, države članice stvaraju nacionalnu rezervu ili regionalne rezerve prava sadnje. 2. Države članice koje su uspostavile nacionalnu rezervu ili regionalne rezerve prava sadnje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1493/1999 smiju čuvati te rezerve sve dok primjenjuju prijelazni sustav prava sadnje u skladu s ovim pododjeljkom. 3. Ako se ne iskoriste u propisanom roku, prava sadnje se uvrštavaju u nacionalne ili regionalne rezerve, i to:
4. Proizvođači smiju prava ponovne sadnje prenijeti u nacionalne ili regionalne rezerve. Uvjete takvog prijenosa, a ako je potrebno u zamjenu za plaćanje iz nacionalnih fondova, određuju države članice uzimajući u obzir pravovaljane interese stranaka. 5. Odstupajući od stavka 1., države članice smiju odlučiti ne primjenjivati sustav rezervi, pod uvjetom da mogu dokazati da na njihovom cijelom državnom području postoji učinkovit alternativni sustav za upravljanje pravima sadnje.Alternativni sustav može, prema potrebi, odstupati od odgovarajućih odredaba ovog pododjeljka. Prvi se podstavak primjenjuje i na države članice koje prestanu primjenjivati sustav nacionalnih ili regionalnih rezervi u skladu s Uredbom (EZ) br. 1493/1999. Članak 85.k Dodjela prava sadnje iz rezerve 1. Države članice smiju dodijeliti prava iz rezerve:
Države članice određuju kriterije za određivanje iznosa naknade iz točke (b) prvog podstavka koja se može razlikovati ovisno o planiranom konačnom proizvodu dotičnog vinograda i preostalom prijelaznom razdoblju tijekom kojeg se primjenjuje zabrana nove sadnje kako je predviđeno člankom 85.g stavcima 1. i 2. 2. Kad se koriste prava sadnje dodijeljena iz rezerve, države članice osiguravaju da:
3. Prava sadnje koja su dodijeljena iz rezerve, a koja se ne iskoriste prije kraja druge vinske godine nakon godine u kojoj su bila dodijeljena, oduzimaju se i ponovno raspodjeljuju u rezervu. 4. Prava sadnje koja se nalaze u rezervi, a koja se ne dodijele prije kraja pete vinske godine nakon njihova uvrštenja u rezervu, prestaju. 5. Ako u državi članici postoji regionalna rezerva, država članica smije propisati pravila kojima se dopušta prijenos prava sadnje iz jedne regionalne rezerve u drugu. Ako u državi članici postoji regionalna i nacionalna rezerva, država članica može dopustiti i prijenose među njima. Prijenos može podlijegati koeficijentu smanjenja. Članak 85.l De minimis Ovaj se pododjeljak ne primjenjuje na države članice u kojima se do 31. prosinca 2007. nije primjenjivao sustav prava sadnje koji vrijedi u Zajednici. Članak 85.m Stroža nacionalna pravila Države članice smiju donijeti stroža nacionalna pravila za dodjelu prava nove sadnje ili prava ponovne sadnje. One smiju zahtijevati da odgovarajući zahtjevi i informacije koje u njima treba navesti su dopunjeni dodatnim podacima potrebnim za praćenje razvoja proizvodnog potencijala. Članak 85.n Provedbene mjere Komisija donosi detaljna pravila za provedbu ovog pododjeljka. Ta pravila smiju posebno obuhvaćati:
Članak 85.o Trajanje Odredbe ovog pododjeljka primjenjuju se do kraja vinske godine 2010./2011. Članak 85.p Područje primjene i definicija Ovim se pododjeljkom propisuju uvjeti pod kojima proizvođači grožđa primaju premiju za krčenje vinove loze (u daljnjem tekstu: premija za krčenje). Članak 85.q Uvjeti prihvatljivosti Premija za krčenje smije se dodijeliti samo ako predmetna površina ispunjava sljedeće uvjete:
Neovisno o točki (e) prvog stavka, površine čiji je status uređen u skladu s člankom 2. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1493/1999 i člankom 85.b stavkom 1. ove Uredbe, ispunjavaju uvjete za dobivanje premije za krčenje. Članak 85.r Iznos premije za krčenje 1. Ljestvice za premije za krčenje koje se dodjeljuju utvrđuje Komisija. 2. Konkretan iznos premije za krčenje utvrđuju države članice unutar ljestvice iz stavka 1. i na temelju prethodnih prinosa dotičnog poljoprivrednoga gospodarstva. Članak 85.s Postupak i proračun 1. Zainteresirani proizvođači podnose zahtjev za dodjelu premije za krčenje nadležnim tijelima države članice najkasnije do 15. rujna svake godine. Države članice smiju odrediti i datum prije 15. rujna, ali pod uvjetom da je taj datum poslije 30. lipnja i da pritom uzimaju u obzir, ako je to primjenjivo, primjenu izuzeća predviđenih člankom 85.u. 2. Države članice provode upravnu kontrolu nad zaprimljenim zahtjevima, obrađuju prihvatljive zahtjeve i do 15. listopada svake godine obavješćuju Komisiju o ukupnoj površini i iznosima koji su obuhvaćeni tim zahtjevima i podijeljenima po regijama i rasponu prinosa. 3. Najveći godišnji proračun za program krčenja naveden je u Prilogu X.d. 4. Komisija svake godine do 15. studenoga određuje jedinstven postotak odobrenja prijavljenih iznosa, ako ukupan iznos koji su države članice prijavile Komisiji premašuje raspoloživa proračunska sredstva, pri čemu se prema potrebi uzima u obzir primjena članka 85.u stavaka 2. i 3. 5. Do 1. veljače svake godine države članice prihvaćaju zahtjeve:
Članak 85.t Višestruka usklađenost Ako se utvrdi da poljoprivrednik na svom poljoprivrednom gospodarstvu u bilo kojem trenutku u razdoblju od tri godine od isplate premije za krčenje nije ispunjavao zakonom propisane zahtjeve upravljanja te uvjete vezane uz dobru poljoprivrednu praksu i zaštitu okoliša iz članaka od 3. do 7. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, te ako je neispunjavanje zahtjeva rezultat djelovanja ili nedjelovanja koje se neposredno može pripisati poljoprivredniku, iznos plaćanja se smanjuje ili ukida, djelomično ili u cijelosti, ovisno o ozbiljnosti, opsegu, trajanju i ponavljanju nesukladnosti i poljoprivredniku se prema potrebi nalaže da vrati iznos u skladu s uvjetima koji su utvrđena navedenim odredbama. Članak 85.u Izuzeća 1. Država članica smije odlučiti da odbije sve daljnje zahtjeve iz članka 85.s stavka 1. čim ukupna iskrčena površina na njezinom području dosegne 8 % njezine površine zasađene vinovom lozom kako je navedeno u Prilogu X.e. Država članica smije odlučiti da odbije sve daljnje zahtjeve iz članka 85.s stavka 1. za određenu regiju čim ukupna iskrčena površina u toj regiji dosegne 10 % površine regije zasađene vinovom lozom. 2. Komisija smije donijeti odluku o prekidu primjene programa krčenja u državi članici ako bi, uzimajući u obzir neriješene zahtjeve, daljnje krčenje dovelo do ukupne iskrčene površine veće od 15 % ukupne površine te države članice zasađene vinovom lozom kako je navedeno u Prilogu X.e. 3. Komisija smije donijeti odluku o prekidu primjene programa krčenja u državi članici za određenu godinu ako bi, uzimajući u obzir neriješene zahtjeve, u dotičnoj godinu izvođenja programa daljnje krčenje dovelo do ukupne iskrčene površine veće od 6 % ukupne površine države članice zasađene vinovom lozom kako je navedeno u Prilogu X.e. 4. Države članice smiju, u skladu s uvjetima koje odredi Komisija, proglasiti vinovu lozu posađenu u planinama i na strmim područjima neprihvatljivom za program krčenja. 5. Države članice smiju proglasiti površine neprihvatljivima za program krčenja ako primjena programa krčenja ne bi bila u skladu sa zaštitom okoliša. Površine koje se tako proglase neprihvatljivima ne smiju premašiti 3 % ukupne površine zasađene vinovom lozom kako je navedeno u Prilogu X.e. 6. Grčka smije proglasiti da površine zasađene vinovom lozom na egejskim otocima i grčkim Jonskim otocima, s iznimkom Krete i Eubije, ne ispunjavaju uvjete za program krčenja. 7. Program krčenja naveden u ovom pododjeljku ne primjenjuje se na Azorima, Madeiri i Kanarskim otocima. 8. Proizvođačima na površinama koje su neprihvatljive ili su proglašene neprihvatljivima u skladu sa stavcima 4. do 7. države članice daju prednost kod drugih mjera potpore koje su ovom Uredbom predviđene za sektor vina, posebno, kad je to primjenjivo, kod mjera restrukturiranja i prenamjene u okviru programa potpore i mjera ruralnog razvoja. Članak 85.v De minimis Ovo se poglavlje ne primjenjuje na države članice u kojima proizvodnja vina ne premašuje 50 000 hektolitara po vinskoj godini. Ta se proizvodnja izračunava na temelju prosječne proizvodnje tijekom prethodnih pet vinskih godina. Članak 85.w Dodatna nacionalna potpora Uz dodijeljenu premiju za krčenje države članice smiju dodijeliti dodatnu nacionalnu potporu koja ne premašuje 75 % važeće premije za krčenje. Članak 85.x Provedbene mjere Komisija donosi detaljna pravila za provedbu ovog pododjeljka. Ta pravila mogu posebno obuhvaćati:
|
|
7. |
U poglavlju IV. glave I dijela II. dodaje se sljedeći odjeljak: „
Članak 103.i Područje primjene Ovim se odjeljkom utvrđuju pravila kojima se uređuje dodjeljivanje sredstava Zajednice državama članicama te sredstva koja koriste države članice u okviru nacionalnih programa potpore (dalje u tekstu programi potpore) za financiranje posebnih mjera potpore sektoru vina. Članak 103.j Usklađenost i koherentnost 1. Programi potpore moraju biti u skladu s pravom Zajednice i koherentni s aktivnostima, politikama i prioritetima Zajednice. 2. Države članice odgovorne su za programe potpore i osiguravaju da su koherentni te da su sastavljeni i provedeni na objektivan način, uzimajući u obzir gospodarsku situaciju dotičnih proizvođača i potrebu izbjegavanja neopravdano nejednakog tretiranja proizvođača. Države članice odgovorne su za osiguranje i provedbu kontrole i sankcija u slučaju neusklađenosti s programima potpore. 3. Potpora se ne dodjeljuje:
Članak 103.k Podnošenje programa potpore 1. Svaka država članica proizvođač iz Priloga X.b podnosi Komisiji nacrt petogodišnjeg programa potpore koji sadržava mjere u skladu s ovim odjeljkom. Programi potpore koji su se počeli primjenjivati u skladu s prvim podstavkom članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 nastavljaju se primjenjivati u okviru ove Uredbe. Mjere potpore u okviru programa potpore sastavljaju se na zemljopisnoj razini koju države članice smatraju najprikladnijom. Prije nego što se dostave Komisiji, o programima potpore održavaju se savjetovanja s nadležnim tijelima i organizacijama na odgovarajućoj teritorijalnoj razini. Svaka država članica podnosi samo jedan nacrt programa potpore u kojemu se smiju uzeti u obzir regionalne posebnosti. 2. Programi potpore počinju se primjenjivati tri mjeseca nakon njihova podnošenja Komisiji. Međutim, ako podneseni program potpore ne ispunjava uvjete propisane ovim odjeljkom, Komisija o tome izvješćuje državu članicu. U tom slučaju država članica dostavlja Komisiji revidirani program potpore. Revidirani program potpore počinje se primjenjivati dva mjeseca nakon dostavljanja, osim ako i dalje postoji neusklađenost te se u tom slučaju primjenjuje ovaj podstavak. 3. Stavak 2. primjenjuje se mutatis mutandis na promjene povezane s programima potpore koje su podnijele države članice. 4. Članak 103.l ne primjenjuje se ako je jedina mjera države članice u programu potpore prijenos sredstava u sustav jedinstvenog plaćanja iz članka 103.o. U tom se slučaju članak 188.a stavak 5. primjenjuje samo za godinu u kojoj se obavlja prijenos, a članak 188.a stavak 6. ne primjenjuje se. Članak 103.l Sadržaj programa potpore Programi potpore sadržavaju sljedeće elemente:
Članak 103.m Prihvatljive mjere 1. Programi potpore sadržavaju jednu ili više sljedećih mjera:
2. Programi potpore ne smiju sadržavati druge mjere osim onih navedenih u člancima 103.o do 103.y. Članak 103.n Opća pravila koja se odnose na programe potpore 1. Dodjela raspoloživih sredstava Zajednice i proračunska ograničenja navedeni su u Prilogu X.b. 2. Potpora Zajednice odnosi se samo na prihvatljive izdatke nastale nakon podnošenja odgovarajućeg programa potpore iz članka 103.k stavka 1. 3. Države članice ne pokrivaju troškove mjera koje financira Zajednica u okviru programa potpore. 4. Odstupajući od stavka 3., države članice smiju dodijeliti nacionalnu potporu u skladu s odgovarajućim pravilima Zajednice o državnoj potpori za mjere iz članaka 103.p, 103.t i 103.u. Najviša stopa potpore kako je propisana odgovarajućim propisima Zajednice o državnoj potpori primjenjuje se na cjelokupno javno financiranje, uključujući sredstva Zajednice i nacionalna sredstva.
Članak 103.o Sustav jedinstvenog plaćanja i potpora proizvođačima grožđa 1. Države članice smiju proizvođačima grožđa osigurati potporu dodjelom prava na plaćanje u smislu poglavlja 3. glave III. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 u skladu s točkom O Priloga VII. te Uredbe. 2. Države članice koje namjeravaju iskoristiti mogućnost iz stavka 1. u svojim programima potpore moraju predvidjeti takvu potporu uključujući, između ostalog, i promjene u te programe u skladu s člankom 103.k stavkom 3. ako se radi o naknadnom prijenosu sredstava u sustav jedinstvenog plaćanja. 3. Kad potpora iz stavka 1. počne vrijediti:
Članak 103.p Promidžba na tržištima trećih zemalja 1. Potpora koja se dodjeljuje na temelju ovog članka obuhvaća mjere informiranja ili promidžbe vina iz Zajednice u trećim zemljama kako bi se poboljšala njihova konkurentnost u tim zemljama. 2. Mjere iz stavka 1. odnose se na vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili na vina koja nose oznaku sorte. 3. Mjere iz stavka 1. obuhvaćaju samo:
4. Doprinos Zajednice promidžbenim aktivnostima ne smije prelaziti 50 % prihvatljivih troškova. Članak 103.q Restrukturiranje i prenamjena vinograda 1. Mjere koje se odnose na restrukturiranje i prenamjenu vinograda imaju za cilj povećati konkurentnost proizvođača vina. 2. Potpora za restrukturiranje i prenamjenu vinograda dodjeljuje se u skladu s ovim člankom samo ako države članice dostave popis svog proizvodnog potencijala u skladu s člankom 185.a stavkom 3. 3. Potpora za restrukturiranje i prenamjenu vinograda može se dodijeliti samo za jednu ili više sljedećih aktivnosti:
Potpora se ne daje za uobičajenu obnovu vinograda koji su došli do kraja svog prirodnog životnog vijeka. 4. Potpora za restrukturiranje i prenamjenu vinograda dodjeljuje se samo u sljedećim oblicima:
5. Naknada proizvođačima za gubitak prihoda, navedena u stavku 4. točki (a), može pokriti do 100 % odgovarajućeg troška i može biti u jednom od ovih oblika:
6. Sudjelovanje Zajednice u pokriću stvarnih troškova restrukturiranja i prenamjene vinograda ne smije premašiti 50 %. U regijama koje su uvrštene u konvergentne regije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu (7), sudjelovanje Zajednice u pokriću troškova restrukturiranja i prenamjene ne smije premašiti 75 %. Članak 103.r Zelena berba 1. U smislu ovog članka zelena berba znači potpuno uništavanje ili uklanjanje grozdova dok su još u fazi nedozrelosti, čime se smanjuje prinos odgovarajuće površine na nulu. 2. Potpora zelenoj berbi pridonosi uspostavljanju ravnoteže između ponude i potražnje na tržištu vina u Zajednici radi sprečavanja tržišne krize. 3. Potpora zelenoj berbi smije se dodijeliti kao naknada u obliku paušalnog iznosa po hektaru koji određuje predmetna država članica. Plaćanje ne smije premašiti 50 % iznosa izravnih troškova uništavanja ili uklanjanja grozdova i gubitka prihoda nastalog zbog takvog uništavanja ili uklanjanja grozdova. 4. Dotične države članice uspostavljaju sustav utemeljen na objektivnim kriterijima kako bi osigurale da mjera zelene berbe ne dovede do toga da pojedini proizvođači vina prime naknadu koja je iznad gornje granice iz drugog podstavka stavka 3. Članak 103.s Zajednički fondovi 1. Potpora osnivanju zajedničkih fondova osigurava pomoć proizvođačima koji se žele osigurati od kolebanja tržišta. 2. Potpora osnivanju zajedničkih fondova smije se odobriti u obliku privremene i degresivne potpore za pokrivanje upravnih troškova fondova. Članak 103.t Osiguranje berbe 1. Potpora za osiguranje berbe pridonosi zaštiti dohotka proizvođača u slučaju prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika, bolesti ili napada štetočina. 2. Potpora za osiguranje berbe smije se odobriti u obliku financijskog doprinosa Zajednice koji ne smije premašiti:
3. Potpora za osiguranje berbe smije se odobriti samo ako osiguranje ne iznosi više od 100 % nadoknade za gubitak dohotka proizvođača, uzimajući u obzir svaku naknadu koju su proizvođači mogli dobiti iz drugih programa potpore, a koja se odnosi na osigurani rizik. 4. Potpora za osiguranje berbe ne smije narušavati tržišno natjecanje na tržištu osiguranja. Članak 103.u Ulaganja 1. Potpora se može dodijeliti za materijalna i nematerijalna ulaganja u prerađivačke pogone, infrastrukturu vinarije i stavljanje vina na tržište kojima se poboljšava opća uspješnost poduzeća i koja se odnose na jedan ili više sljedećih čimbenika:
2. Potpora iz stavka 1. smije se po maksimalnoj stopi dodijeliti mikro, malim i srednjim poduzećima u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiranju mikro, malih i srednjih poduzeća (8). Za područja Azora, Madeire, Kanarskih otoka, manjih egejskih otoka u smislu Uredbe (EZ) br. 1405/2006 i francuskih prekomorskih departmana, dodjeljivanje potpore po maksimalnoj stopi nije uvjetovano veličinom poduzeća. Za poduzeća koja nisu obuhvaćena člankom 2. stavkom 1. glave I. Priloga Preporuci 2003/361/EZ, a koja imaju manje od 750 zaposlenika ili promet manji od 200 milijuna EUR, maksimalni intenzitet potpore se prepolovljava. Potpora se ne dodjeljuje poduzećima u poteškoćama u smislu smjernica Zajednice o državnoj potpori za spašavanje i restrukturiranje poduzeća u poteškoćama. 3. Elementi iz članka 71. stavka 3. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 1698/2005 ne ubrajaju se u prihvatljive troškove. 4. U odnosu na prihvatljive troškove investicija primjenjuju se sljedeće maksimalne visine potpore, u kojima sudjeluje Zajednica:
5. Članak 72. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 primjenjuje se mutatis mutandis na potporu iz stavka 1. ovog članka. Članak 103.v Destilacija sporednih proizvoda 1. Potpora se smije dodijeliti za dobrovoljnu ili obvezatnu destilaciju sporednih proizvoda nastalih prilikom proizvodnje vina koja je obavljena u skladu s uvjetima propisanima točkom D Priloga XV.b. Iznos potpore utvrđuje se po % volumenu i po hektolitru proizvedenog alkohola. Potpora se ne isplaćuje za volumen alkohola u sporednim proizvodima namijenjenima destilaciji koji premašuje 10 % u odnosu na volumen alkohola u proizvedenom vinu. 2. Maksimalne visine potpore trebaju se temeljiti na troškovima prikupljanja i prerade i utvrđuje ih Komisija. 3. Alkohol koji je nastao destilacijom za koju je dodijeljena potpora iz stavka 1. upotrebljava se isključivo u industrijske ili energetske svrhe kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja. Članak 103.w Destilacija alkohola za piće 1. Do 31. srpnja 2012. proizvođačima se može dodjeljivati potpora za vino koje se destilira u alkohol za piće, i to u obliku potpore po hektaru. 2. Prije odobravanja potpore moraju se dostaviti odgovarajući ugovori o destilaciji vina kao i odgovarajući dokazi o isporuci vina za destilaciju. Članak 103.x Krizna destilacija 1. Potpora za dobrovoljnu ili obvezatnu destilaciju viška vina koju države članice odluče provesti u opravdanim kriznim slučajevima kako bi se smanjio ili uklonio višak i istodobno osigurao kontinuitet ponude od jedne do druge berbe smije se dodjeljivati do 31. srpnja 2012. 2. Maksimalnu visinu potpore utvrđuje Komisija. 3. Alkohol koji je dobiven destilacijom za koju je dodijeljena potpora iz stavka 1. upotrebljava se isključivo u industrijske ili energetske svrhe kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja. 4. Udio raspoloživih proračunskih sredstava koji je namijenjen mjeri krizne destilacije ne smije premašiti sljedeće postotne udjele izračunane na temelju ukupnih raspoloživih sredstava iz Priloga X.b po državi članici u odgovarajućoj proračunskoj godini:
5. Države članice smiju povećati raspoloživa sredstva za mjeru krizne destilacije i iznad godišnje gornje granice iz stavka 4. tako što će dodijeliti nacionalna sredstva u skladu sa sljedećim granicama (izraženim kao postotak odgovarajuće godišnje gornje granice navedene u stavku 4.):
Države članice prema potrebi obavješćuju Komisiju o dodjeli nacionalnih sredstava iz prvog podstavka, a Komisija transakciju odobrava prije nego se sredstva stave na raspolaganje. Članak 103.y Uporaba koncentriranog mošta 1. Potpora proizvođačima vina koji upotrebljavaju koncentrirani mošt, uključujući rektificirani koncentrirani mošt, kako bi u skladu s uvjetima iz Priloga XV.a povećali prirodnu alkoholnu jakost proizvoda, smije se dodjeljivati do 31. srpnja 2012. 2. Iznos potpore utvrđuje se po % volumenu potencijalne alkoholne jakosti i po hektolitru mošta upotrijebljenog za pojačavanje. 3. Maksimalnu visinu potpore koja se smije dodijeliti za ovu mjeru u različitim vinorodnim zonama utvrđuje Komisija. Članak 103.z Višestruka sukladnost Ako se utvrdi da poljoprivrednik na svom poljoprivrednom gospodarstvu u bilo kojem trenutku u razdoblju od tri godine od plaćanja u okviru programa potpore za restrukturiranje i prenamjenu, ili u bilo kojem trenutku u razdoblju od jedne godine od plaćanja u okviru programa potpore za zelenu berbu nije ispunjavao zakonom propisane zahtjeve upravljanja te uvjete vezane uz dobru poljoprivrednu praksu i zaštitu okoliša iz članaka 3. do 7. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, te ako je neispunjavanje zahtjeva rezultat djelovanja ili nedjelovanja koje se neposredno može pripisati poljoprivredniku, iznos plaćanja se smanjuje ili ukida, djelomično ili u cijelosti, ovisno o ozbiljnosti, opsegu, trajanju i ponavljanju utvrđene nesukladnosti i poljoprivredniku se prema potrebi naređuje da vrati iznos u skladu s uvjetima koja su utvrđena navedenim odredbama.
Članak 103.za Provedbene mjere Mjere potrebne za provedbu ovog odjeljka donosi Komisija. Te mjere mogu posebno obuhvaćati:
|
|
8. |
Naslov poglavlja I. glave II. dijela II. zamjenjuje se sljedećim: |
|
9. |
Naslov odjeljka I. poglavlja I. glave II. dijela II. zamjenjuje se sljedećim: |
|
10. |
Dodaju se sljedeći članci: „Članak 113.c Tržišna pravila čiji je cilj poboljšanje i stabilizacija djelovanja zajedničkog tržišta vina 1. Kako bi se poboljšalo i stabiliziralo djelovanje zajedničkog tržišta vina, uključujući grožđe, moštove i vina od kojih su dobivena, države članice proizvođači smiju propisati tržišna pravila kako bi regulirale ponudu, ponajprije provođenjem odluka što su ih donijele sektorske organizacije. Ta pravila moraju biti razmjerna cilju koji se želi postići i ne smiju:
2. Pravila iz stavka 1. moraju se objaviti in extenso u službenom listu dotične države članice kako bi gospodarski subjekti bili upoznati s njima. 3. Obveza izvješćivanja iz članka 125.o stavka 3. primjenjuje se i na odluke ili mjere koje donesu države članice u skladu s ovim člankom. Članak 113.d Posebne odredbe za stavljanje vina na tržište 1. Oznaka kategorije proizvoda od grožđa i vina iz Priloga XI.b smije se upotrebljavati u Zajednici samo za stavljanje na tržište proizvoda koji je u skladu s odgovarajućim uvjetima propisanim tim Prilogom. Međutim, neovisno o članku 118.y. stavku 1. točki (a), države članice smiju dopustiti uporabu izraza ‚vino’ ako je:
Treba izbjegavati svaku zamjenu s proizvodima koji odgovaraju kategorijama vina iz Priloga XI.b. 2. Komisija smije mijenjati kategorije proizvoda od grožđa i vina navedene u Prilogu XI.b. u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. 3. S iznimkom vina punjenog u boce za koje postoji dokaz da je punjenje obavljeno prije 1. rujna 1971., vino proizvedeno od sorata vinove loze koje su navedene u klasifikacijama sastavljenima u skladu s prvim podstavkom članka 120.a stavka 2., ali koje ne ispunjava uvjete za jednu od kategorija iz Priloga XI.b, smije se upotrebljavati samo za potrošnju u pojedinačnom gospodarstvu proizvođača vina, za proizvodnju vinskog octa ili za destilaciju.” |
|
11. |
U poglavlju I. glave II. dijela II. umeću se sljedeći odjeljci: „
Članak 118.a Područje primjene 1. Pravila koja se odnose na oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i tradicionalne izraze koji su utvrđeni u ovom odjeljku primjenjuju se na proizvode iz stavka 1. stavka 3. do 6. stavaka 8., 9., 11., 15. i 16. Priloga XI.b. 2. Pravila iz stavka 1. temelje se na:
Članak 118.b Definicije 1. za potrebe ovog pododjeljka, primjenjuju se sljedeći pojmovi:
2. Određeni tradicionalno korišteni nazivi predstavljaju oznaku izvornosti gdje ti nazivi:
3. Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla, uključujući one koje se odnose na zemljopisna područja u trećim zemljama, mogu se zaštititi u Zajednici u skladu s pravilima propisanima ovim pododjeljkom. Članak 118.c Sadržaj zahtjeva za zaštitu 1. Zahtjev za zaštitu naziva oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla mora obuhvaćati tehničku dokumentaciju koja sadržava:
2. Specifikacija proizvoda omogućuje zainteresiranim stranama provjeru odgovarajućih uvjeta proizvodnje povezanih s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla. Ona mora sadržavati najmanje sljedeće:
Članak 118.d Zahtjev za zaštitu koji se odnosi na zemljopisno područje u trećoj zemlji 1. Ako se zahtjev za zaštitu odnosi na zemljopisno područje u trećoj zemlji, on mora, osim elemenata iz članka 118.c, sadržavati dokaz da je dotični naziv zaštićen u njegovoj zemlji podrijetla. 2. Zahtjev se dostavlja Komisiji, bilo da ga dostavlja izravno podnositelj zahtjeva ili putem tijela dotične treće zemlje. 3. Zahtjev za zaštitom treba biti popunjen na jednom od službenih jezika Zajednice ili popraćen ovjerenim prijevodom na jednom od tih jezika. Članak 118.e Podnositelji zahtjeva 1. Zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla podnosi svaka zainteresirana grupa proizvođača, ili u iznimnim slučajevima samo jedan proizvođač. Ostale zainteresirane strane smiju sudjelovati u zahtjevu. 2. Proizvođači smiju podnijeti zahtjev za zaštitom samo za vina koja sami proizvode. 3. U slučaju naziva koji označava prekogranično zemljopisno područje ili tradicionalnog naziva koje je povezano s prekograničnim zemljopisnim područjem, smije se podnijeti zajednički zahtjev. Članak 118.f Prethodni nacionalni postupak 1. Zahtjevi za zaštitom oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla vina u skladu s člankom 118.b podrijetlom iz Zajednice podliježu prethodnom nacionalnom postupku u skladu s ovim člankom. 2. Zahtjev za zaštitu popunjava država članica s čijeg područja potječe oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla. 3. Država članica pregledava zahtjev kako bi provjerila ispunjava li on uvjete navedene u ovom pododjeljku. Država članica provodi nacionalni postupak koji osigurava odgovarajuću objavu zahtjeva kako bi u razdoblju od dva mjeseca od dana objave svaka fizička ili pravna osoba koja ima pravovaljani interes i koja ima prebivalište odnosno poslovni nastan na njezinom području, imala mogućnost podnošenja propisno obrazloženog prigovora na predloženu zaštitu. 4. Ako država članica smatra da oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ne ispunjava odgovarajuće zahtjeve ili da općenito nije u skladu sa zakonodavstvom Zajednice, ona odbacuje zahtjev. 5. Ako država članica smatra da su odgovarajući zahtjevi ispunjeni, ona:
Te se informacije dostavljaju na jednom od službenih jezika Zajednice ili su popraćene ovjerenim prijevodom na jednom od tih jezika. 6. Države članice trebaju donijeti zakone i druge propise do 1. kolovoza 2009. kako bi se uskladile s ovim člankom. 7. Ako država članica nema nacionalno zakonodavstva o zaštiti oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla, ona može, ali samo u prijelaznom razdoblju, dodijeliti zaštitu nazivu u skladu s izrazima iz ovog pododjeljka na nacionalnoj razini, pri čemu zaštita započinje danom podnošenja zahtjeva Komisiji. Ta prijelazna nacionalna zaštita treba prestati na dan kad je donesena odluka o registraciji ili o odbijanju u skladu s ovim pododjeljkom. Članak 118.g Ispitivanje zahtjeva koje provodi Komisija 1. Komisija objavljuje datum podnošenja zahtjeva za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla. 2. Komisija ispituje ispunjavaju li zahtjevi za zaštitu iz članka 118.f stavka 5. uvjete propisane ovim pododjeljkom. 3. Ako Komisija smatra da su ispunjeni uvjeti koji su propisani ovim pododjeljkom, ona u Službenom listu Europske unije objavljuje jedinstveni dokument iz članka 118.c. stavka 1. točke (d) i uputu na objavu specifikacije proizvoda iz članka 118.f. stavka 5. U suprotnom, Komisija donosi odluku u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. o odbacivanju zahtjeva. Članak 118.h Postupak povodom prigovora Unutar dva mjeseca od dana objavljivanja predviđenog prvim podstavkom članka 118.g stavka 3. svaka država članica ili treća zemlja, ili svaka fizička ili pravna osoba koja ima legitimni interes i koja ima boravište odnosno poslovni nastan u državi članici, osim države članice koja je podnijela zahtjev za zaštitom, ili treće zemlje, smije uložiti propisno obrazloženi prigovor na predloženu zaštitu koji se odnosi na uvjete prihvatljivosti propisane ovim pododjeljkom. Ako se radi o fizičkoj ili pravnoj osobi koja je ima prebivalište odnosno poslovni nastan u trećoj zemlji, navedena se izjava dostavlja izravno ili putem tijela dotične treće zemlje, i to u roku dva mjeseca kako je predviđeno prvim stavkom. Članak 118.i Odluka o zaštiti Na temelju informacija kojima raspolaže, Komisija donosi odluku, u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., bilo o zaštiti oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla koja ispunjava uvjete propisane ovim pododjeljkom i koja je u skladu s pravom Zajednice ili o odbacivanju zahtjeva ako ti uvjeti nisu ispunjeni. Članak 118.j Homonimi 1. Naziv za koji je podnesen zahtjev, a koji je u cijelosti ili djelomično homonim naziva koji je već registriran u skladu s ovom Uredbom, a odnosi se na sektor vina, smije se registrirati uzimajući u obzir njegovu lokalnu i tradicionalnu uporabu i rizik od zablude. Homonimni naziv koji dovodi potrošača u zabludu navodeći ga na zaključak da proizvod dolazi iz nekog drugog područja, čak i ako je takav naziv točan što se tiče stvarnog područja, regije ili mjesta podrijetla dotičnih proizvoda, neće se registrirati. Prilikom uporabe registriranog homonimnog naziva, mora se voditi računa da u praksi postoji dovoljna razlika između homonima koji se registrira kasnije i naziva koji je već upisan u registar, pazeći pri tome da se prema proizvođačima postupa na nepristran i pravedan način i da se potrošač ne dovede u zabludu. 2. Stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis ako je naziv, za koji se podnosi zahtjev, u cijelosti ili djelomično homonim oznake zemljopisnog podrijetla koja je kao takva zaštićena u skladu sa zakonodavstvom države članice. Države članice ne smiju registrirati neidentične oznake zemljopisnog podrijetla u svrhu zaštite koja spada u njihove propise o oznakama zemljopisnog podrijetla ako je oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićena u Zajednici na temelju zakonodavstva Zajednice koje se odnosi na oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla. 3. Ako naziv sorte vinove loze sadrži zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili se od nje sastoji, taj se naziv ne smije koristiti za označivanje proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom, osim ako provedbene mjere Komisije ne predviđaju drukčije. 4. Zaštita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla za proizvode obuhvaćene člankom 118.b ne dovodi u pitanje zaštićene zemljopisne oznake koje se primjenjuju na jaka alkoholna pića u smislu Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o određivanju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića (9) i vice versa. Članak 118.k Razlozi za odbijanje zaštite 1. Nazivi koji su postali generički ne smiju se zaštititi kao oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla. Za potrebe ovog pododjeljka, ,naziv koji je postao generički’ znači naziv vina koje je, premda se odnosi na mjesto ili regiju u kojoj je dotični proizvod izvorno proizveden ili stavljen na tržište, postalo uobičajeni naziv vina u Zajednici. Kako bi se utvrdilo je li neki naziv postao generički, u obzir treba uzeti sve relevantne čimbenike, a posebno:
2. Ne smije se zaštititi naziv kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ako bi takva zaštita, zbog ugleda i prepoznatljivosti žiga, mogla dovesti potrošače u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda. Članak 118.l Odnos prema žigovima 1. Ako je oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićena u skladu s ovom Uredbom, registracija žiga koji odgovara jednoj od situacija iz članka 118.m stavka 2. i odnosi se na proizvod razvrstan u jednu od kategorija iz Priloga XI.b odbija se ako je zahtjev za registraciju žiga podnesen nakon datuma podnošenja zahtjeva zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla Komisiji i ako je oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla nakon toga bila zaštićena. Žigovi koji su registrirani u suprotnosti s prvim podstavkom trebaju se proglasiti ništavnima. 2. Ne dovodeći u pitanje članak 118.k stavak 2., žig čija uporaba odgovara jednoj od situacija navedenih u članku 118.m stavku 2. i za koji je podnesen zahtjev ili je registriran ili je, ako takvu mogućnost predviđa dotično zakonodavstvo, korišten u dobroj vjeri na području Zajednice prije nego što je Komisiji podnesen zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, može se nastaviti koristiti i obnavljati unatoč zaštiti oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da ne postoje nikakvi razlozi za njegovo proglašavanje ništavim ili za njegov opoziv prema Prvoj direktivi Vijeća 89/104/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (10) ili Uredbi Vijeća (EZ) br. 40/94 od 20. prosinca 1993. o žigu Zajednice (11). U tim se slučajevima dopušta uporaba oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla zajedno s odgovarajućim žigovima. Članak 118.m Zaštita 1. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla smije upotrebljavati svaki gospodarski subjekt koji trguje vinom koje je proizvedeno u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda. 2. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla kao i vina koja nose ta zaštićena imena u skladu sa specifikacijom proizvoda zaštićeni su od:
3. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne mogu u Zajednici postati generičke u smislu članka 118.k stavka 1. 4. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi zaustavile nezakonitu uporabu zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla iz stavka 2. Članak 118.n Registar Komisija uspostavlja i vodi elektronički registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za vino, koji je dostupan javnosti. Članak 118.o Određivanje nadležnog kontrolnog tijela 1. Države članice određuju nadležno tijelo ili tijela odgovorna za kontrolu u vezi s obvezama utvrđenima ovim poglavljem u skladu s kriterijima iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenom nadzoru koji se provodi radi provjere pridržavanja propisa o hrani i hrani za životinje te pravila o zdravlju i dobrobiti životinja (12). 2. Države članice osiguravaju da svaki gospodarski subjekt koji djeluje u skladu s ovim pododjeljkom bude uključen u sustav kontrole. 3. Države članice obavješćuju Komisiju o nadležnom tijelu ili tijelima iz stavka 1. Komisija objavljuje njihova imena i adrese i periodično ih ažurira. Članak 118.p Provjera sukladnosti sa specifikacijama 1. Što se tiče zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla koje se odnose na zemljopisno područje u Zajednici, godišnja provjera sukladnosti sa specifikacijom proizvoda tijekom proizvodnje i tijekom ili nakon kondicioniranja vina se provodi:
Troškove provjere sukladnosti snosi gospodarski subjekt koji je predmet provjere. 2. Što se tiče zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla koje se odnose na zemljopisno područje u trećoj zemlji, godišnja provjera sukladnosti sa specifikacijom proizvoda tijekom proizvodnje i tijekom ili poslije kondicioniranja vina treba provoditi:
3. Certifikacijska tijela iz stavka 1. točke (b) i stavka 2. točke (b) postupaju u skladu s Europskom normom EN 45011 ili Smjernicom ISO/IEC 65 (Opći zahtjevi za tijela koja upravljaju sustavima za certifikaciju proizvoda) i od 1. svibnja 2010. moraju biti akreditirana u skladu s njom. 4. Kad nadležno tijelo ili nadležna tijela iz stavka 1. točke (a) i stavka 2. točke (a) provjeravaju sukladnost sa specifikacijom proizvoda, osiguravaju odgovarajuća jamstva u pogledu objektivnosti i nepristranosti i imaju na raspolaganju odgovarajuće osoblje i sredstva potrebna za obavljanje svojih zadaća. Članak 118.q Izmjene specifikacija proizvoda 1. Podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete iz članka 118.e može zatražiti odobrenje za izmjenu specifikacije proizvoda koja se odnosi na zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, posebno kako bi se uvažila dostignuća na području znanosti i tehnologije ili kako bi se izmijenilo zemljopisno područje iz članka 118.c stavka 2. drugog podstavka točke (d). U zahtjevu se moraju opisati i obrazložiti zatražene izmjene. 2. Ako predložena izmjena obuhvaća jednu ili više izmjena jedinstvenog dokumenta iz članka 118.c stavka 1. točke (d), članci 118.f do 118.i primjenjuju se mutatis mutandis na zahtjev za izmjenom. Međutim, ako se predlaže tek manja izmjena, Komisija odlučuje, u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., hoće li se zahtjev odobriti bez primjene postupka iz članka 118.g stavka 2. i članka 118.h., a u slučaju odobrenja Komisija objavljuje podatke iz članka 118.g stavka 3. 3. Ako predložena izmjena ne obuhvaća nikakve promjene jedinstvenog dokumenta, primjenjuju se sljedeća pravila:
Članak 118.r Poništenje Komisija smije samoinicijativno ili na temelju propisno obrazloženog zahtjeva države članice, treće zemlje ili fizičke ili pravne osobe koja ima pravovaljani interes donijeti odluku u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. o poništenju zaštite oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ako sukladnost s odgovarajućom specifikacijom proizvoda nije više osigurana. Članci 118.f do 118.i primjenjuju se mutatis mutandis. Članak 118.s Postojeći zaštićeni nazivi vina 1. Nazivi vina koji su zaštićeni u skladu s člancima 51. i 54. Uredbe (EZ) br. 1493/1999 i člankom 28. Uredbe Komisije (EZ) br. 753/2002 od 29. travnja 2002. o utvrđivanju određenih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1493/1999 u pogledu opisa, označivanja, prezentiranja i zaštite određenih proizvoda u sektoru vina (13) automatski su zaštićeni i na temelju ove Uredbe. Komisija ih uvrštava u registar predviđen člankom 118.n ove Uredbe. 2. Za postojeće zaštićene nazive vina iz stavka 1., države članice dostavljaju Komisiji:
3. Nazivi vina iz stavka 1. za koje se do 31. prosinca 2011. ne dostave podaci iz stavka 2., gube zaštitu na temelju ove Uredbe. Komisija poduzima odgovarajuću formalnu mjeru i uklanja te nazive iz registra predviđenog člankom 118.n. 4. Članak 118.r ne primjenjuje se na postojeće zaštićene nazive vina iz stavka 1. Komisija može do 31. prosinca 2014., samoinicijativno i u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., donijeti odluku o poništenju zaštite postojećih zaštićenih naziva vina iz stavka 1. ako ne ispunjavaju uvjete iz članka 118.b. Članak 118.t Pristojbe Države članice smiju zaračunati naknadu za pokriće svojih troškova, uključujući i troškove nastale pri pregledu zahtjeva za zaštitu, izjava o prigovoru, zahtjeva za izmjenama i zahtjeva za poništenje u skladu s ovom Uredbom.
Članak 118.u Definicije 1. ‚Tradicionalni izraz’ znači izraz koji se tradicionalno koristi u državama članicama za proizvode iz članka 118.a stavka 1. da označi:
2. Tradicionalne izraze priznaje, definira i zaštićuje Komisija. Članak 118.v Zaštita 1. Zaštićeni tradicionalni izraz smije se koristiti jedino za proizvod koji je proizveden u skladu s definicijom iz članka 118.u stavka 1. Tradicionalni su izrazi zaštićeni od nezakonite uporabe. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi zaustavile nezakonitu uporabu zaštićenih tradicionalnih izraza. 2. Tradicionalni izrazi ne mogu postati generički u Zajednici.
Članak 118.w Definicije za potrebe ovog odjeljka:
Članak 118.x Primjena horizontalnih pravila Direktiva 89/104/EEZ, Direktiva Vijeća 89/396/EEZ od 14. lipnja 1989. o oznakama ili znakovima za identifikaciju serije kojoj pripadaju prehrambeni proizvodi (14), Direktiva 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica o označivanju, prezentiranju i reklamiranju hrane (15) i Direktiva 2007/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o utvrđivanju pravila o nominalnim količinama za pretpakirane proizvode (16), primjenjuju se za označivanje i prezentiranje pretpakovina koji pripadaju u njihovo područje primjene, osim ako ovom Uredbom nije drukčije predviđeno. Članak 118.y Obvezni podaci 1. Pri označivanju i prezentiranju proizvoda iz stavaka od 1. do 11. i stavaka 13., 15. i 16. Priloga XI.b koji se stavljaju na tržište Zajednice ili koji su namijenjeni izvozu, obvezno je navesti sljedeće obvezne podatke:
2. Odstupajući od stavka 1. točke (a), za vina na kojima je naveden naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne mora se navesti kategorija proizvoda od grožđa i vina. 3. Odstupajući od stavka 1. točke (b), izrazi ,zaštićena oznaka izvornosti’ ili ,zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla’ ne moraju se navesti u sljedećim slučajevima:
Članak 118.z Dodatni podaci 1. Pri označivanju i prezentiranju proizvoda iz članka 118.y stavka 1., smiju se koristiti sljedeći dodatni podaci:
2. Ne dovodeći u pitanje članak 118.j stavak 3., što se tiče uporabe podataka iz stavka 1. točke (a) i točke (b) za vina koja ne nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla:
Članak 118.za Jezici 1. Ako su obvezni i dodatni podaci iz članaka 118.y i 118.z izraženi riječima, navode se na jednim jezikom ili više službenih jezika Zajednice. 2. Neovisno o stavku 1., naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili tradicionalni izraz iz članka 118.u stavka 1. točke (a) navodi se na etiketi na jeziku ili jezicima za koje vrijedi zaštita. Ako je riječ o zaštićenoj oznaci izvornosti ili zaštićenoj oznaci zemljopisnog podrijetla ili specifičnoj nacionalnoj oznaci koja se ne piše latiničnim pismom, naziv se može navesti i na jednom ili više službenih jezika Zajednice. Članak 118.zb Provođenje Nadležna tijela država članica trebaju poduzeti mjere kako bi osigurale da se proizvod iz članka 118.y stavka 1. koji nije označen u skladu s ovim odjeljkom ne stavi na tržište ili da se povuče s tržišta. |
|
12. |
U poglavlju I. glave II. dijela II. dodaje se sljedeći odjeljak: „
Članak 120.a Razvrstavanje sorata vinove loze 1. Proizvodi iz Priloga XI.b koji se proizvode u Zajednici moraju biti proizvedeni od sorata vinove loze koje se mogu razvrstati u skladu sa stavkom 2. 2. Pod uvjetima iz stavka 3., države članice razvrstavaju koje se sorte vinove loze na njihovu području smiju saditi, ponovno saditi ili cijepiti u svrhu proizvodnje vina. Države članice smiju razvrstavati samo one sorte vinove loze koje ispunjavaju sljedeće uvjete:
Ako se sorta vinove loze isključi iz razvrstavanja navedenog u prvom podstavku, krčenje te sorte mora se obaviti u roku od 15 godina od njezina isključenja. 3. Države članice čija proizvodnja vina ne premašuje 50 000 hektolitara po vinskoj godini, izračunano na temelju prosječne proizvodnje tijekom posljednjih pet vinskih godina, izuzimaju se od obveze razvrstavanja iz stavka 1. Međutim, i u državama članicama iz prvog podstavka smiju se saditi, ponovno saditi ili cijepiti u svrhu proizvodnje vina samo one sorte vinove loze koje ispunjavaju uvjete iz stavka 2. točaka (a) i (b). 4. Odstupajući od prvog i drugog podstavka stavka 2. i drugog podstavka stavka 3., za znanstvena istraživanja i pokuse dopuštena je sadnja, ponovna sadnja ili cijepljenje sljedećih sorata vinove loze:
5. Površine zasađene sortama vinove loze za proizvodnju vina koje su zasađene u suprotnosti s odredbama stavaka 2., 3. i 4. moraju se iskrčiti. Međutim, te površine nije potrebno iskrčiti ako je proizvodnja namijenjena isključivo potrošnji u domaćinstvima proizvođača vina. 6. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi provjerile postupaju li proizvođači u skladu sa stavcima 2. do 5.
Članak 120.b Područje primjene Ovaj se pododjeljak odnosi na dopuštene enološke postupke i ograničenja koja se primjenjuju na proizvodnju i komercijalizaciju proizvoda iz sektora vina te na postupak odlučivanja o tim postupcima i ograničenjima. Članak 120.c Enološki postupci i ograničenja 1. U Zajednici se za proizvodnju i čuvanje proizvoda iz sektora vina primjenjuju samo oni enološki postupci koji su dopušteni na temelju zakonodavstva Zajednice kako je propisano u Prilogu XV.a ili odlučeno u skladu s člancima 120.d i 120.c. Prvi se podstavak ne primjenjuje na:
2. Dopušteni enološki postupci koriste se samo u svrhu pravilne vinifikacije, pravilnog čuvanja ili pravilnog pročišćivanja proizvoda. 3. Proizvodi iz sektora vina u Zajednici se proizvode u skladu s odgovarajućim ograničenjima koja su utvrđena u Prilogu XV.b. 4. Proizvodi obuhvaćeni ovom Uredbom kod kojih su primijenjeni nedopušteni enološki postupci na razini Zajednice ili, kad je to primjenjivo, nedopušteni enološki postupci na nacionalnoj razini ili postupci koji su u suprotnosti s ograničenjima propisanima Prilogom XV.b ne smiju se stavljati na tržište u Zajednici. Članak 120.d Stroža pravila koja određuju države članice Države članice smiju ograničiti ili isključiti uporabu određenih enoloških postupaka i propisati stroža ograničenja za vina koja su dopuštena prema zakonodavstvu Zajednice, a koja se proizvode na njihovom području, radi boljeg očuvanja značajnih karakteristika vina koja nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla te pjenušavih vina i likerskih vina. Države članice o tim ograničenjima i isključenjima trebaju obavijestiti Komisiju, koja o njima obavještava ostale države članice. Članak 120.e Odobravanje enoloških postupaka i ograničenja 1. O dopuštenim enološkim postupcima i ograničenjima u pogledu proizvodnje i čuvanja proizvoda iz sektora vina odlučuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., osim u slučaju enoloških postupaka koji se odnose na pojačavanje, dokiseljavanje i otkiseljavanje koji su Prilogom XV.a propisani za specifične proizvode navedene u tom Prilogu te ograničenja navedena u Prilogu XV.b. 2. Države članice smiju dopustiti eksperimentalnu primjenu nedopuštenih enoloških postupaka pod uvjetima koje utvrdi Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. Članak 120.f Kriteriji za davanje odobrenja Pri odobravanju enoloških postupaka u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. Komisija:
Članak 120.g Metode analize Metode analize za određivanje sastava proizvoda iz sektora vina i pravila prema kojima se može utvrditi jesu li kod tih proizvoda upotrijebljeni nedopušteni enološki postupci jesu one metode i pravila koje je preporučio i objavio OIV. Ako ne postoje metode i pravila koje je preporučio i objavio OIV, Komisija donosi odgovarajuće metode i pravila u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. Do donošenja takvih pravila, upotrebljavaju se metode i pravila koje odobri predmetna država članica.” |
|
13. |
Članak 121. mijenja se kako slijedi:
|
|
14. |
U članku 122., dodaju se sljedeći stavci: „Što se tiče sektora vina, države članice mogu pod istim uvjetima kao što su navedeni u točkama (b) i (c) prvog stavka priznati proizvođačke organizacije koje primjenjuju pravila udruživanja koja od njihovih članova posebno zahtijevaju da:
U sektoru vina mogu se posebno ostvarivati sljedeći posebni ciljevi u smislu točke (c) prvog stavka:
|
|
15. |
Članak 123. stavak 3. mijenja se kako slijedi:
|
|
16. |
U poglavlju II. glave II. dijela II. dodaje se sljedeći odjeljak: „
Članak 125.o Priznavanje 1. Države članice smiju priznati proizvođačke organizacije i sektorske organizacije koje su podnijele zahtjev za priznavanje u dotičnoj državi članici, pod uvjetom da zahtjev sadrži dokaze da subjekt:
2. Proizvođačke organizacije koje su priznate u skladu s Uredbom (EZ) br. 1493/1999 smatraju se priznatim proizvođačkim organizacijama u skladu s ovim člankom. Organizacije koje udovoljavaju kriterijima iz članka 123. stavka 3. i stavka 1. točke (b) ovog članka, a koje su priznale države članice, smatraju se priznatim sektorskim organizacijama u skladu s tim odredbama. 3. Članak 125.b stavak 2. i članak 125.k stavak 3. primjenjuju se mutatis mutandis na proizvođačke organizacije odnosno sektorske organizacije u sektoru vina. Međutim:
|
|
17. |
U članku 129., druga se rečenica zamjenjuje sljedećim: „Tarifna nomenklatura koja proizlazi iz primjene ove Uredbe uključujući, ovisno o slučaju, i definicije iz Priloga III. i Priloga XI.b, uvrštavaju se u Zajedničku carinsku tarifu.” |
|
18. |
U članku 130. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
|
|
19. |
Dodaje se sljedeći članak: „Članak 133.a Posebno sredstvo osiguranja u sektoru vina 1. Za sok i mošt koji se obuhvaćeni oznakama KN 2009 61, 2009 69 i 2204 30 za koje primjena zajedničke carinske tarife ovisi o uvoznoj cijeni proizvoda, stvarni iznos te cijene provjerava se ili pregledavanjem svake pošiljke ili primjenom paušalne uvozne vrijednosti koju izračunava Komisija na temelju kotacija cijena za iste proizvode u zemljama podrijetla. Ako je prijavljena ulazna cijena pošiljke veća od paušalne uvozne vrijednosti, ako se ona primjenjuje, uvećane za maržu koju je odredila Komisija, a koja ne smije premašiti paušalnu uvoznu vrijednost za više od 10 %, treba položiti sredstvo osiguranja koja je jednaka uvoznim carinama utvrđenim na temelju paušalne uvozne vrijednosti. Ako ulazna cijena pošiljke nije prijavljena, primjena zajedničke carinske tarife ovisi o paušalnoj uvoznoj vrijednosti ili o primjeni odgovarajućih odredaba carinskih propisa pod uvjetima koje odredi Komisija. 2. Ako se za uvezene proizvode primjenjuju odstupanja Vijeća iz točke B.5 ili C Priloga XV.b, uvoznici u trenutku stavljanja proizvoda u slobodan promet za te proizvode polažu sredstvo osiguranja kod određenih carinskih tijela. Sredstva osiguranja se oslobađaju kad uvoznik carinskim tijelima države članice u kojoj su proizvodi stavljeni u slobodan promet predoči zadovoljavajući dokaz da je mošt prerađen u sok od grožđa, upotrijebljen za druge proizvode izvan sektora vina ili odgovarajuće označen ako je prerađen u vino.” |
|
20. |
U članku 141. stavku 1. uvodni se tekst zamjenjuje sljedećim: „Kako bi se spriječile ili suzbile negativne posljedice koje se mogu javiti na tržištu Zajednice zbog uvoza jednog ili više proizvoda iz sektora žitarica, riže, šećera, voća i povrća, prerađenog voća i povrća, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjskog mesa, ovčjeg i kozjeg mesa, jaja, mesa peradi i banana, kao i soka od grožđa i mošta, na uvoz tih proizvoda primjenjuje se, osim uvoznih carina koje su utvrđene u člancima 135. do 140.a, i dodatna uvozna carina ako:” |
|
21. |
U odjeljku IV. poglavlja II. dijela III. dodaje se sljedeći pododjeljak: „
Članak 158.a Posebni uvjeti za uvoz vina 1. Osim ako nije drukčije predviđeno, posebno sporazumima zaključenima u skladu s člankom 300. Ugovora, za proizvode koji su obuhvaćeni oznakama KN 2009 61, 2009 69 i 2204 i koji se uvoze u Zajednicu, primjenjuju se odredbe o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla i o označivanju koje su utvrđene u pododjeljku I. odjeljka I.a poglavlja I. glave II. dijela II. kao i u članku 113.d stavku 1. ove Uredbe. 2. Osim ako nije drukčije predviđeno sporazumima zaključenima u skladu s člankom 300. Ugovora, proizvodi iz stavka 1. ovog članka proizvode se u skladu s enološkim postupcima koje preporučuje i objavljuje OIV ili odobrava Zajednica sukladno ovoj Uredbi i njezinim provedbenim mjerama. 3. Pri uvozu proizvoda iz stavka 1. potrebno je predočiti:
4. Komisija donosi detaljna pravila za primjenu ovog članka.” |
|
22. |
Prvi podstavak članka 160. stavka 1. zamjenjuje se sljedećim: „Ako zbog postupaka unutarnje proizvodnje dođe ili postoji opasnost da će doći do poremećaja na tržištu Zajednice, Komisija može na zahtjev države članice ili na vlastiti poticaj u cijelosti ili djelomično obustaviti primjenu postupaka unutarnje proizvodnje za proizvode iz sektora žitarica, riže, šećera, maslinovog ulja i stolnih maslina, voća i povrća, prerađenog voća i povrća, vina, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjskog mesa, ovčjeg i kozjeg mesa, jaja, mesa peradi i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Ako Komisija zaprimi zahtjev države članice, o njemu odlučuje u roku od pet radnih dana od primitka.” |
|
23. |
U članku 161. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
|
|
24. |
Prvi podstavak članka 174. stavka 1. zamjenjuje se sljedećim: „Ako zbog postupaka vanjske proizvodnje dođe ili postoji opasnost da će doći do poremećaja na tržištu Zajednice, Komisija može na zahtjev države članice ili na vlastiti poticaj u cijelosti ili djelomično obustaviti primjenu postupaka vanjske proizvodnje za proizvode iz sektora žitarica, riže, voća i povrća, prerađenog voća i povrća, vina, govedine i teletine, svinjskog mesa, ovčjeg i kozjeg mesa, goveđeg mesa i mesa peradi. Ako Komisija zaprimi zahtjev države članice, o njemu odlučuje u roku od pet radnih dana od primitka.” |
|
25. |
Članak 175. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 175. Primjena članaka 81. do 86. Ugovora Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, članci 81. do 86. Ugovora i odredbe o njihovoj provedbi primjenjuju se, uz uvjete iz članaka 176. do 177. ove Uredbe, na sve sporazume, odluke i djelovanja iz članka 81. stavka 1. i članka 82. Ugovora koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu proizvodima koji su obuhvaćeni ovom Uredbom.” |
|
26. |
Članak 180. zamjenjuje se sljedećim. „Članak 180. Primjena članaka 87., 88. i 89. Ugovora Članci 87., 88. i 89. Ugovora primjenjuju se na proizvodnju i trgovinu proizvodima iz članka 1. Međutim, članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja države članice izvršavaju u skladu s ovom Uredbom prema člancima 44. do 48., člancima 102., 102.a, 103., 103.a, 103.b, 103.e, 103.ga, 104., 105., 182. i 182.a, pododjeljku III. odjeljka IV.a poglavlja III. glave I. dijela II. i odjeljku IV.b poglavlja IV. glave I. dijela II. ove Uredbe. Unatoč tomu, što se tiče članka 103.n stavka 4., primjenjuje se samo članak 88. Ugovora.” |
|
27. |
U poglavlju II. dijela IV. dodaje se sljedeći članak: „Članak 182.a Nacionalna potpora za destilaciju vina u slučaju krize 1. Od 1. kolovoza 2012. države članice mogu proizvođačima vina dodjeljivati nacionalnu potporu za dobrovoljnu ili obveznu destilaciju vina u opravdanim slučajevima krize. 2. Potpora iz stavka 1. mora biti razmjerna i primjerena za svladavanje krize. 3. Ukupan iznos koji se u državi članici u određenoj godini osigurava za takvu potporu ne smije premašiti 15 % ukupnih sredstava koja su u Prilogu X.b utvrđena za dotičnu državu članicu za tu godinu. 4. Države članice koje žele davati potporu iz stavka 1. dostavljaju Komisiji propisno obrazloženu obavijest. Komisija odlučuje o odobravanju mjere i o tome može li se dodjeljivati dotična potpora. 5. Alkohol koji nastane destilacijom iz stavka 1. upotrebljava se isključivo u industrijske svrhe ili za dobivanje energije kako ne bi došlo do narušavanja tržišnog natjecanja. 6. Komisija donosi detaljna pravila za primjenu ovog članka.” |
|
28. |
U članku 184. dodaju se sljedeće točke:
|
|
29. |
Dodaju se sljedeći članci: „Članak 185.a Registar vinograda i prikaz stanja 1. Države članice vode registar vinograda koji sadrži ažurirane podatke o proizvodnom potencijalu. 2. Države članice čija je ukupna površina zasađena sortama vinove loze koje se mogu razvrstati u skladu s člankom 120.a stavkom 2. manja od 500 hektara ne podliježu obvezi iz stavka 1. 3. Države članice koje u skladu s člankom 103.q u svojim programima potpore predviđaju mjeru ,restrukturiranje i prenamjena vinograda’ moraju do 1. ožujka svake godine, a na temelju podataka iz registra vinograda, dostavljati Komisiji ažurirani prikaz stanja svojih proizvodnih potencijala. 4. Komisija donosi detaljna pravila u vezi s registrom vinograda i prikazom stanja, posebno što se tiče njihovog korištenja u svrhu praćenja i nadzora proizvodnog potencijala i u svrhu mjerenja površina. U bilo kojem trenutku nakon 1. siječnja 2016., Komisija može donijeti odluku o prestanku primjene stavaka 1. do 3. Članak 185.b Obvezne izjave u sektoru vina 1. Proizvođači grožđa za proizvodnju vina i proizvođači mošta i vina moraju svake godine nadležnim nacionalnim tijelima podnositi izjave o proizvedenim količinama iz zadnje berbe. 2. Države članice mogu zahtijevati da trgovci grožđem za proizvodnju vina svake godine podnose izjavu o količinama koje su stavili na tržište iz zadnje berbe. 3. Proizvođači mošta i vina i trgovci, osim trgovaca na malo, moraju nadležnim nacionalnim tijelima svake godine podnositi izjavu o zalihama mošta i vina, bez obzira potječu li iz berbe u tekućoj godini ili iz berbi prethodnih godina. Mošt i vino uvezeno iz trećih zemalja navodi se odvojeno. 4. Komisija može donijeti detaljna pravila za primjenu ovog članka, koja mogu posebno obuhvaćati pravila o kaznama koje se primjenjuju u slučaju neispunjavanja obveze prijavljivanja. Članak 185.c Popratni dokumenti i evidencije u sektoru vina 1. Proizvodi iz sektora vina mogu se staviti u promet u Zajednici samo uz službeno odobren popratni dokument. 2. Fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba koje drže proizvode iz sektora vina u svrhu njihove trgovine, posebno proizvođači, punitelji i prerađivači te trgovci koje odredi Komisija, moraju voditi evidenciju o ulazu i izlazu tih proizvoda. 3. Komisija može donijeti detaljna pravila za primjenu ovog članka. Članak 185.d Određivanje odgovornih nacionalnih tijela za sektor vina 1. Ne dovodeći u pitanje bilo koju drugu odredbu ove Uredbe koja se tiče određivanja nadležnih nacionalnih tijela, države članice određuju jedno ili više tijela koja su odgovorna za osiguranje sukladnosti s propisima Zajednice u sektoru vina. Države članice određuju laboratorije koji su ovlašteni za obavljanje službenih analiza u sektoru vina. Imenovani laboratoriji moraju ispunjavati opće zahtjeve za rad ispitnih laboratorija koji su propisani normom ISO 17025. 2. Države članice dostavljaju Komisiji nazive i adrese tijela i laboratorija iz stavka 1. Komisija, bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., objavljuje te podatke.” |
|
30. |
Dodaje se sljedeći članak: „Članak 188.a Izvješćivanje i ocjenjivanje u sektoru vina 1. Što se tiče nezakonite sadnje vinograda posađenih nakon 31. kolovoza 1998., kako je navedeno u članku 85.a, države članice moraju svake godine do 1. ožujka obavijestiti Komisiju o površinama na kojima je nakon 31. kolovoza 1998. posađena vinova loza bez odgovarajućeg prava sadnje kao i o površinama koje su iskrčene u skladu sa stavkom 1. tog članka. 2. Što se tiče obveznog uređenja nezakonitih sadnji vinograda koji su posađeni prije 1. rujna 1998., navedenog u članku 85.b, države članice moraju do 1. ožujka svake dotične godine obavijestiti Komisiju o:
Države članice obavješćuju Komisiju o površinama koje su iskrčene u skladu s prvim podstavkom članka 85.b stavka 4., i to moraju učiniti prvi put do 1. ožujka 2010. Završetak prijelazne zabrane novih sadnji iz članka 85.g stavka 1., a koji stupa 31. prosinca 2015., neće utjecati na obveze predviđene ovim stavkom. 3. U pogledu zahtjeva za potporom u okviru programa krčenja koji je predviđen pododjeljkom III. odjeljka IV.a poglavlja III. glave I. dijela II., države članice moraju svake godine do 1. ožujka obavijestiti Komisiju o prihvaćenim zahtjevima, podijeljenim po regijama i opsegu prinosa, te o ukupnom iznosu premija za krčenje koje su isplaćene po pojedinoj regiji. Države članice moraju svake godine do 1. prosinca dostaviti Komisiji sljedeće podatke za prethodnu vinsku godinu:
4. U pogledu odstupanja od prihvatljivosti za sudjelovanje u programu krčenja u skladu s člankom 85.u, države članice koje odluče koristiti mogućnost predviđenu stavcima 4. do 6. tog članka moraju svake godine do 1. kolovoza dostaviti Komisiji sljedeće podatke koji se odnose na mjeru krčenja koja se mora provesti:
5. Svake godine do 1. ožujka, a prvi put do 1. ožujka 2010., države članice dostavljaju Komisiji izvješće o provedbi mjera koje su predviđene njihovim predmetnim programima potpore iz odjeljka IV.b poglavlja IV. glave I. dijela II., tijekom prethodne financijske godine. U izvješćima se navode i opisuju mjere za koje je dodijeljena pomoć Zajednice u okviru programa potpore, a posebno se navode pojedinosti o provedbi promidžbenih mjera iz članka 103.p. 6. Do 1. ožujka 2011., i drugi put do 1. ožujka 2014., države članice dostavljaju Komisiji ocjenu troškova i koristi programa potpore i navode kako povećati njihovu učinkovitost. 7. Komisija donosi detaljna pravila za primjenu ovog članka.” |
|
31. |
Dodaje se sljedeći članak: „Članak 190.a Prijenos iznosa koji su na raspolaganju u sektoru vina na ruralni razvoj 1. Iznosi utvrđeni u stavku 2., koji se temelje na prethodnim izdacima prema Uredbi (EZ) br. 1493/1999 za interventne mjere namijenjene organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda iz članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1290/2005, na raspolaganju su kao dodatna sredstva Zajednice za mjere u vinorodnim regijama u okviru programa ruralnog razvoja koji se financira na temelju Uredbe (EZ) br. 1698/2005. 2. Sljedeći su iznosi na raspolaganju u sljedećim kalendarskim godinama:
3. Iznosi navedeni u stavku 2. raspoređuju se među državama članicama u skladu s Prilogom X.c.” |
|
32. |
U članku 194. dodaje se sljedeći stavak: „Komisija može odrediti i pravila o mjerenju površina u sektoru vina koja osiguravaju ujednačenu primjenu odredaba Zajednice koje su utvrđene ovom Uredbom. Ta se pravila posebno mogu odnositi na kontrolu i pravila koja uređuju posebne financijske postupke za poboljšanje kontrole.” |
|
33. |
U dijelu VI. dodaje se sljedeći članak: „Članak 194.a Sukladnost s integriranim administrativnim i kontrolnim sustavom U svrhu primjene ove Uredbe u sektoru vina, države članice osiguravaju da administrativni i kontrolni postupci iz članka 194. prvog i trećeg stavka koji se odnose na površine, budu u skladu s integriranim administrativnim i kontrolnim sustavom (IAKS) u pogledu sljedećih elemenata:
Ti postupci moraju omogućiti zajedničko djelovanje ili razmjenu podataka s IAKS-om bez ikakvih problema ili neslaganja.” |
|
34. |
Članak 195. mijenja se kako slijedi:
|
|
35. |
Članak 196. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 196. Organizacija Upravljačkog odbora Pri organiziranju sjednica Upravljačkog odbora iz članka 195. stavka 1., u obzir se posebno uzima opseg njegovih nadležnosti, posebnost teme o kojoj se radi te potreba za odgovarajućom ekspertizom.” |
|
36. |
Dodaje se sljedeći članak: „Članak 203.b Prijelazne odredbe u sektoru vina Komisija može donijeti mjere potrebne za lakši prijelaz sa sustava predviđenih uredbama (EZ) br. 1493/1999 i (EZ) br. 479/2008 na sustave koji su utvrđeni ovom Uredbom.” |
|
37. |
Prilozi se mijenjaju kako slijedi:
|
Članak 2.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 1184/2006
Članak 1. Uredbe (EZ) br. 1184/2006 zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 1.
Ovom se Uredbom propisuju pravila o primjenjivosti članaka 81. do 86. i određenih odredaba članka 88. Ugovora u vezi s proizvodnjom i trgovinom proizvodima navedenih u Prilogu I. Ugovoru, osim proizvoda koji su obuhvaćeni Uredbom Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (17).
Članak 3.
Stavljanje izvan snage i prijelazni nastavak primjene
1. Uz uvjete iz stavka 2., Uredba (EZ) br. 479/2008 stavlja se zvan snage.
Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na Uredbu (EZ) br. 1234/2007 i tumače se u skladu s odgovarajućom korelacijskom tablicom iz Priloga XXII. toj Uredbi.
2. Članak 128. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 479/2008 nastavlja se primjenjivati za mjere koje su njime predviđene i pod uvjetima koji su njime utvrđeni.
Članak 4.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ona se primjenjuje od 1. kolovoza 2009.
Ova je Uredba je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 25. svibnja 2009.
Za Vijeće
Predsjednik
J. ŠEBESTA
(1) Mišljenje od 20. studenoga 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.
(3) SL L 148, 6.6.2008., str. 1.
(4) SL L 214, 4.8.2006., str. 7.
(5) SL L 319, 27.12.2006., str. 1.
(6) SL L 83, 27.3.1999., str. 1.
(7) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
(8) SL L 124, 20.5.2003., str. 36.
(9) SL L 39, 13.2.2008., str. 16.
(10) SL L 40, 11.2.1989., str. 1.
(11) SL L 11, 14.1.1994., str. 1.
(12) SL L 165, 30.4.2004., str. 1.
(13) SL L 118, 4.5.2002., str. 1.
(14) SL L 186, 30.6.1989., str. 21.
(15) SL L 109, 6.5.2000., str. 29.
(16) SL L 247, 21.9.2007., str. 17.”
(17) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.”
PRILOG I.
„Dio III.a: Definicije u sektoru vina
|
1. |
‚Krčenje’ znači potpuno uklanjanje svih trsova vinove loze na površini zasađenoj vinovom lozom. |
|
2. |
‚Sadnja’ znači konačna sadnja vinove loze ili njezinih dijelova, cijepljenih ili necijepljenih, u svrhu proizvodnje grožđa ili uspostave rasadnika loznih cjepova. |
|
3. |
‚Nacjepljivanje’ znači cijepljenje vinove loze koja je već prethodno bila cijepljena. |
|
4. |
‚Svježe grožđe’ znači plod vinove loze koji se koristi za proizvodnju vina, dozreo ili djelomično prosušen, može biti izmuljan ili isprešan uobičajenim postupcima u proizvodnji vina i može spontano započeti alkoholnu fermentaciju. |
|
5. |
‚Alkoholizirani mošt’ znači proizvod koji:
|
|
6. |
‚Sok od grožđa’ znači nefermentirani tekući proizvod prikladan za fermentaciju, dobiven:
|
|
7. |
‚Koncentrirani sok od grožđa’ znači nekaramelizirani sok od grožđa dobiven djelomičnom dehidracijom soka od grožđa koja se provodi bilo kojim dopuštenim postupkom, osim direktnim zagrijavanjem. Refraktometrijsko očitanje pri temperaturi od 20 °C ne smije biti manje od 50,9 %. Stvarna alkoholna jakost koncentriranog soka od grožđa ne smije biti veća od 1 %vol. |
|
8. |
‚Vinski talog’ znači ostaci:
|
|
9. |
‚Komina’ znači fermentirani ili nefermentirani ostaci nakon prešanja svježeg grožđa. |
|
10. |
‚Piquette’ znači proizvod dobiven:
|
|
11. |
‚Vino pojačano za destilaciju’ znači proizvod koji:
|
|
12. |
‚Cuvée’ znači:
|
|
13. |
‚Stvarna alkoholna jakost izražena volumenom’ znači volumni udio čistoga alkohola koji je sadržan u 100 volumnih dijelova proizvoda pri temperaturi od 20 °C. |
|
14. |
‚Potencijalna alkoholna jakost izražena volumenom’ znači volumni udio čistog alkohola pri temperaturi od 20 °C koji bi se dobio fermentacijom ukupne količine šećera sadržane u 100 volumnih dijelova proizvoda pri toj temperaturi. |
|
15. |
‚Ukupna alkoholna jakost izražena volumenom’ znači zbroj stvarne i potencijalne alkoholne jakosti izražene volumenom. |
|
16. |
‚Prirodna alkoholna jakost izražena volumenom’ znači ukupnu alkoholnu jakost proizvoda izraženu volumenom prije bilo kakvog pojačavanja. |
|
17. |
‚Stvarna alkoholna jakost izražena masom’ znači kilograme čistog alkohola sadržane u 100 kilograma proizvoda. |
|
18. |
‚Potencijalna alkoholna jakost izražena masom’ znači kilograme čistog alkohola koji bi se dobili fermentacijom ukupne količine šećera koja je sadržana u 100 kilograma proizvoda. |
|
19. |
‚Ukupna alkoholna jakost izražena masom’ znači zbroj stvarne i potencijalne alkoholne jakosti izražene masom.” |
PRILOG II.
PRILOG X.b
PRORAČUN ZA PROGRAME POTPORE (IZ ČLANKA 103.N STAVKA 1.)
|
u 1000 EUR |
||||||
|
Proračunska godina |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
od 2014. nadalje |
|
BG |
15 608 |
21 234 |
22 022 |
27 077 |
26 742 |
26 762 |
|
CZ |
2 979 |
4 076 |
4 217 |
5 217 |
5 151 |
5 155 |
|
DE |
22 891 |
30 963 |
32 190 |
39 341 |
38 867 |
38 895 |
|
EL |
14 286 |
19 167 |
19 840 |
24 237 |
23 945 |
23 963 |
|
ES |
213 820 |
284 219 |
279 038 |
358 000 |
352 774 |
353 081 |
|
FR |
171 909 |
226 814 |
224 055 |
284 299 |
280 311 |
280 545 |
|
IT (1) |
238 223 |
298 263 |
294 135 |
341 174 |
336 736 |
336 997 |
|
CY |
2 749 |
3 704 |
3 801 |
4 689 |
4 643 |
4 646 |
|
LT |
30 |
37 |
45 |
45 |
45 |
45 |
|
LU |
344 |
467 |
485 |
595 |
587 |
588 |
|
HU |
16 816 |
23 014 |
23 809 |
29 455 |
29 081 |
29 103 |
|
MT |
232 |
318 |
329 |
407 |
401 |
402 |
|
AT |
8 038 |
10 888 |
11 313 |
13 846 |
13 678 |
13 688 |
|
PT |
37 802 |
51 627 |
53 457 |
65 989 |
65 160 |
65 208 |
|
RO |
42 100 |
42 100 |
42 100 |
42 100 |
42 100 |
42 100 |
|
SI |
3 522 |
3 770 |
3 937 |
5 119 |
5 041 |
5 045 |
|
SK |
2 938 |
4 022 |
4 160 |
5 147 |
5 082 |
5 085 |
|
UK |
0 |
61 |
67 |
124 |
120 |
120 |
PRILOG X.c
PRORAČUNSKA DODJELA ZA RURALNI RAZVOJ (IZ ČLANKA 190.A STAVKA 3.)
|
u 1000 EUR |
|||
|
Proračunska godina |
2009. |
2010. |
od 2011. nadalje |
|
BG |
— |
— |
— |
|
CZ |
— |
— |
— |
|
DE |
— |
— |
— |
|
EL |
— |
— |
— |
|
ES |
15 491 |
30 950 |
46 441 |
|
FR |
11 849 |
23 663 |
35 512 |
|
IT |
13 160 |
26 287 |
39 447 |
|
CY |
— |
— |
— |
|
LT |
— |
— |
— |
|
LU |
— |
— |
— |
|
HU |
— |
— |
— |
|
MT |
— |
— |
— |
|
AT |
— |
— |
— |
|
PT |
— |
— |
— |
|
RO |
— |
— |
— |
|
SI |
— |
1 050 |
1 050 |
|
SK |
— |
— |
— |
|
UK |
160 |
160 |
160 |
PRILOG X.d
PRORAČUN ZA PROGRAM KRČENJA
Proračun za program krčenja iz članka 85.s stavka 3. iznosi:
|
(a) |
za vinsku godinu 2008./2009. (proračunska godina 2009.): EUR 464 000 000; |
|
(b) |
za vinsku godinu 2009./2010. (proračunska godina 2010.): EUR 334 000 000; |
|
(c) |
za vinsku godinu 2010./2011. (proračunska godina 2011.): EUR 276 000 000. |
PRILOG X.e
POVRŠINE KOJE DRŽAVE ČLANICE MOGU PROGLASITI NEPRIHVATLJIVIMA ZA PROGRAM KRČENJA (IZ ČLANKA 85.U STAVAKA 1., 2. I 5.)
|
u hektarima |
||
|
Država članica |
Ukupna površina zasađena lozom |
Površine iz članka 85.u stavka 5. |
|
BG |
135 760 |
4 073 |
|
CZ |
19 081 |
572 |
|
DE |
102 432 |
3 073 |
|
EL |
69 907 |
2 097 |
|
ES |
1 099 765 |
32 993 |
|
FR |
879 859 |
26 396 |
|
IT |
730 439 |
21 913 |
|
CY |
15 023 |
451 |
|
LU |
1 299 |
39 |
|
HU |
85 260 |
2 558 |
|
MT |
910 |
27 |
|
AT |
50 681 |
1 520 |
|
PT |
238 831 |
7 165 |
|
RO |
178 101 |
5 343 |
|
SI |
16 704 |
501 |
|
SK |
21 531 |
646 |
(1) Nacionalne gornje granice iz Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 1782/2003 za Italiju za godine 2008., 2009. i 2010. smanjuju se za 20 milijuna EUR i ti su iznosi uvršteni u proračunske iznose za Italiju za godine 2009., 2010. i 2011. kako su navedeni u ovoj tablici.
PRILOG III.
PRILOG XI.b
KATEGORIJE PROIZVODA OD GROŽĐA I VINA
1. Vino
Vino je proizvod dobiven isključivo potpunom ili djelomičnom alkoholnom fermentacijom izmuljanog ili cijelog svježeg grožđa ili mošta.
Vino:
|
(a) |
ima, neovisno o primjeni postupaka navedenih u točki B Priloga XV.a, stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 8,5 % vol. ako je proizvedeno od grožđa ubranoga u vinorodnim zonama A i B iz Dodatka ovom Prilogu, i najmanje 9 % vol. u drugim vinorodnim zonama; |
|
(b) |
ako se radi o vinu sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, odstupajući od minimalne stvarne alkoholne jakosti, neovisno o primjeni postupaka navedenih u točki B Priloga XV.a, stvarnu alkoholnu jakost najmanje 4,5 % vol. |
|
(c) |
ima ukupnu alkoholnu jakost najviše 15 % vol. Iznimno:
|
|
(d) |
ima, osim kod odstupanja koja Komisija može donijeti u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., ukupnu kiselost, izraženu kao vinska kiselina, najmanje 3,5 grama po litri ili 46,6 miliekvivalenata po litri. |
‚Retsina’ je vino proizvedeno isključivo na zemljopisnom području Grčke, za čiju se proizvodnju koristi mošt tretiran smolom alepskoga bora. Uporaba smole alepskoga bora dopuštena je samo u svrhu proizvodnje vina ,Retsina’, pod uvjetima propisanima grčkim mjerodavnim odredbama.
Odstupajući od točke (b), ‚Tokaji eszencia’ i „Tokajská esencia’ smatraju se vinima.
2. Mlado vino u fermentaciji
Mlado vino u fermentaciji je proizvod u kojem alkoholna fermentacija još nije završena i koje još nije odvojeno od svoga taloga.
3. Likersko vino
Likersko vino je proizvod:
|
(a) |
koji ima stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 15 % vol. i najviše 22 % vol.; |
|
(b) |
koje ima ukupnu alkoholnu jakost od najmanje 17,5 % vol., osim za određena likerska vina sa oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla i navedena su na popisu koji sastavlja Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.; |
|
(c) |
koji je dobiven od:
|
|
(d) |
koji ima početnu prirodnu alkoholnu jakost od najmanje 12 % vol., osim kod određenih likerskih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koja su navedena na popisu koji sastavlja Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.; |
|
(e) |
kojemu su dodani:
|
|
(f) |
kojemu su dodani, iznimno od točke (e), kad je riječ o određenim likerskim vinima sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koja su navedena na popisu koji sastavlja Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.:
|
4. Pjenušavo vino
Pjenušavo vino je proizvod:
|
(a) |
koji se dobiva primarnom ili sekundarnom alkoholnom fermentacijom:
|
|
(b) |
kod kojeg se pri otvaranju posude oslobađa ugljik-dioksid koji je nastao isključivo fermentacijom; |
|
(c) |
koji je u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C radi otopljenoga ugljik-dioksida pod tlakom od najmanje 3 bara; |
|
(d) |
za koje ukupna alkoholna jakost cuvéea namijenjenog njegovoj pripremi ne smije biti manji od 8,5 % vol. |
5. Kvalitetno pjenušavo vino
Kvalitetno pjenušavo vino je proizvod:
|
(a) |
koji se dobiva primarnom ili sekundarnom alkoholnom fermentacijom:
|
|
(b) |
kod kojeg se pri otvaranju posude oslobađa ugljik-dioksid koji je nastao isključivo fermentacijom; |
|
(c) |
koji je u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C radi otopljenog ugljik-dioksida pod tlakom od najmanje 3,5 bara; |
|
(d) |
za koje ukupna alkoholna jakost cuvéea namijenjena njegovoj pripremi ne smije biti manja od 9 % vol. |
6. Kvalitetno aromatično pjenušavo vino
Kvalitetno aromatično pjenušavo vino je kvalitetno pjenušavo vino:
|
(a) |
koje se, kad predstavlja cuvée, dobiva samo uporabom mošta ili mošta u fermentaciji koji potječe od specifičnih sorata vinove loze s popisa koji sastavlja Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. Kvalitetna aromatična pjenušava vina proizvedena na tradicionalan način korištenjem vina koje predstavlja cuvée određuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.; |
|
(b) |
koje je u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C radi otopljenog ugljik-dioksida pod tlakom od najmanje 3 bara; |
|
(c) |
koje ima stvarnu alkoholnu jakost najmanje 6 % vol.; |
|
(d) |
koje ima ukupnu alkoholnu jakost najmanje 10 % vol.. |
Posebna pravila koja se odnose na dodatne karakteristike ili uvjete proizvodnje i prometa donosi Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.
7. Gazirano pjenušavo vino
Gazirano pjenušavo vino proizvod je:
|
(a) |
koji se dobiva od vina bez zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla; |
|
(b) |
koji oslobađa, kad se posuda otvori, ugljik-dioksid koji u cijelosti ili djelomično potječe od dodatka tog plina; |
|
(c) |
koji je u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C radi otopljenog ugljik-dioksida pod tlakom od najmanje 3 bara. |
8. Biser vino
Biser vino proizvod je:
|
(a) |
koji se dobiva od vina, pod uvjetom da to vino ima ukupnu alkoholnu jakost najmanje 9 % vol.; |
|
(b) |
koji ima stvarnu alkoholnu jakost najmanje 7 % vol.; |
|
(c) |
koji je u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C radi otopljenoga ugljik-dioksida pod tlakom od najmanje 1 bar i najviše 2,5 bara; |
|
(d) |
koji se čuva u posudama kapaciteta 60 litara ili manje. |
9. Gazirano biser vino
Gazirano biser vino proizvod je:
|
(a) |
koji se dobiva od vina; |
|
(b) |
koji ima stvarnu alkoholnu jakost najmanje 7 % vol. i ukupnu alkoholnu jakost najmanje 9 % vol.; |
|
(c) |
koji je u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C radi otopljenog ugljik-dioksida, koji je u cijelosti ili djelomično dodan, pod tlakom od najmanje 1 bar i najviše 2,5 bara; |
|
(d) |
koji se čuva u posudama kapaciteta 60 litara ili manje. |
10. Mošt od grožđa
Mošt od grožđa je tekući proizvod dobiven od svježeg grožđa prirodnim putem ili fizikalnim postupcima. Najveća dopuštena stvarna alkoholna jakost mošta je 1 % vol.
11. Djelomično fermentirani mošt
Mošt u fermentaciji proizvod je koji se dobiva fermentacijom mošta, koji ima stvarnu alkoholnu jakost veću od 1 % vol., ali manju od tri petine ukupne volumne alkoholne jakosti.
12. Djelomično fermentirani mošt ekstrahiran iz prosušenog grožđa
Mošt u fermentaciji ekstrahiran iz prosušenog grožđa proizvod je koji se dobiva djelomičnom fermentacijom mošta dobivenog iz prosušenog grožđa, čiji je ukupan sadržaj šećera prije fermentacije najmanje 272 grama po litri, a prirodna i stvarna alkoholna jakost najmanje 8 % vol. Međutim, neka vina, koja određuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., koja ispunjavaju ove zahtjeve ne smatraju se moštom u fermentaciji ekstrahiranim iz prosušenog grožđa.
13. Koncentrirani mošt
Koncentrirani mošt je nekaramelizirani mošt koji se dobiva djelomičnom dehidracijom mošta bilo kojom dopuštenim postupkom, osim neposrednim zagrijavanjem, tako da vrijednost izmjerena na refraktometru, koji se koristi u skladu s dopuštenom metodom iz članka 120.g, na temperaturi od 20 °C nije manja od 50,9 %.
Najveća dopuštena stvarna alkoholna jakost koncentriranog mošta je do 1 % vol.
14. Rektificirani koncentrirani mošt
Rektificirani koncentrirani mošt je tekući nekaramelizirani proizvod:
|
(a) |
koji se dobiva djelomičnom dehidracijom mošta bilo kojim dopuštenim postupkom, osim neposrednim zagrijavanjem, tako da vrijednost izmjerena na refraktometru, koji se koristi u skladu s dopuštenom metodom iz članka 120.g, na temperaturi od 20 °C koja nije manja od 61,7 %; |
|
(b) |
koji je prošao dopušteni postupak otkiseljavanja i uklanjanja sastojaka s iznimkom šećera; |
|
(c) |
sljedećih svojstava:
|
Najveća dopuštena stvarna alkoholna jakost rektificiranog koncentriranog mošta je do 1 % vol.
15. Vino od prosušenoga grožđa
Vino od prosušenoga grožđa proizvod je koji:
|
(a) |
je proizveden bez pojačavanja od grožđa djelomičnom dehidracijom na suncu ili u sjeni, |
|
(b) |
ima ukupnu alkoholnu jakost najmanje 16 % vol. i stvarnu alkoholnu jakost najmanje 9 % vol., |
|
(c) |
ima prirodnu alkoholnu jakost najmanje 16 % vol. (ili 272 g šećera/litra). |
16. Vino od prezreloga grožđa
Vino od prezreloga grožđa proizvod je koji:
|
(a) |
je proizveden bez pojačavanja, |
|
(b) |
ima prirodnu alkoholnu jakost najmanje 15 % vol., |
|
(c) |
ima ukupnu alkoholnu jakost najmanje 15 % vol. i stvarnu alkoholnu jakost najmanje 12 % vol. |
Države članice mogu propisati razdoblje starenja za ovaj proizvod.
17. Vinski ocat
Vinski ocat je ocat koji:
|
(a) |
se dobiva isključivo octenim fermentacijom vina; |
|
(b) |
ima ukupan sadržaj kiselina najmanje 60 g po litri, izraženo kao octena kiselina. |
Dodatak Prilogu XI.b
Vinorodne zone
Vinorodne su zone sljedeće:
|
1. |
Vinorodna zona A obuhvaća: (a) u Njemačkoj: površine zasađene vinovom lozom, osim onih koje su obuhvaćene stavkom 2. točkom (a); (b) u Luksemburgu: vinorodna regija Luksemburga; (c) u Belgiji, Danskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini: vinorodna područja tih država; (d) u Češkoj Republici: vinorodna regija pokrajine Čechy. |
|
2. |
Vinorodna zona B obuhvaća:
|
|
3. |
Vinorodna zona C I. obuhvaća:
|
|
4. |
Vinorodna zona C II. obuhvaća:
|
|
5. |
Vinorodna zona C III. (a) obuhvaća:
|
|
6. |
Vinorodna zona C III. (b) obuhvaća:
|
|
7. |
Granice područja upravnih jedinica iz ovog Priloga proizlazi iz nacionalnih propisa koji su na snazi od 15. prosinca 1981., a za Španjolsku iz nacionalnih propisa na snazi od 1. ožujka 1986. i za Portugal iz nacionalnih propisa na snazi od 1. ožujka 1998. |
PRILOG IV.
PRILOG XV.a
POJAČAVANJE, DOKISELJAVANJE I OTKISELJAVANJE U ODREĐENIM VINORODNIM ZONAMA
A. Ograničenja za pojačavanje
|
1. |
Ako je to potrebno zbog klimatskih uvjeta u određenim vinorodnim zonama Zajednice iz Dodatka Prilogu XI.b, dotične države članice mogu dopustiti povećanje prirodne volumne alkoholne jakosti u svježem grožđu, moštu, moštu u fermentaciji, mladom vinu u fermentaciji te vinu dobivenom od sorata vinove loze koje se mogu razvrstati u skladu s člankom 120.a stavkom 2. |
|
2. |
Povećanje prirodne volumne alkoholne jakosti postiže se pomoću enoloških postupaka iz točke B ne smije premašiti sljedeća ograničenja:
|
|
3. |
U godinama iznimno nepovoljnih klimatskih uvjeta, države članice mogu zatražiti da se ograničenja propisana stavkom 2. povećaju za 0,5 %. Kao odgovor na takav zahtjev Komisija će što je prije moguće predložiti nacrt zakonodavne mjere Upravljačkom odboru iz članka 195. stavka 1. Komisija će nastojati donijeti odluku u roku četiri tjedna od podnošenja zahtjeva. |
B. Postupci pojačavanja
|
1. |
Povećanje prirodne volumne alkoholne jakosti predviđeno točkom A provodi se samo:
|
|
2. |
Postupci iz stavka 1. međusobno se isključuju kada je vino ili mošt pojačano koncentriranim moštom ili rektificiranim koncentriranim moštom i kada je plaćena potpora na temelju članka 103.y. |
|
3. |
Dodavanje saharoze propisano stavkom 1. točkama (a) i (b) smije se obaviti samo suhim postupkom i samo na ovim područjima:
Međutim, nadležna tijela mogu iznimno odobriti pojačavanje suhim postupkom u gore navedenim francuskim departmanima. Francuska o svakom takvom odobrenju odmah obavještava Komisiju i ostale države članice. |
|
4. |
Dodavanje koncentriranoga mošta ili rektificiranog koncentriranog mošta ne smije dovesti do povećanja početnog volumena svježeg zgnječenoga grožđa, mošta, mošta u fermentaciji ili mladoga vina u fermentaciji za više od 11 % u vinorodnoj zoni A, 8 % u vinorodnoj zoni B i 6,5 % u vinorodnoj zoni C iz Dodatka Prilogu XI.b. |
|
5. |
Koncentriranjem mošta ili vina obrađenog postupcima iz stavka 1.:
|
|
6. |
Postupcima iz stavaka 1. i 5. ne smije se povećati ukupna alkoholna jakost svježeg grožđa, mošta, mošta u fermentaciji, mladog vina u fermentaciji te vina:
|
|
7. |
Iznimno od stavka 6. države članice mogu:
|
C. Dokiseljavanje i otkiseljavanje
|
1. |
Svježe grožđe, mošt, mošt u fermentaciji, mlado vino u fermentaciji i vino mogu se podvrgnuti:
|
|
2. |
Dokiseljavanje proizvoda, osim vina, iz stavka 1. može se obaviti samo do vrijednosti 1,50 g/l izraženo kao vinska kiselina ili 20 miliekvivalenata po litri. |
|
3. |
Dokiseljavanje vina može se obaviti samo do vrijednosti 2,50 g/l izraženo kao vinska kiselina ili 33,3 miliekvivalenata po litri. |
|
4. |
Otkiseljavanje vina može se obaviti samo do vrijednosti 1 g/l izraženo kao vinska kiselina ili 13,3 miliekvivalenata po litri. |
|
5. |
Mošt namijenjen ugušćivanju može se djelomično otkiseliti. |
|
6. |
Neovisno o stavku 1., u godinama izvanrednih klimatskih prilika države članice mogu odobriti dokiseljavanje proizvoda iz stavka 1. u vinorodnim zonama A i B iz Dodatka Prilogu XI.b, i to pod uvjetima iz stavaka 2. i 3. |
|
7. |
Dokiseljavanje i pojačavanje, osim u slučaju izuzeća o kojemu odlučuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., te dokiseljavanje i otkiseljavanje jednog te istog proizvoda međusobno se isključuju. |
D. Postupci
|
1. |
Ni jedan se postupak iz točaka B i C, osim dokiseljavanja i otkiseljavanja vina, ne odobrava, osim ako se provodi prema uvjetima koje odredi Komisija, u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. u trenutku kad se svježe grožđe, mošt, mošt u fermentaciji ili mlado vino fermentaciji pretvaraju u vino ili koje drugo piće namijenjeno neposrednoj ljudskoj potrošnji iz članka 1. stavka 1. točke (l), osim pjenušavog vina ili gaziranog pjenušavog vina u vinorodnoj zoni u kojoj je upotrijebljeno svježe grožđe ubrano. |
|
2. |
Postupak koncentriranja vina obavlja se u vinorodnoj zoni u kojoj je upotrijebljeno grožđe ubrano. |
|
3. |
Dokiseljavanje i otkiseljavanje vina obavlja se samo kod proizvođača u vinorodnoj zoni u kojoj je grožđe upotrijebljeno za proizvodnju dotičnog vina ubrano. |
|
4. |
O svakom postupku iz stavaka 1., 2. i 3. obavješćuju se nadležna tijela. Isto vrijedi i za količine koncentriranog mošta, rektificiranog koncentriranog mošta ili saharoze koje u svrhu obavljanja svoje djelatnosti fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba, ponajprije proizvođači, punitelji, prerađivači i trgovci, koje određuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., moraju držati u isto vrijeme i na istom mjestu kao i svježe grožđe, mošt, mošt u fermentaciji i vino u rinfuzi. Međutim, slanje obavijesti o tim količinama može se zamijeniti upisivanjem u evidenciju ulaza robe i uporabe zaliha. |
|
5. |
Svaki postupak iz točke B i C evidentira se na popratnom dokumentu iz članka 185.c pod čijim se pokrićem stavljaju u promet proizvodi koji su bili podvrgnuti tim postupcima. |
|
6. |
Ti se postupci, osim u slučaju odstupanja koja su opravdana izvanrednim klimatskim prilikama, ne smiju provoditi:
|
|
7. |
Neovisno o stavku 6. koncentriranje hlađenjem te dokiseljavanje i otkiseljavanje vina može se provoditi tijekom čitave godine. |
PRILOG XV.b
OGRANIČENJA
A. Općenito
|
1. |
Svi dopušteni enološki postupci isključuju dodavanje vode, osim kad to zahtijeva specifična tehnološka potreba. |
|
2. |
Svi dopušteni enološki postupci isključuju dodavanje alkohola, osim kod postupaka koji se odnose na proizvodnju svježeg mošta čija je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola, likerskog vina, pjenušavog vina, vina pojačanog za destilaciju i biser vina. |
|
3. |
Vino pojačano za destilaciju upotrebljava se samo za destilaciju. |
B. Svježe grožđe, mošt i sok od grožđa
|
1. |
Svježi mošt, u kojem je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola, upotrebljava se samo tijekom pripremne faze proizvoda koji nisu obuhvaćeni oznakama KN 2204 10, 2204 21 i 2204 29. To ne dovodi u pitanje bilo koje strože odredbe koje države članice mogu na svom području primjenjivati na pripremu proizvoda koji nisu obuhvaćeni oznakama KN 2204 10, 2204 21 i 2204 29. |
|
2. |
Sok od grožđa i koncentrirani sok od grožđa ne smiju se prerađivati u vino i dodavati vinu. Alkoholna fermentacija tih proizvoda zabranjena je na području Zajednice. |
|
3. |
Odredbe stavaka 1. i 2. ne primjenjuju se na proizvode od kojih se u Ujedinjenoj Kraljevini, Irskoj i Poljskoj proizvode proizvodi koji su obuhvaćeni oznakom KN 2206 00 za koje države članice mogu odobriti uporabu složenog naziva koje obuhvaća riječ ,vino’. |
|
4. |
Mošt u fermentaciji ekstrahiran iz prosušenog grožđa stavlja se na tržište samo za proizvodnju likerskih vina, i to samo u vinorodnim regijama u kojima je takav način uporabe 1. siječnja 1985. bio tradicionalan te za proizvodnju vina iz prezrelog grožđa. |
|
5. |
Osim ako Vijeće drukčije ne odluči sukladno međunarodnim obvezama Zajednice, svježe grožđe, mošt, mošt u fermentaciji, koncentrirani mošt, rektificirani koncentrirani mošt, mošt u kojem je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola, sok od grožđa, koncentrirani sok od grožđa i vino, ili mješavine tih proizvoda, podrijetlom iz trećih zemalja ne smiju se prerađivati u proizvode iz Priloga XI.b ili dodavati tim proizvodima na području Zajednice. |
C. Miješanje vina
Osim ako Vijeće drukčije ne odluči sukladno međunarodnim obvezama Zajednice, u Zajednici je zabranjeno miješanje (kupaža) vina podrijetlom iz treće zemlje s vinom iz Zajednice i miješanje (kupaža) vina podrijetlom iz trećih zemalja.
D. Sporedni proizvodi
|
1. |
Zabranjeno je pretjerano prešanje grožđa. Države članice, uzimajući u obzir lokalne i tehničke uvjete, odlučuju o minimalnoj količini alkohola koja bi trebala biti sadržana u komini i vinskom talogu nakon prešanja grožđa. Države članice odlučuju da količina alkohola sadržana u sporednim proizvodima iznosi barem 5 % u odnosu na volumen alkoholna sadržan u proizvedenom vinu. |
|
2. |
S iznimkom alkohola, jakih alkoholnih pića i piquettea, vino ili bilo koje drugo piće namijenjeno izravnoj ljudskoj potrošnji ne smije se proizvoditi od vinskog taloga i komine. Ležanje vina na vinskom talogu ili komini ili prešanoj aszú pulpi dopušteno je pod uvjetima koje odredi Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. ako se radi o tradicionalnom postupku koji se primjenjuje pri proizvodnji ,Tokaji fordítás’ i ,Tokaji máslás’ u Mađarskoj i ,Tokajský forditáš’ i ,Tokajský mášláš’ u Slovačkoj. |
|
3. |
Prešanje vinskog taloga i ponovna fermentacija komine za druge namjene osim za destilaciju ili proizvodnju piquettea je zabranjeno. Filtriranje i centrifugiranje vinskog taloga ne smatra se prešanjem ako su dobiveni proizvodi zdrave, izvorne i merkantilne kakvoće. |
|
4. |
Piquette se, ako njegovu proizvodnju odobrava dotična država članica, upotrebljava samo za destilaciju ili za vlastitu potrošnju u domaćinstvu proizvođača vina. |
|
5. |
Ne dovodeći u pitanje mogućnost država članica da zahtijevaju da se sporedni proizvodi uklone pomoću destilacije, sve fizičke i pravne osobe ili skupine osoba koje imaju sporedne proizvode moraju ih zbrinuti pod uvjetima koje odredi Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. |
PRILOG V.
„47. Uredba (EZ) br. 479/2008
|
Uredba (EZ) br. 479/2008 |
Ova Uredba |
|
Članak 1. |
Članak 1. stavak 1. točka (l) |
|
Članak 2. |
Članak 2. i dio III.a Priloga III. |
|
Članak 3. |
Članak 103.i |
|
Članak 4. |
Članak 103.j |
|
Članak 5. |
Članak 103.k |
|
Članak 6. |
Članak 103.l |
|
Članak 7. |
Članak 103.m |
|
Članak 8. |
Članak 103.n |
|
Članak 9. |
Članak 103.o |
|
Članak 10. |
Članak 103.p |
|
Članak 11. |
Članak 103.q |
|
Članak 12. |
Članak 103.r |
|
Članak 13. |
Članak 103.s |
|
Članak 14. |
Članak 103.t |
|
Članak 15. |
Članak 103.u |
|
Članak 16. |
Članak 103.v |
|
Članak 17. |
Članak 103.w |
|
Članak 18. |
Članak 103.x |
|
Članak 19. |
Članak 103.y |
|
Članak 20. |
Članak 103.z |
|
Članak 21. stavak 1. |
Članak 188.a stavak 5. |
|
Članak 21. stavak 2. prvi podstavak |
Članak 188.a stavak 6. |
|
Članak 21. stavak 2. drugi podstavak |
Članak 184. stavak 5. |
|
Članak 22. prvi stavak i točke (a) do (d) drugog stavka |
Članak 103.za |
|
Članak 22. drugi stavak točka (e) |
Članak 188.a stavak 7. |
|
Članak 23. |
Članak 190.a |
|
Članak 24. |
Članak 120.a stavci 2. do 6. |
|
Članak 25. stavak 1. |
Članak 120.a stavak 1. |
|
Članak 25. stavci 2., 3. i 4. |
Članak 113.d |
|
Članak 26. |
Članak 120.b |
|
Članak 27. |
Članak 120.c |
|
Članak 28. |
Članak 120.d |
|
Članak 29. |
Članak 120.e |
|
Članak 30. |
Članak 120.f |
|
Članak 31. |
Članak 120.g |
|
Članak 32. |
Članak 121. treći i četvrti stavak |
|
Članak 33. |
Članak 118.a |
|
Članak 34. |
Članak 118.b |
|
Članak 35. |
Članak 118.c |
|
Članak 36. |
Članak 118.d |
|
Članak 37. |
Članak 118.e |
|
Članak 38. |
Članak 118.f |
|
Članak 39. |
Članak 118.g |
|
Članak 40. |
Članak 118.h |
|
Članak 41. |
Članak 118.i |
|
Članak 42. |
Članak 118.j |
|
Članak 43. |
Članak 118.k |
|
Članak 44. |
Članak 118.l |
|
Članak 45. |
Članak 118.m |
|
Članak 46. |
Članak 118.n |
|
Članak 47. |
Članak 118.o |
|
Članak 48. |
Članak 118.p |
|
Članak 49. |
Članak 118.q |
|
Članak 50. |
Članak 118.r |
|
Članak 51. |
Članak 118.s |
|
Članak 52. |
Članak 121. prvi stavak točka (k) |
|
Članak 53. |
Članak 118.t |
|
Članak 54. |
Članak 118.u |
|
Članak 55. |
Članak 118.v |
|
Članak 56. |
Članak 121. prvi stavak točka (l) |
|
Članak 57. |
Članak 118.w |
|
Članak 58. |
Članak 118.x |
|
Članak 59. |
Članak 118.y |
|
Članak 60. |
Članak 118.z |
|
Članak 61. |
Članak 118.za |
|
Članak 62. |
Članak 118.zb |
|
Članak 63. |
Članak 121. prvi stavak točka (m) |
|
Članak 64. stavak 1. točka (a) |
Članak 122. drugi stavak |
|
Članak 64. stavak 1. točka (b) i članak 64. stavak 1. točka (c) podtočke i. do iv. |
Članak 122. treći stavak |
|
Članak 64. stavak 1. točka (c) podtočke v. do viii. |
Članak 122. četvrti stavak |
|
Članak 64. stavak 1. točka (e) |
Članak 125.o stavak 1. točka (a) |
|
Članak 64. stavak 2. |
Članak 125.o stavak 2. |
|
Članak 65. stavak 1. točke (a), (b) i (c) |
Članak 123. stavak 3. |
|
Članak 65. stavak 1. točka (d) |
Članak 125.o stavak 1. točka (b) |
|
Članak 65. stavak 2. |
Članak 125.o stavak 2. drugi podstavak |
|
Članak 66. stavak 1. |
Članak 125.o stavak 3. točka (b) |
|
Članak 66. stavak 2. |
Članak 125.o stavak 3. |
|
Članak 67. |
Članak 113.c stavci 1. i 2. |
|
Članak 68. |
Članak 125o. stavak 3. |
|
Članak 69. |
Članak 113.c stavak 3. i članak 125.o stavak 3. |
|
Članak 70. stavak 1. |
Članak 135. |
|
Članak 70. stavak 2. |
Članak 128. |
|
Članak 71. |
Članak 129. |
|
Članak 72. |
Članci 130. i 161. |
|
Članak 73. |
Članak 131. i članak 161. stavak 2. |
|
Članak 74. |
Članak 132. i članak 161. stavak 2. |
|
Članak 75. |
Članak 133. i članak 161. stavak 2. |
|
Članak 76. |
Članak 133.a |
|
Članak 77. |
Članci 134. i 170. |
|
Članak 78. |
Članak 159. |
|
Članak 79. |
Članak 141. stavak 1. prvi podstavak |
|
Članak 80. |
Članci 160. i 174. |
|
Članak 81. |
Članak 143. |
|
Članak 82. |
Članak 158.a |
|
Članak 83. |
Članak 144. |
|
Članak 84. točka (a) |
Članak 158.a stavak 4. |
|
Članak 84. točke (b) i (c) |
Članak 148. točke (a) i (b) |
|
Članak 85. stavci 1. do 3. i stavak 5. |
Članak 85.a |
|
Članak 85. stavak 4. |
Članak 188.a stavak 1. |
|
Članak 86. stavci 1. do 4. i stavak 6. |
Članak 85.b |
|
Članak 86. stavak 5. |
Članak 188.a stavak 2. |
|
Članak 87. |
Članak 85.c |
|
Članak 88. |
Članak 85.d |
|
Članak 89. |
Članak 85.e |
|
Članak 90. |
Članak 85.g |
|
Članak 91. |
Članak 85.h |
|
Članak 92. |
Članak 85.i |
|
Članak 93. |
Članak 85.j |
|
Članak 94. |
Članak 85.k |
|
Članak 95. |
Članak 85.l |
|
Članak 96. |
Članak 85.m |
|
Članak 97. |
Članak 85.n |
|
Članak 98. |
Članak 85.p |
|
Članak 99. |
Članak 85.o |
|
Članak 100. |
Članak 85.q |
|
Članak 101. |
Članak 85.r |
|
Članak 102. stavci 1. do 4. i stavak 5. prvi podstavak |
Članak 85.s |
|
Članak 102. stavak 5. drugi podstavak i stavak 6. |
Članak 188.a stavak 3. |
|
Članak 103. |
Članak 85.t |
|
Članak 104. stavci 1. do 7. i stavak 9. |
Članak 85.u |
|
Članak 104. stavak 8. |
Članak 188.a stavak 4. |
|
Članak 105. |
Članak 85.v |
|
Članak 106. |
Članak 85.w |
|
Članak 107. |
Članak 85.x |
|
Članak 108. |
Članak 185.a stavci 1. i 2. |
|
Članak 109. |
Članak 185.a stavak 3. |
|
Članak 110. |
Članak 185.a stavak 4. drugi podstavak |
|
Članak 111. |
Članak 185.b |
|
Članak 112. |
Članak 185.c |
|
Članak 113. stavak 1. |
Članak 195. stavak 2. |
|
Članak 113. stavak 2. |
Članak 195. stavci 3. i 4. |
|
Članak 114. |
Članak 190. |
|
Članak 115. |
Članak 192. |
|
Članak 116. |
Članak 194. četvrti i peti stavak |
|
Članak 117. točka (a) |
Članak 194. treći stavak |
|
Članak 117. točke (b) do (e) |
Članak 194. prvi stavak |
|
Članak 118. |
Članak 185.d |
|
Članak 119. |
Članak 182.a stavci 1. do 5. |
|
Članak 120. |
Članak 184. točka (8) |
|
Članak 121. točke (a), (b) i (c) |
Članak 185. a stavak 4. prvi podstavak i Članak 194. treći stavak |
|
Članak 121. točke (d) i (e) |
Članak 185.b stavak 4. |
|
Članak 121. točka (f) |
Članak 185.c stavak 3. |
|
Članak 121. točka (g) |
Članak 182.a stavak 6. |
|
Članci 122. do 125. |
— |
|
Članak 126. točka (a) |
Članak 203.b |
|
Članak 126. točka (b) |
Članak 191. |
|
Članak 127. stavak 1. |
Članak 180. prvi stavak |
|
Članak 127. stavak 2. |
Članak 180. drugi stavak |
|
Članak 129. stavak 3. |
Članak 85.f” |
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
177 |
32009R0781
|
L 226/8 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
27.08.2009. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 781/2009
od 27. kolovoza 2009.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 868/2008 o sadržaju izvješća poljoprivrednoga gospodarstva na temelju kojeg se utvrđuju prihodi poljoprivrednoga gospodarstva i provodi analiza poslovanja takvih gospodarstava
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća br. 79/65/EEZ od 15. lipnja 1965. o stvaranju mreže za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovanju poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj ekonomskoj zajednici (1), a posebno njezin članak 7. stavak 3.,
budući da:
|
(1) |
Uredba Komisije (EZ) br. 868/2008 (2) određuje vrste knjigovodstvenih podataka koje je potrebno dostaviti u izvještaju poljoprivrednoga gospodarstva. |
|
(2) |
Uredbu Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike, o izmjeni uredaba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (3) mijenja način plaćanja subvencija poljoprivrednicima. Te je promjene potrebno poštovati u izvještaju poljoprivrednoga gospodarstva kako bi se razvoj poljoprivrednog dohotka mogao ispravno pratiti i omogućila dovoljna podloga za poslovnu analizu gospodarstva. |
|
(3) |
Uredba Komisije (EZ) br. 1242/2008 od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju tipologije Zajednice za poljoprivredna gospodarstva (4) uvela je klasifikaciju varijablu koja odražava važnost drugih dohodovnih aktivnosti (OGA) koje su neposredno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom. Ovu klasifikacijsku varijablu potrebno je uključiti u izvještaj poljoprivrednoga gospodarstva. |
|
(4) |
Uredba (EZ) br. 1166/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o istraživanjima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i o istraživanju o metodama poljoprivredne proizvodnje i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 571/88 (5), izmjenjuje način unosa božićnih drvca u istraživanje strukture poljoprivrednoga gospodarstva. Kako bi se osigurala dosljednost s istraživanjem strukture poljoprivrednoga gospodarstva, potrebno je prilagoditi unos božićnih drvca u izvještaj poljoprivrednoga gospodarstva. |
|
(5) |
U trenutačnom obliku izvještaja poljoprivrednoga gospodarstva nije predviđen navod da većina korištene poljoprivredne površine gospodarstva nije smještena u zoni strukturnih fondova. Kako bi se upute dodatno pojasnile, potrebno je dodati mogućnost koja navodi da poljoprivredna gospodarstva nisu smještena na području iz članaka 5., 6. ili 8. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (6). |
|
(6) |
U trenutačnom obliku izvještaja poljoprivrednoga gospodarstva nije predviđen navod za gljive koje se uzgajaju u zaštićenim prostorima. Kako se gljive često uzgajaju u spiljama ili građevinama, mora u izvještaju poljoprivrednoga gospodarstva postojati mogućnost navoda da se gljive uzgajaju u zaštićenim prostorima. |
|
(7) |
Uredbu (EZ) br. 868/2008 potrebno je odgovarajuće izmijeniti. |
|
(8) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi su u skladu s mišljenjem Odbora Zajednice za sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilozi I i II Uredbe (EZ) br. 868/2008 izmjenjuju se u skladu s Prilogom ove Uredbe.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od računovodstvene godine 2010.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. kolovoza 2009.
Za Komisiju
Mariann FISCHER BOEL
Članica Komisije
(1) SL L 109, 23.6.1965., str. 1859/65.
(2) SL L 237, 4.9.2008., str. 18.
(3) SL L 30, 31.1.2009., str. 16.
(4) SL L 335, 13.12.2008., str. 3.
(5) SL L 321, 1.12.2008., str. 14.
(6) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
PRILOG
Prilozi Uredbe (EZ) br. 868/2008 mijenjaju se kako slijedi:
|
1. |
Prilog I mijenja se kako slijedi:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
2. |
Prilog II mijenja se kako slijedi:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
(1) SL L 30, 31.1.2009., str. 16.”
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
185 |
32009D0922
|
L 260/20 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.09.2009. |
ODLUKA br. 922/2009/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 16. rujna 2009.
o interoperabilnim rješenjima za europske javne uprave (ISA)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno prvi stavak članka 156. Ugovora,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
djelujući u skladu s postupkom propisanim u članku 251. Ugovora (3),
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 154. Ugovora, da bi se postigli ciljevi iz članaka 14. i 158. Ugovora i omogućilo građanima Europske unije, gospodarskim subjektima i regionalnim i lokalnim zajednicama koristiti u punoj mjeri povlastice koje proizlaze iz uspostave područja bez unutarnjih granica, Zajednica treba doprinijeti uspostavljanju i razvoju transeuropskih mreža putem aktivnosti koje potiču međusobnu povezanost, interoperabilnost i pristup tim mrežama. |
|
(2) |
Vijeće je naglasilo u svojim zaključcima od 1. prosinca 2005. o priopćenju Komisije pod naslovom „i2010. – Europsko informacijsko društvo za rast i zapošljavanje” da je usvajanje preciznijih, učinkovitijih i cjelovitijih politika na području informatičkih tehnologija (ICT) na razini kako europskoj tako i nacionalnoj ključan element za postizanje ciljeva gospodarskog rasta i produktivnosti. Komisija je pozvana da potakne učinkovitu uporabu ICT-a u javnim službama putem razmjene iskustava i razradu zajedničkih pristupa u pogledu ključnih pitanja kao što su interoperabilnost i učinkovito korištenje otvorenih standarda. |
|
(3) |
U svojoj rezoluciji od 14. ožujka 2006. o Europskom informacijskom društvu za rast i zapošljavanje (4) Europski parlament je zahtijevao da se više pažnje posveti pitanjima interoperabilnosti i najboljim praksama u elektroničkim službama javnog sektora za građane i poduzeća s najvažnijim ciljem olakšavanja slobodnog i nesmetanog kretanja, nastanjivanja i zapošljavanja građana u državama članicama. Europski parlament je pozvao države članice na provedbu i2010 inicijativa i programa u reformi svojih javnih uprava kako bi omogućili bolje, učinkovitije i dostupnije usluge malim i srednjim poduzećima (SME) te svojim državljanima. |
|
(4) |
U ministarskoj deklaraciji iz Manchestera od 24. studenoga 2005., ministri odgovorni za ICT politike dogovorili su se, inter alia, da će raditi zajedno i u suradnji s Komisijom na učinkovitijoj raspodjeli postojećih alata, zajedničkih specifikacija, standarda i rješenja i da će poticati zajednički razvoj rješenja kad je to potrebno. |
|
(5) |
U ministarskoj deklaraciji iz Lisabona od 19. rujna 2007., ministri su pozvali Komisiju da između ostalog olakša suradnju između država članica i Komisije na definiranju, razvoju, provedbi i praćenju prekogranične i međusektorske interoperabilnosti i naveli da buduće zakonodavstvo Zajednice treba posebno predvidjeti i procijeniti utjecaj tog zakonodavstva na transformaciju ICT infrastrukture i usluga. |
|
(6) |
Zbog brzog razvoja ICT-a postoji rizik da države članice odaberu različita ili nekompatibilna rješenja i da se mogu pojaviti nove e-prepreke koje bi ometale ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i slobodu kretanja. To može imati negativne učinke na otvorenost i konkurentnost tržišta i na pružanje nekih usluga od općeg interesa za građane i poduzeća bilo da se radi o gospodarskim i negospodarskim uslugama. Države članice i Komisija trebaju pojačati svoje napore da se izbjegne fragmentacija tržišta, postigne interoperabilnost i potiču zajednički dogovorena ICT rješenja osiguravajući istodobno odgovarajuće upravljanje. |
|
(7) |
Građani i poduzeća tako bi koristili povlastice zajedničkih, višestruko upotrebljivih i interoperabilnih rješenja kao i interoperabilne administrativne back-office postupke jer bi takva rješenja i postupci poticali učinkovito i stvarno pružanje usluga građanima i poduzećima između granica i sektora. |
|
(8) |
Potrebna su stalna nastojanja da se omogući prekogranična i međusektorska interoperabilnost, razmjena iskustava, uvođenje i održavanje zajedničkih i generičkih pristupa, specifikacija, standarda i rješenja i da se omogući procjena posljedica zakonodavstva Zajednice na ICT s ciljem podupiranja učinkovite i stvarne prekogranične suradnje, inter alia, u provedbi tog zakonodavstva istodobno smanjujući administrativno opterećenje i troškove. |
|
(9) |
Za suočavanje s ovim izazovima, takva nastojanja podrazumijevaju usku suradnju, koordinaciju i dijalog između Komisije i država članica uz usku suradnju sa sektorima odgovornim za provedbu politika Europske unije i, kad je to primjereno, s drugim zainteresiranim strankama uvažavajući posebno prioritete i jezičnu različitost Europske unije i razvoj zajedničkih pristupa o ključnim pitanjima kao što su interoperabilnost i učinkovita uporaba otvorenih standarda. |
|
(10) |
Infrastrukturne usluge trebaju biti održavane i korištene na održivi način u skladu s Odlukom 2004/387/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o interoperabilnom pružanju paneuropskih elektroničkih usluga javne vlasti javnim upravama, poduzetnicima i građanima (IDABC) (5), koja zahtijeva od Komisije definiranje mehanizama za osiguranje financijske i operativne održivosti infrastrukturnih usluga. Takve infrastrukturne usluge bile su usuglašene s državama članicama tijekom provedbe Odluke br. 1719/1999/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 1999. o nizu smjernica, uključujući i određivanje projekata od zajedničkog interesa, za transeuropske mreže za elektroničku razmjenu podataka među administracijama (IDA) (6) i Odluke br. 1720/1999/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 1999. o usvajanju niza djelovanja i mjera s ciljem osiguranja međudjelovanja i pristupa transeuropskim mrežama za elektroničku razmjenu podataka među upravama (IDA) (7) i tijekom provedbe IDABC-a i drugih relevantnih programa. |
|
(11) |
Program IDABC završava 31. prosinca 2009. i trebao bi ga naslijediti Program Zajednice za interoperabilna rješenja za europske javne uprave (program ISA) koji odgovara gore navedenim izazovima. |
|
(12) |
Program ISA trebao bi se temeljiti na iskustvu stečenom kroz programe IDA i IDABC. Primjereno je uzeti u obzir zaključke dobivene iz procjene programa IDABC koji ispituju relevantnost, učinkovitost, sposobnost, korisnost i koherentnost tog programa. Posebnu pažnju treba pridodati potrebama koje izraze korisnici. Pokazalo se da koordiniran pristup omogućava, zahvaljujući zajedničkim i generičkim rješenjima koja su uspostavljena i puštena u rad u suradnji s državama članicama, bolje postizanje kvalitetnijih rezultata i udovoljava administrativnim zahtjevima. Aktivnosti u okviru programa IDA i IDABC već su dale i nastavljaju davati i dalje važan doprinos na osiguravanju interoperabilnosti kao potpore elektroničkoj razmjeni informacija između europskih javnih uprava s pozitivnim učincima. |
|
(13) |
Kako bi se izbjegla fragmentacija i osigurao cjelovit pristup, pri određivanju prioriteta programa ISA primjereno je uzeti u obzir europsku strategiju interoperabilnosti i europski okvir interoperabilnosti. |
|
(14) |
Rješenja koja se uvode ili puštaju u rad u okviru programa ISA trebaju se temeljiti na potražnji i, koliko je to moguće, pripadati koherentnom ekosustavu usluga koje olakšavaju interakciju između europskih javnih uprava i osiguravaju prekograničnu i međusektorsku interoperabilnost. |
|
(15) |
Program ISA trebao bi osigurati dostupnost zajedničkih okvira, zajedničkih usluga i generičkih alata kao potporu prekograničnoj i međusektorskoj interakciji između europskih javnih uprava i podupirati sektore pri ocjenjivanju posljedica zakonodavstva Zajednice na ICT i u planiranju provedbe relevantnih rješenja. |
|
(16) |
Zajednički okviri trebali bi sadržavati, inter alia, zajedničke specifikacije, smjernice, metodologije i zajedničke strategije. Takvi okviri trebali bi ispunjavati zahtjeve postojećeg zakonodavstva Zajednice. |
|
(17) |
Dok osigurava rad i poboljšanje postojećih zajedničkih usluga uspostavljenih u okviru programa IDA i IDABC i drugih sličnih inicijativa, program ISA trebao bi podupirati uspostavu, industrijalizaciju, funkcioniranje i poboljšanje novih zajedničkih usluga kao odgovor na nove potrebe i zahtjeve. |
|
(18) |
Uzimajući u obzir ulogu lokalnih i regionalnih uprava u osiguravanju učinkovitog funkcioniranja i interoperabilnosti europskih javnih uprava, važno je da rješenja vode računa o potrebama lokalnih i regionalnih uprava. |
|
(19) |
Dok osigurava poboljšanje postojećih višekratno upotrebljivih generičkih alata uspostavljenih u okviru programa IDA i IDABC i drugih sličnih inicijativa, program ISA trebao bi podupirati uspostavljanje, dobavljanje i poboljšanje novih višekratno upotrebljivih generičkih alata kao odgovor na nove potrebe ili zahtjeve uključujući one koji su određeni procjenom utjecaja zakonodavstva Zajednice na ICT. |
|
(20) |
Pri uvođenju, poboljšanju ili stavljanju u rad zajedničkih rješenja, program ISA bi se trebao, kad je primjereno, temeljiti na razmjeni iskustava i rješenja ili biti njima popraćen ili na razmjeni i unaprjeđenju dobrih praksi. U tom kontekstu bi se trebala poticati sukladnost s Europskim okvirom interoperabilnosti i otvorenost standarda i specifikacija. |
|
(21) |
Rješenja koja su uspostavljena i stavljena u rad na temelju programa ISA trebaju se temeljiti na načelu tehničke neutralnosti i prilagodljivosti kako bi se građanima, poduzećima i upravama omogućio slobodan odabir tehnologije koju će upotrebljavati. |
|
(22) |
Načela sigurnosti, privatnosti i zaštite osobnih podataka trebaju se primjenjivati u svim aktivnostima u okviru programa ISA. |
|
(23) |
Iako je potrebno poticati sudjelovanje svih država članica u aktivnostima programa ISA, trebala bi postojati mogućnost da nekoliko država članica pokrene aktivnosti. Države članice koje ne sudjeluju u takvim aktivnostima treba poticati da se uključe u kasnijoj fazi. |
|
(24) |
Program ISA trebao bi doprinijeti provedbi bilo koje naknadne i2010 inicijative, a kako bi se izbjeglo moguće umnožavanje napora, treba uzeti u obzir druge programe Zajednice na području ICT, naročito Program podrške politici informacijskih i komunikacijskih tehnologija Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. do 2013.) kako je predviđeno u Odluci br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8). |
|
(25) |
Interakcija s privatnim sektorom i drugim subjektima već je pokazala svoju učinkovitost i dodanu vrijednost. Stoga je primjereno potražiti sinergije s tim zainteresiranim strankama da bi, kad je to primjereno, dali prioritet rješenjima koja su dostupna na tržištu i koja tržište podržava. U tom smislu potrebno je zadržati postojeću praksu organiziranja konferencija, radionica i drugih sastanaka za suradnju s tim zainteresiranim strankama. Također je potrebno i dalje poticati kontinuiranu uporabu elektroničkih platformi. Sva druga odgovarajuća sredstva za održavanje kontakta s tim zainteresiranim strankama također se trebaju koristiti. |
|
(26) |
Program ISA treba se provoditi u skladu s pravilima Zajednice o javnoj nabavi. |
|
(27) |
Mjere potrebne za provedbu ove Odluke trebaju se donijeti u skladu s Odlukom 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (9). |
|
(28) |
Program ISA potrebno je redovito pratiti i ocjenjivati kako bi se omogućile prilagodbe. |
|
(29) |
Potrebno je ohrabrivati međunarodnu suradnju i u tom pogledu program ISA trebao bi biti otvoren također za sudjelovanje država Europskoga gospodarskog prostora i država kandidatkinja. Suradnja s drugim trećim zemljama i međunarodnim organizacijama ili tijelima također se treba poticati, naročito u okviru Euro-mediteranskog partnerstva i Istočnog partnerstva, zatim sa susjednim državama, posebno državama zapadnog Balkana i državama crnomorske regije. |
|
(30) |
Potrebno je dublje proučiti mogućnost korištenja pretpristupnih fondova za olakšavanje suradnje država kandidatkinja u programu ISA, kao i mogućnost da strukturni fondovi i korisnici sufinanciraju uporabu zajedničkih okvira i generičkih alata koje je program ISA uspostavio ili poboljšao. |
|
(31) |
Kako bi se osiguralo dobro upravljanje financijskim sredstvima Zajednice i izbjeglo nepotrebno povećanje količine opreme, ponavljanje istraživanja i različitih pristupa, trebalo bi biti moguće koristiti rješenja koja su uspostavljena i puštena u rad programom ISA za inicijative koje nisu inicijative Zajednice, pod uvjetom da to ne znači troškove za opći proračun Europske unije i ako nije ugrožen glavni cilj Zajednice u vezi s rješenjem. |
|
(32) |
Ova Odluka određuje financijski okvir za višegodišnji program koji predstavlja glavnu referentnu točku u smislu točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (10) za proračunsko tijelo tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Taj okvir trebao bi također uključivati izdatke vezane uz pripremne mjere, mjere praćenja, kontrole, revizije i procjene, koje su neposredno potrebne za vođenje programa i postizanje njegovih ciljeva, a posebno troškove studija, sastanaka stručnjaka, mjere za informiranje i objavljivanje, troškove povezane s ICT sustavima i mrežama za razmjenu i obradu informacija, zajedno sa svim drugim troškovima tehničke i administrativne podrške koje Komisija može imati za vođenje programa. |
|
(33) |
S obzirom da cilj ove Odluke, koji je olakšavanje učinkovite i stvarne elektroničke prekogranične i međusektorske suradnje između europskih javnih uprava koja omogućava isporuku elektroničkih javnih usluga podupirući provedbu politika i aktivnosti Zajednice, države članice ne mogu postići u dovoljnoj mjeri, ali ga se može zbog opsega i učinaka predloženih aktivnosti bolje ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u navedenom članku, ova Odluka se ograničava na ono što je potrebno za postizanje tog cilja, |
ODLUČILI SU:
Članak 1.
Predmet i cilj
1. Ova Odluka uspostavlja na razdoblje od 2010. do 2015. program o interoperabilnim rješenjima za europske javne uprave, uključujući lokalne i regionalne uprave i institucije i tijela Zajednice, pružajući zajednička i generička rješenja koja olakšavaju interoperabilnost (program ISA).
2. Cilj programa ISA je podupirati suradnju između europskih javnih uprava olakšavanjem učinkovite i stvarne elektroničke prekogranične i međusektorske interakcije između takvih uprava, uključujući tijela koja umjesto njih obavljaju javne poslove omogućujući isporuku elektroničkih javnih usluga koja podržava provedbu politika i aktivnosti Zajednice.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Odluke, primjenjuju se sljedeće definicije:
|
(a) |
„interoperabilnost” znači sposobnost suradnje nejednakih i različitih organizacija na obostrano korisnim i dogovorenim zajedničkim ciljevima, uključujući razmjenu informacija i znanja između organizacija, putem poslovnih procesa koje podržavaju s razmjenom podataka između njihovih dotičnih ICT sustava; |
|
(b) |
„rješenja” znači zajednički okviri, zajedničke usluge i generički alati; |
|
(c) |
„zajednički okviri” znači strategije, specifikacije, metodologije, smjernice i slični pristupi i dokumenti; |
|
(d) |
„zajedničke usluge” znači operativne aplikacije i infrastruktura generičke prirode koje ispunjavaju opće zahtjeve korisnika na području različitih politika; |
|
(e) |
„generički alati” znači referentne platforme, zajedničke i suradničke platforme, zajedničke komponente i slični sastavni blokovi koji ispunjavaju opće zahtjeve korisnika na području različitih politika; |
|
(f) |
„aktivnosti” znači studije, projekti i prateće mjere; |
|
(g) |
„prateće mjere” znači strateške mjere i mjere podizanja svijesti, mjere potpore upravljanju programa ISA i mjere u vezi s razmjenom iskustava i poticanjem dobrih praksi. |
Članak 3.
Aktivnosti
Program ISA podržava i potiče:
|
(a) |
uspostavu i poboljšanje zajedničkih okvira kao potporu prekogranične i međusektorske interoperabilnosti; |
|
(b) |
procjenu utjecaja predloženog ili donesenog zakonodavstva Zajednice na ICT te planiranje uvođenja ICT sustava kao potpore provedbi takvog zakonodavstva; |
|
(c) |
funkcioniranje i poboljšanje postojećih zajedničkih usluga i uspostavljanje, industrijalizaciju, funkcioniranje i poboljšanje novih zajedničkih usluga uključujući interoperabilnost infrastrukture službenog ključa (PKI); |
|
(d) |
poboljšanje postojećih generičkih alata za višekratnu uporabu i uspostavljanje, dobavu i poboljšanje novih generičkih alata za višekratnu uporabu. |
Članak 4.
Opća načela
Aktivnosti koje su pokrenute ili nastavljene programom ISA temelje se na sljedećim načelima:
|
(a) |
tehnološka neutralnost i prilagodljivost; |
|
(b) |
otvorenost; |
|
(c) |
ponovna uporaba; |
|
(d) |
privatnost i zaštita osobnih podataka; i |
|
(e) |
sigurnost. |
Članak 5.
Aktivnosti
1. Zajednica, u suradnji s državama članicama, provodi aktivnosti specificirane u tekućem radnom programu iz članka 9., u skladu s provedbenim pravilima iz članka 8. Takve aktivnosti provodi Komisija.
2. Studija ima jednu fazu i završava se konačnim izvješćem.
3. Kad je primjereno, projekt ima tri faze:
|
(a) |
preliminarnu fazu koja vodi do izrade projektne povelje; |
|
(b) |
fazu izvedbe koja završava izvješćem o izvedbi; i |
|
(c) |
operativnu fazu koja počne kad je rješenje dostupno za uporabu. |
Relevantne projektne faze definiraju se kad se aktivnost uključi u tekući radni program.
4. Provedba programa ISA podupire se pratećim mjerama.
Članak 6.
Projektna povelja i izvješće o provedbi
1. Projektna povelja sadrži opis:
|
(a) |
opsega, ciljeva i problema ili mogućnosti uključujući očekivane korisnike i koristi rješenja te kvantitativne i kvalitativne pokazatelje za mjerenje tih koristi; |
|
(b) |
pristupa, uključujući organizacijske aspekte projekta, kao što su faze, rezultati i ključne točke te mjere za poticanje višejezične komunikacije; |
|
(c) |
zainteresiranih stranaka i korisnika i povezanu strukturu upravljanja; |
|
(d) |
pojedinosti o rješenju, uključujući njegovu koherentnost i ovisnost u odnosu na druga rješenja, raspodjelu očekivanih troškova, vremenski raspored i zahtjeve i procjenu ukupnih troškova vlasništva uključujući, ako ih ima, godišnje operativne troškove; |
|
(e) |
osobine rješenja; i |
|
(f) |
ograničenja, uključujući zahtjeve u pogledu sigurnosti i zaštite podataka. |
2. Izvješće o izvedbi sadrži opis:
|
(a) |
opsega, ciljeva i problema ili mogućnosti mjerenih na temelju projektne povelje; |
|
(b) |
učinkovitosti projekta, uključujući procjenu postignuća, nastalih troškova, vremenskog rasporeda i zahtjeva u odnosu na projektnu povelju, analizu očekivanog prihoda investicije i ukupne troškove vlasništva, zajedno s godišnjim operativnim troškovima; |
|
(c) |
organizacijskih aspekata, uključujući primjerenost korištene strukture upravljanja i, kad je to primjereno, preporuka za strukturu upravljanja nakon izvedbe; |
|
(d) |
kad je primjereno, opis predloženog plana za razvoj rješenja do operativne faze i pokazatelja razine usluge; i |
|
(e) |
krajnjeg korisnika i materijala za tehničku podršku koji je na raspolaganju. |
Članak 7.
Rješenja
1. Zajednički okviri se uspostavljaju i održavaju putem studija.
Studije se koriste također kao sredstvo za podršku procjene posljedica predloženog ili donesenog zakonodavstva Zajednice na ICT, te planiranje uvođenja rješenja kao potpore provođenja takvog zakonodavstva.
2. Studije se objavljuje i prosljeđuje nadležnim odborima Europskog parlamenta kao temelj za sve buduće zakonodavne izmjene potrebne za osiguranje interoperabilnosti ICT sustava koje koriste europske javne uprave.
3. Generički alati se uspostavljaju i održavaju putem projekata. Projekti su također sredstvo za uvođenje, industrijalizaciju, funkcioniranje i održavanje zajedničkih usluga.
Članak 8.
Provedbena pravila
1. U provedbi programa ISA potrebno je poštovati europsku strategiju interoperabilnosti i europski okvir za interoperabilnost.
2. Potiče se suradnja što je moguće većeg broja država članica u studijama i projektima. Studija ili projekt na svim su stupnjevima otvoreni za pristup, a države članice koje nisu uključene u studiju ili projekt potiču se da se uključe u kasnijoj fazi.
3. Kako bi se osigurala interoperabilnost između nacionalnih sustava i sustava Zajednice, određuju se zajednički okviri, zajedničke usluge i generički alati u vezi s postojećim europskim standardima ili javno dostupnim ili otvorenim specifikacijama za razmjenu informacija i integraciju usluga.
4. Uspostavljanje ili poboljšanje rješenja se, kad je primjereno, temelji ili je popraćeno razmjenom iskustava i razmjenom i promicanjem dobrih praksi.
5. Kako bi se izbjeglo umnožavanje i ubrzalo uspostavljanje rješenja, uzimaju se u obzir rezultati, kad je primjereno, postignuti kroz druge odgovarajuće inicijative Zajednice i država članica.
Da bi se povećale sinergije i osigurala dodatna i zajednička nastojanja, aktivnosti se, kad je primjereno, koordiniraju s drugim relevantnim inicijativama Zajednice.
6. Komisija provodi i nadzire pokretanje aktivnosti, definiranje faza takvih aktivnosti i pripremu projektnih povelja i izvješća o provedbi kao dio provedbe tekućeg radnog programa uspostavljenog u skladu s člankom 9.
Članak 9.
Tekući radni program
1. Komisija izrađuje tekući radni program za provedbu aktivnosti za razdoblje primjene ove Odluke.
2. Komisija odobrava tekući radni program i barem jednom godišnje svaku njegovu izmjenu.
3. Bez utjecaja na članak 10. stavak 4., postupak upravljanja iz članka 12. stavka 2. upotrebljava se za odobrenje tekućeg radnog programa od strane Komisije i svih njegovih izmjena.
4. Za svaku aktivnost tekući radni program uključuje, kad je primjereno:
|
(a) |
opis opsega, ciljeva, problema ili mogućnosti, uključujući očekivane korisnike i koristi kao i opis organizacijskog i tehničkog pristupa; |
|
(b) |
raspodjelu predviđenih troškova i, kad je primjereno, ključne točke koje je potrebno postići. |
5. Projekt je moguće uključiti u tekući radni program u bilo kojoj njegovoj fazi.
Članak 10.
Proračunske odredbe
1. Sredstva se otpuštaju na temelju postizanja sljedećih specifičnih ključnih ciljeva:
|
(a) |
za pokretanje studije, prateće mjere ili početne faze projekta ključni cilj je uključivanje aktivnosti u tekući radni program; |
|
(b) |
za početak izvedbene faze projekta, projektna povelja; |
|
(c) |
za pokretanje sljedeće operativne faze projekta, izvješće o izvedbi. |
2. Eventualni ključni ciljevi koji se trebaju postići tijekom faze izvedbe i operativne faze, definiraju se u tekućem radnom programu.
3. Ako je projekt uključen u tekući radni program tijekom faze izvedbe ili operativne faze, sredstva se otpuštaju nakon uključenja tog projekta u tekući radni program.
4. Izmjene tekućeg radnog programa koje se odnose na dodijeljena proračunska sredstva koja prelaze 400 000 eura po aktivnosti usvajaju se u skladu s postupkom upravljanja iz članka 12. stavka 2.
5. Program ISA provodi se u skladu s pravilima Zajednice o javnoj nabavi.
Članak 11.
Financijski doprinos Zajednice
1. Uspostavljanje i poboljšanje zajedničkih okvira i generičkih alata financiraju se u potpunosti iz programa ISA. Korištenje takvih okvira i alata financiraju korisnici.
2. Uspostavljanje, industrijalizacija i poboljšanje zajedničkih usluga u potpunosti se financiraju iz programa ISA. Funkcioniranje takvih usluga u potpunosti se financira iz programa ISA u onoj mjeri u kojoj njihova uporaba koristi interesima Zajednice. U drugim slučajevima korištenje takvih usluga, uključujući njihovo funkcioniranje na decentraliziranoj podlozi, financiraju korisnici.
3. Prateće mjere u potpunosti se financiraju iz programa ISA.
Članak 12.
Odbor
1. Komisiji pomaže Odbor za interoperabilna rješenja za europske javne uprave (Odbor ISA).
2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ uzimajući o obzir odredbe njezinog članka 8.
3. Razdoblje iz članka 4. stavka 3. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.
Članak 13.
Praćenje i procjena
1. Komisija redovito prati provođenje programa ISA. Istražuju se sinergije s komplementarnim programima Zajednice.
Komisija izvješćuje svake godine odbor ISA o provedbi programa ISA.
2. Rješenja se preispituju svake dvije godine.
3. Program ISA podliježe privremenoj i konačnoj procjeni, čiji rezultati se šalju Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2012. odnosno 31. prosinca 2015. U tom kontekstu nadležni odbor Europskog parlamenta može pozvati Komisiju da predstavi rezultate procjene i odgovori na pitanja njegovih članova.
Procjenom se proučavaju pitanja kao što su relevantnost, učinkovitost, sposobnost, upotrebljivost, održivost i koherentnost aktivnosti programa ISA i procjenjuje uspješnost u odnosu na cilj programa ISA i tekućeg radnog programa. Konačnom se procjenom pored toga proučava u kolikom je opsegu program ISA postigao svoj cilj.
Procjenom se također proučavaju koristi od aktivnosti za Zajednicu za poboljšanje zajedničkih politika, identificiraju sektori u kojima su moguća poboljšanja i provjeravaju sinergije s drugim inicijativama Zajednice na području prekogranične i međusektorske interoperabilnosti.
Članak 14.
Suradnja sa zainteresiranim strankama
Komisija saziva zainteresirane stranke za potrebe međusobne razmjene mišljenja o pitanjima kojima se bavi program ISA. U tom smislu, Komisija organizira konferencije, radionice i druge sastanke. Komisija također koristi interaktivne elektroničke platforme i druga sredstva za suradnju koja smatra primjerenima.
Članak 15.
Međunarodna suradnja
1. Program ISA otvoren je za sudjelovanje državama Europskoga gospodarskog prostora i državama kandidatkinjama na temelju njihovih relevantnih sporazuma sa Zajednicom.
2. Suradnja s drugim trećim zemljama i međunarodnim organizacijama ili tijelima potiče se naročito u okviru Euro-mediteranskog partnerstva i Istočnog partnerstva, zatim sa susjednim državama, posebno državama zapadnog Balkana i državama crnomorske regije. Troškove u vezi s tim program ISA ne pokriva.
3. Program ISA potiče, kad je to primjereno, ponovnu uporabu svojih rješenja u trećim zemljama.
Članak 16.
Inicijative koje nisu inicijative Zajednice
Bez utjecaja u druge politike Zajednice, rješenja koja su uvedena ili puštena u rad programom ISA mogu se koristiti u inicijativama koje nisu inicijative Zajednice, pod uvjetom da to ne znači dodatne troškove za opći proračun Europske unije i ako nije ugrožen glavni cilj Zajednice u vezi s rješenjem.
Članak 17.
Financijske odredbe
1. Financijska sredstva za provedbu aktivnosti Zajednice u okviru ove Uredbe za razdoblje od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2015. su 164 100 000 eura, od kojih je 103 500 000 eura za razdoblje od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2013.
Za razdoblje nakon 31. prosinca 2013. za iznos se smatra da je potvrđen ako je za tu fazu sukladan s financijskim okvirom na snazi za razdoblje koje počinje 2014.
2. Godišnja proračunska sredstva odobrava proračunsko tijelo u granicama financijskog okvira.
Članak 18.
Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ona se primjenjuje od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2015.
Sastavljeno u Strasbourgu 16. rujna 2009.
Za Europski parlament
Predsjednik
J. BUZEK
Za Vijeće
Predsjednik
C. MALSTRÖM
(1) Mišljenje od 25. veljače 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) SL C 200, 25.8.2009., str. 58.
(3) Mišljenje Europskog parlamenta od 22. travnja 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 27. srpnja 2009.
(4) SL C 291 E, 30.11.2006., str. 133.
(5) SL L 144, 30.4.2004., str. 62. (Odluka u SL L 181, 18.5.2004., str. 25.):
(6) SL L 203, 3.8.1999., str. 1.
(7) SL L 203, 3.8.1999., str. 9.
(8) SL L 310, 9.11.2006., str. 15.
(9) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.
(10) SL C 139, 14.6.2006., str. 1.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
193 |
32009R1097
|
L 301/6 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.11.2009. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1097/2009
od 16. studenoga 2009.
o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka dimetoata, etefona, fenamifosa, fenarimola, metamidofosa, metomila, ometoata, oksidemeton-metila, procimidona, tiodikarba i vinklozolina u određenim proizvodima ili na njima
(Tekst značajan za EGP)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 14. stavak 1. točku (a) u vezi s člankom 13. stavkom 1. točkom (a) i članak 49. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Maksimalne razine ostataka (MRO) za dimetoat, etefon, fenamifos, fenarimol, metamidofos, metomil, ometoat, oksidemeton-metil, procimidon, tiodikarb i vinklozolin utvrđene su u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 396/2005. |
|
(2) |
Na raspolaganju su novi podaci o toksikologiji, izloženosti potrošača i očekivanim ostacima pesticida, koji upućuju na to da maksimalne razine ostataka mogu izazvati zabrinutost u vezi sa zaštitom potrošača. |
|
(3) |
U mišljenju od 20. listopada 2008. (2) o dimetoatu i ometoatu Agencija je posebno zaključila da uz sadašnje maksimalne razine ostataka za glavati kupus, zelenu salatu, cvjetaču, trešnje i višnje, pšenicu, grašak s mahunom i kelj pupčar postoji opasnost da će se za jednu ili više skupina potrošača premašiti prihvatljivi dnevni unos i akutna referentna doza (ARfD). Sadašnje maksimalne razine ostataka za te kulture potrebno je stoga sniziti. |
|
(4) |
U mišljenju od 15. rujna 2008. (3) o etefonu Agencija je zaključila da uz sadašnje maksimalne razine ostataka za ananas, ribiz, grožđe i paprike postoji opasnost da će se za jednu ili više skupina potrošača premašiti akutna referentna doza (ARfD). Sadašnje maksimalne razine ostataka za te kulture potrebno je stoga sniziti. |
|
(5) |
U mišljenju od 15. rujna 2008. (4) o fenamifosu Agencija je zaključila da uz sadašnje maksimalne razine ostataka za banane, mrkvu, paprike, krastavce, dinje, glavati kupus i šećernu repu postoji opasnost da će se za jednu ili više skupina potrošača premašiti prihvatljivi dnevni unos i akutna referentna doza (ARfD). Sadašnje maksimalne razine ostataka za te kulture potrebno je stoga sniziti. |
|
(6) |
U mišljenju od 15. rujna 2008. (5) o fenarimolu Agencija je zaključila da uz sadašnje maksimalne razine ostataka za banane, rajčice i paprike postoji opasnost da će se za jednu ili više skupina potrošača premašiti akutna referentna doza (ARfD). Sadašnje maksimalne razine ostataka za te kulture potrebno je stoga sniziti. |
|
(7) |
U mišljenju od 15. rujna 2008. (6) o metamidoposu Agencija je zaključila da uz sadašnje maksimalne razine ostataka za marelice, grah s mahunama i šećernu repu postoji opasnost da će se za jednu ili više skupina potrošača premašiti akutna referentna doza (ARfD). Sadašnje maksimalne razine ostataka za te kulture potrebno je stoga sniziti. |
|
(8) |
U mišljenju od 26. rujna 2008. (7) o metomilu i tiodikarbu Agencija je zaključila da uz sadašnje maksimalne razine ostataka za grožđe, glavati kupus, zelenu salatu, cvjetaču, rajčice, patliđane, krastavce, grejpfrut, naranče, limune, limete, mandarine, breskve, šljive, paprike, jabuke, kruške, dunje, banane, mango, ananas, mrkvu, celer korjenaš, rotkvice, stočnu korabu, dinje i lubenice, bundeve, slatki kukuruz, brokulu, kelj, korabicu, širokolisnu endiviju, poriluk i šećernu repu postoji opasnost da će se za jednu ili više skupina potrošača premašiti prihvatljivi dnevni unos i akutna referentna doza (ARfD). Sadašnje maksimalne razine ostataka za te kulture potrebno je stoga sniziti. |
|
(9) |
U mišljenju od 16. rujna 2008. (8) o oksidemeton-metilu Agencija je zaključila da uz sadašnje maksimalne razine ostataka za kelj pupčar, glavati kupus, korabicu, zelenu salatu i drugo salatno bilje uključujući porodicu Brassicaceae, ječam, zob i šećernu repu postoji opasnost da će se za jednu ili više skupina potrošača premašiti prihvatljivi dnevni unos i akutna referentna doza (ARfD). Agencija je također zaključila da bi se donja granica analitičkog određivanja (LOD) mogla tehnički sniziti i da bi se tim snižavanjem poboljšala kontrola. Potrebno je stoga sniziti sadašnje maksimalne razine ostataka za kelj pupčar, glavati kupus, korabicu, zelenu salatu i drugo salatno bilje uključujući porodicu Brassicaceae, ječam, zob i šećernu repu kao i LOD za sve druge kulture. |
|
(10) |
U mišljenju od 21. siječnja 2009. (9) o procimidonu Agencija je zaključila da uz sadašnje maksimalne razine ostataka za marelice, grožđe, jagode, maline, kivi, matovilac, rajčice, paprike, patliđane, krastavce, krastavce za konzerviranje, tikvice, breskve, šljive, kruške, dinje i lubenice, bundeve, širokolisnu endiviju, rikolu, radič, grah s mahunama, sjemenke suncokreta, sjeme repice, soju i proizvode životinjskog podrijetla postoji opasnost da će se za jednu ili više skupina potrošača premašiti prihvatljivi dnevni unos i akutna referentna doza (ARfD). Sadašnje maksimalne razine ostataka za te kulture potrebno je stoga sniziti. |
|
(11) |
U mišljenju od 16. rujna 2008. (10) o vinklozolinu Agencija je zaključila da uz sadašnje maksimalne razine ostataka za jabuke, kruške, stolno grožđe, širokolisnu endiviju, patliđane, kineski kupus, šljive, marelice, zelenu salatu, ribiz, radič, jagode, grah, hmelj, sjeme repice, mrkvu, luk kozjak, mladi luk, bundeve, bamiju, vrtni borovnjak, rukolu i drugo salatno bilje te dinje i lubenice postoji opasnost da će se za jednu ili više skupina potrošača premašiti prihvatljivi dnevni unos i akutna referentna doza (ARfD). Sadašnje maksimalne razine ostataka za te kulture potrebno je stoga sniziti. |
|
(12) |
Primjereno je utvrditi nove maksimalne razine ostataka uzimajući u obzir mišljenja Agencije. Te nove maksimalne razine ostataka koje preporučuje Agencija temelje se na postojećim odobrenim načinima korištenja u poljoprivredi kod kojih su razine ostataka niže ili, ako oni ne postoje, na LOD-u. Što se tiče etefona na ananasu, ovom se Uredbom utvrđuje maksimalna razina ostataka koju nije preporučila Agencija, ali koja je u obrazloženom mišljenu Agencije navedena kao sigurna. |
|
(13) |
Zajednica se u okviru Svjetske trgovinske organizacije savjetovala s trgovinskim partnerima o novim maksimalnim razinama ostataka i uzela je u obzir njihove primjedbe o tim razinama. |
|
(14) |
Potrebno je utvrditi razumno razdoblje prije početka primjene izmijenjenih maksimalnih razina ostataka kako bi se državama članicama i zainteresiranim stranama omogućilo da se pripreme za ispunjavanje novih zahtjeva koji će proizlaziti iz izmjene maksimalnih razina ostataka. |
|
(15) |
Prilog II. Uredbi (EZ) br. 396/2005 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(16) |
Kako bi se omogućila uobičajena prodaja, prerada i potrošnja proizvoda, ovom se Uredbom predviđa prijelazni režim za proizvode koji su bili zakonito proizvedeni prije izmjene maksimalnih razina ostataka i kod kojih je, prema mišljenjima EFSA-e, zadržana visoka razina zaštite potrošača. |
|
(17) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja te ni Europski Parlament ni Vijeće nisu izrazili neslaganje s njima, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog II. Uredbi (EZ) br. 396/2005 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Što se tiče aktivnih tvari i proizvoda određenih u sljedećem popisu, Uredba (EZ) br. 396/2005 kakva je bila prije nego što je izmijenjena ovom Uredbom nastavlja se primjenjivati na proizvode koji su proizvedeni prije 7. lipnja 2010.:
|
(a) |
dimetoat: sok od trešanja/višanja, pšenica nakon skladištenja, smrznuti grašak s mahunom; |
|
(b) |
etefon: konzervirani ananas, sok od ananasa, konzervirane paprike; |
|
(c) |
fenarimol: sok od rajčice, konzervirane rajčice, konzervirane paprike; |
|
(d) |
metamidofos: sok od marelica, konzervirane marelice i smrznuti grah s mahunama; |
|
(e) |
metomil/tiodikarb: grožđice i konzervirane breskve; |
|
(f) |
oksidemeton-metil: uljarice, žitarice, mlijeko u prahu, čaj, vino, sokovi, konzervirano, smrznuto i sušeno voće i povrće, orašasti plodovi; |
|
(g) |
procimidon: uljarice, konzervirane breskve, rajčice, sok od naranče i grožđice; |
|
(h) |
vinklozolin: sok od malina, sok od jabuka, žele od dunja, sok od krušaka, konzervirane marelice, sok od marelica. |
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje od 7. lipnja 2010.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. studenoga 2009.
Za Komisiju
Androulla VASSILIOU
Članica Komisije
(1) SL L 70, 16.3.2005., str. 1.
(2) Znanstveno izvješće EFSA-e (2008) 172.
(3) Znanstveno izvješće EFSA-e (2008) 159.
(4) Znanstveno izvješće EFSA-e (2008) 160.
(5) Znanstveno izvješće EFSA-e (2008) 161.
(6) Znanstveno izvješće EFSA-e (2008) 162.
(7) Znanstveno izvješće EFSA-e (2008) 173.
(8) Znanstveno izvješće EFSA-e (2008) 227.
(9) Znanstveno izvješće EFSA-e (2008) 163.
(10) Znanstveno izvješće EFSA-e (2008) 166.
PRILOG
Prilog II Uredbi (EZ) br. 396/2005 mijenja se kako slijedi:
Linije za dimetoat, etefon, fenamifos, fenarimol, metamidofos, metomil, omeotomat, oksidemeton-metil, procimidon, tiodikarb i vinklozolin zamjenjuju se sljedecim:
„Ostaci pesticida i maksimalne razine ostataka (mg/kg)
|
Brojcana oznaka |
Skupine i primjeri pojedinacnih proizvoda na koje se MRO-i odnose (1) |
Dimetoat (suma dimetoata i ometoata izražena kao dimetoat) |
Etefon |
Fenamifos (suma fenamifosa i njegovog sulfoksida te sulfona, izražena kao fenamifos) |
Fenarimol |
Metamidofos |
Metomil i tiodikarb (suma metomila i tiodikarba, izražena kao metomil) |
Oksidemeton-metil (suma oksidemeton-metila i demeton-S-metilsulfona, izražena kao oksidemeton-metil) |
Procimidon (4) |
Vinklozolin (suma vinklozolina i svih metabolita koji sadrže 3,5-dikloroanilinsku polovicu, izražena kao vinklozolin) (4) |
||
|
(1) |
(2) |
(3) |
(4) |
(5) |
(6) |
(7) |
(8) |
(9) |
(10) |
(11) |
||
|
0100000 |
|
|
|
|
|
|
|
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
||
|
0110000 |
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
0110010 |
Grejpfrut (Pomelo (Citrus maxima, eng. Shaddock, pomelo), Citrus grandis x Citrus paradisi (eng. Sweetie), tandelo (Citrus tangelo, eng. Tangelo), ugli (Citrus reticulata x Citrus paradis, eng. Ugli) i ostali hibridi) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0110020 |
Narance (Bergamot, gorka naranca (eng. Bitter orange), Citrus aurantium var. Myrtifolia (eng. Chinotto) i ostali hibridi) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0110030 |
Limuni (Cetrun, limun) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0110040 |
Limete |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0110050 |
Mandarine (Klementine, tanderine i ostali hibridi) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0110990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0120000 |
|
0,05 (2) |
0,1 |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
0120010 |
Bademi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0120020 |
Brazilski orasi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0120030 |
Kasu orasi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0120040 |
Kesteni |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0120050 |
Kokosovi orasi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0120060 |
Lješnjaci (pitomi) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0120070 |
Australski orasi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0120080 |
Pekan orasi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0120090 |
Borovi orašcici |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0120100 |
Pistacija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0120110 |
Orasi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0120990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0130000 |
|
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
0,3 |
0,01 (2) |
|
|
|
|
||
|
0130010 |
Jabuke (Divlja jabuka) |
|
0,5 |
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
0130020 |
Kruške (Azijska kruška) |
|
0,05 (2) |
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
0130030 |
Dunje |
|
0,05 (2) |
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
1 |
||
|
0130040 |
Mušmula |
|||||||||||
|
0130050 |
Japanska mušmula |
|||||||||||
|
0130990 |
Ostalo |
|
0,05 (2) |
|
|
|
0,2 |
|
|
0,05 (2) |
||
|
0140000 |
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
||
|
0140010 |
Marelice |
0,02 (2) |
0,05 (2) |
|
0,5 |
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
0140020 |
Trešnje (divlje trešnje, višnje) |
0,2?(+) |
3 |
|
1 |
0,01 (2) |
0,1 |
|
|
0,5 |
||
|
0140030 |
Breskve (Nektarine i srodni hibridi) |
0,02 (2) |
0,05 (2) |
|
0,5 |
0,05 |
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
0140040 |
Šljive (Damson, zeleni ringlo, mirabela) |
0,02 (2) |
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
0140990 |
Ostalo |
0,02 (2) |
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
0150000 |
|
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
|
0,01 (2) |
|
|
|
|
||
|
0151000 |
|
|
|
|
0,3 |
|
|
|
|
|
||
|
0151010 |
Stolno grožde |
|
0,05 (2) |
|
0,3 |
|
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
0151020 |
Vinsko grožde |
|
1?(+) |
|
0,3 |
|
0,5 |
|
|
|
||
|
0152000 |
|
|
0,05 (2) |
|
0,3 |
|
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
0153000 |
|
|
0,05 (2) |
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
||
|
0153010 |
Kupine |
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
5 |
||
|
0153020 |
Ostružnica (Loganove bobice, bobice Boysen i nordijska kupina) |
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
5 |
||
|
0153030 |
Maline (Japanska malina) |
|
|
|
0,1 |
|
|
|
|
5 |
||
|
0153990 |
Ostalo |
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,05 (2) |
||
|
0154000 |
|
|
0,05 (2) |
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
0154010 |
Borovnice (Šumska borovnica, europska brusnica (crvena borovnica)) |
|
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
||
|
0154020 |
Brusnice |
|
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
||
|
0154030 |
Ribiz (crveni, crni i bijeli) |
|
0,05 (2) |
|
1 |
|
|
|
|
|
||
|
0154040 |
Ogrozd (Ukljucujuci hibride s drugim vrstama iz roda Ribes) |
|
0,05 (2) |
|
1 |
|
|
|
|
|
||
|
0154050 |
Šipak |
|
||||||||||
|
0154060 |
Dud (Obicna planika) |
|||||||||||
|
0154070 |
Azarola (mušmulasti glog) |
|||||||||||
|
0154080 |
Bazgine bobice (Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa), jarebika (jerebina, smrdikovina, lat. Sorbus aucuparia), azarola ili mušmulasti glog (Crataegus azarolus), vucji trn (pasji trn, vukodržica, lat. Hippophae rhamnoides), glog (Crataegus sp.), aronika (Amelanchier arborea) i ostale bobice) |
|||||||||||
|
0154990 |
Ostalo |
|
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
||
|
0160000 |
|
|
|
|
|
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
||
|
0161000 |
|
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,05 (2) |
||
|
0161010 |
Datulje |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0161020 |
Smokve |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0161030 |
Stolne masline |
2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0161040 |
Kumkvat (Kumkvat marumi, kumkvat nagami) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0161050 |
Karambola (Bilimbi) |
|||||||||||
|
0161060 |
Kaki jabuka |
|||||||||||
|
0161070 |
Jamun (jambolan, jambol, java šljiva) (Syzygium javanicum (eng. java apple, water apple), Syzygium malaccense (eng. pomerac), Syzygium jambos (eng. rose apple), Eugenia brasiliensis (eng. brazilean cherry, grumichama), Eugenia uniflora (eng. surinam cherry)) |
|||||||||||
|
0161990 |
Ostalo |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0162000 |
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
||
|
0162010 |
Kivi |
|
|
|
|
|
|
|
|
10 |
||
|
0162020 |
Lici (japanska jagoda) (Nephelium mutabile (eng. pulsan), rambutan (Nephelium lappaceum, eng. rambutan, hairy litchi)) |
|
|
|
|
|
|
|
|
0,05 (2) |
||
|
0162030 |
Marakuja |
|
|
|
|
|
|
|
|
0,05 (2) |
||
|
0162040 |
Kaktus smokva (plod kaktusa) |
|||||||||||
|
0162050 |
Zvjezdasta jabuka |
|||||||||||
|
0162060 |
Virginijski dragun (Virginijski kaki) (Crna sapota (Diospyros digyna, eng. black sapote), bijela sapota (Casimiroa edulis, eng. white sapote), zelena sapota (Pouteria viridis, eng. green sapote), žuta sapota (Pouteria campechiana, eng. canistel, yellow sapote) i Pouteria sapota (eng. mammey sapote)) |
|||||||||||
|
0162990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|
0,05 (2) |
||
|
0163000 |
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
0,05 (2) |
||
|
0163010 |
Avokado |
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
||
|
0163020 |
Banane (Patuljasta banana (eng. dwarf banana), banana za kuhanje (eng. plantain), Musa acuminata (eng. apple banana)) |
|
0,05 (2) |
0,05 |
0,2 |
|
|
|
|
|
||
|
0163030 |
Mango |
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
||
|
0163040 |
Papaja |
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
||
|
0163050 |
Nar |
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
||
|
0163060 |
Tropska jabuka (cerimoja) (Mrežasta anona (Annona reticulata), ljuskasta anona (Annona squamosa), ilama (Annona diversifolia) i ostale biljke iz porodice Annonaceae s plodovima srednje velicine) |
|||||||||||
|
0163070 |
Guava |
|||||||||||
|
0163080 |
Ananas |
|
0,5?(+) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
||
|
0163090 |
Kruhovac (Artocarpus heterophyllus (eng. jackfruit)) |
|||||||||||
|
0163100 |
Durijan |
|||||||||||
|
0163110 |
Bodljikava anona (guanabana) |
|||||||||||
|
0163990 |
Ostalo |
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
||
|
0200000 |
|
|
|
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
||
|
0210000 |
|
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0211000 |
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0212000 |
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0212010 |
Manioka (kasava) (Kolokazija ili japanski taro (Colocasia esculenta, eng. dasheen, eddoe), karipsko zelje (Xanthosoma sagittifolium, eng. tannia)) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0212020 |
Batat (slatki krumpir) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0212030 |
Jam (Pachyrhizus tuberosus (eng. potato bean, yam bean), Pachyrhizus erosus (eng. mexican yam bean) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0212040 |
Maranta (arorut) |
|
||||||||||
|
0212990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0213000 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0213010 |
Cikla |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0213020 |
Mrkva |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0213030 |
Celer korjenaš |
0,1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0213040 |
Hren |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0213050 |
Cicoka |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0213060 |
Pastrnjak |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0213070 |
Korijen peršina |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0213080 |
Rotkvica (Crna rotkva ili povrtnica (Raphanus niger), japanska rotkva (Raphanus sativus longipinnatus), mala rotkvica i srodni varijeteti) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0213090 |
Lukolisna kozja brada (bijeli korijen, vrtni turovac) (Zmijak (Scorzonera sp., eng. black radish), crni korijen (španjolski zmijak, zmijina trava, lat. Scorzonera hispanica, eng. spanish salsify, spanish oysterplant)) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0213100 |
Stocna koraba |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0213110 |
Repa |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0213990 |
Ostalo |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0220000 |
|
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
||
|
0220010 |
Cešnjak (bijeli luk) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
0,2 |
1 |
||
|
0220020 |
Luk (crveni luk) (Srebrenac) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
0,2 |
1 |
||
|
0220030 |
Ljutika |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
0,2 |
0,05 (2) |
||
|
0220040 |
Mladi luk (Zimski crvenac ili velški luk (Allium fistulosum) i srodni varijeteti) |
2 |
|
|
|
|
|
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0220990 |
Ostalo |
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0230000 |
|
0,02 (2) |
|
|
|
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
||
|
0231000 |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,05 (2) |
||
|
0231010 |
Rajcice (Solanum lycopersicum var. cerasiforme (eng. cherry tomatoes)) |
|
1 |
0,05 |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
||
|
0231020 |
Paprike (Feferoni ili Cili paprike (Capsicum sp.)) |
|
0,05 (2) |
0,05 |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
||
|
0231030 |
Patlidžani (Solanum muricatum (eng. pepino)) |
|
0,05 (2) |
0,05 |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
||
|
0231040 |
Bamija |
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
2 |
|
||
|
0231990 |
Ostalo |
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
||
|
0232000 |
|
|
0,05 (2) |
|
0,2 |
|
|
|
0,02 (2) |
1 |
||
|
0232010 |
Krastavci |
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
||
|
0232020 |
Kornišoni (mali krastavci) |
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
||
|
0232030 |
Obicna tikva (buca) (Tikvice, buce, patišon (Cucurbita pepo var. patisson)) |
|
|
0,05 |
|
|
|
|
|
|
||
|
0232990 |
Ostalo |
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
||
|
0233000 |
|
|
0,05 (2) |
|
0,05 |
|
|
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0233010 |
Dinje (Kivano ili bodljikava dinja (Cucumis metuliferus)) |
|
|
0,02?(+) |
|
|
|
|
|
|
||
|
0233020 |
Bundeve (Zimska bundeva) |
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
||
|
0233030 |
Lubenice |
|
|
0,05 |
|
|
|
|
|
|
||
|
0233990 |
Ostalo |
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
||
|
0234000 |
|
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0239000 |
|
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0240000 |
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
|
|
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0241000 |
|
|
|
0,02 (2) |
|
0,02 |
0,02 (2) |
|
|
|
||
|
0241010 |
Brokula (Brassica oleracea convar. Botrytis var. cymosa (eng. calabrese), Brokule Calabrese (talijanske brokule), kineska brokula (eng. chinese broccoli), Brassica rapa var. cymosa (eng. broccoli raab)) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0241020 |
Cvjetaca |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0241990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0242000 |
|
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
|
|
||
|
0242010 |
Kelj pupcar |
|
|
0,05 |
|
|
0,05 |
|
|
|
||
|
0242020 |
Kupus (Kupus šiljatih glavica, crveni kupus, kovrcavi kupus, bijeli kupus) |
|
|
0,02 (2) |
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
||
|
0242990 |
Ostalo |
|
|
0,02 (2) |
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
||
|
0243000 |
|
|
|
0,02 (2) |
|
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
||
|
0243010 |
Kineski kupus (Smeda gorušica (Brassica juncea), kineska raštika (Brassica rapa subsp. chinensis), kineski plosnati kupus (Brassica rapa var. narinosa), pekinški kupus, stocni kelj (Brassica oleracea convar. acephala var. viridis)) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0243020 |
Kelj (Raštika, lisnati kelj) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0243990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0244000 |
|
|
|
0,02 (2) |
|
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
|
|
||
|
0250000 |
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
0,01 (2) |
|
|
|
|
||
|
0251000 |
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
0,05 (2) |
||
|
0251010 |
Matovilac (Valerianella eriocarpa (eng. italian cornsalad)) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0251020 |
Salata (Salata glavatica ili glavicasta salata, lollo rosso (lisnata salata), ledenka ili ledena salata, marula salata) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,05 |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0251030 |
Širokolisna endivija (Cikorija (divlja cikorija, vodopija, lat. Cichorium intybus), crvenolisna cikorija, radic, kudrava endivija (Cichorium endivia var. crispum), slatka salata) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0251040 |
Vrtna grbica (kres salata) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0251050 |
Barica |
|||||||||||
|
0251060 |
Rikola (rukola, riga) (Divlja rikola) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0251070 |
Crvena gorušica |
|||||||||||
|
0251080 |
Listovi i izdanci od Brassica spp. (Mizuna ili japanska gorušica (Brassica rapa nipposanica ili Brassica juncea var. japonica)) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
5 |
|
||
|
0251990 |
Ostalo |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0252000 |
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0252010 |
Špinat (Novozelandski špinat (Tetragonia tetragonoides), listovi postrne repe (Brassica rapa var. rapa)) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,05 |
|
|
|
||
|
0252020 |
Tušt (portulak, tušanj, tušnjak) (Zimski tušt (Claytonia perfoliata, eng. winter purslane ili miner’s lettuce), tušak širokolisni (Portulaca oleracea var. sativa, eng. garden purslane), obicni portulak (eng. common purslane), kiselica (Rumex sp., eng. sorrel), caklenjaca (Salicornia europea, eng. glassworth)) |
|||||||||||
|
0252030 |
Blitva (Listovi cikle) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
||
|
0252990 |
Ostalo |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
||
|
0253000 |
|
|||||||||||
|
0254000 |
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0255000 |
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0256000 |
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0256010 |
Vrtna krasuljica |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,3 |
|
|
|
||
|
0256020 |
Luk vlasac |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,3 |
|
|
|
||
|
0256030 |
Lišce celera (Listovi komoraca (Foeniculum vulgare), listovi korijandra (Coriandrum sativum), listovi kopra (Anethum graveolens), listovi kima (Carum carvi), ljupcac (Levisticum officinale), andelika (Angelica sp.), mirisna cehulja (Myrrhis odorata) i ostale biljke iz porodice Apiacea(štitarki)) |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,3 |
|
|
|
||
|
0256040 |
Peršin |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,3 |
|
|
|
||
|
0256050 |
Kadulja (Primorski vrijesak ili cubar (Satureja montana, eng. winter sovory), vrtni cubar (Satureja hortensis, eng. summer savory)) |
|||||||||||
|
0256060 |
Ružmarin |
|||||||||||
|
0256070 |
Timijan (Mažuran (Origanum majorana), origano ili mravinac (Origanum vulgare)) |
|||||||||||
|
0256080 |
Bosiljak (Listovi maticnjaka (Melissa officinalis), metvica (Mentha sp.), paprena metvica (Mentha piperita)) |
|||||||||||
|
0256090 |
Lišce lovora |
|||||||||||
|
0256100 |
Estragon (miloduh (isop) (Hyssopus sp., eng. hyssop)) |
|||||||||||
|
0256990 |
Ostalo |
0,02 (2) |
|
|
|
|
0,3 |
|
|
|
||
|
0260000 |
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
|
|
|
||
|
0260010 |
Grah (s mahunama) (Mahuna (Zeleni grah, grah mahunar, eng. green bean ili french beans ili snap beans), grah mnogocvjetni (Phaseolus coccineus, eng. scarlet runner bean), plocasti grah (eng. slicing bean), grah metraš (Vigna unguiculata sesquipedalis, eng. yardlong bean)) |
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
1 |
0,05 (2) |
||
|
0260020 |
Grah (bez mahuna) (Bob (Vicia faba, eng. broad beans), flageolet grupa (eng. flageolets), Canavalia sp.(eng. jack bean), lima grah (eng. lima bean), mletacki grah (Vigna unguiculata, eng. cowpea)) |
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
0,02 (2) |
0,5 |
||
|
0260030 |
Grašak (s mahunom) (Mahunasti grašak ili grašak šecerac) |
|
|
|
|
0,5 |
|
|
1 |
0,05 (2) |
||
|
0260040 |
Grašak (bez mahune) (Vrtni grašak, zeleni grašak, slanutak (Cicer arietinum)) |
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
0,3 |
0,05 (2) |
||
|
0260050 |
Leca |
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0260990 |
Ostalo |
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0270000 |
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0270010 |
Šparoga |
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
|
|
||
|
0270020 |
Karda (španjolska articoka) |
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
|
|
||
|
0270030 |
Celer |
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
|
|
||
|
0270040 |
Komorac |
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
|
|
||
|
0270050 |
Articoka |
|
|
|
|
0,1 |
|
|
|
|
||
|
0270060 |
Poriluk |
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
|
|
||
|
0270070 |
Rabarbara |
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
|
|
||
|
0270080 |
Mladice bambusa |
|||||||||||
|
0270090 |
Palmina srcika |
|||||||||||
|
0270990 |
Ostalo |
|
|
|
|
0,01 (2) |
|
|
|
|
||
|
0280000 |
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0280010 |
Kultivirane (Plemenita pecurka ili šampinjon (Agaricus bisporus), bukovaca ili vrbovaca (Pleurotus ostreatus), shi-take ili šitake) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0280020 |
Divlje (Lisicarka ili bjelkasta lisicica (Cantharellus cibarius), tartuf (Tuber sp.), smrcak (Morchella sp.), vrganj (Boletus edulis)) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0280990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0290000 |
|
|||||||||||
|
0300000 |
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
0,01 (2) |
0,02 (2) |
0,01 (2) |
|
|
||
|
0300010 |
Grah (Bob (eng. broad beans), mornarski grah (eng. navy beans), flageolat grupa (eng. flageolets), rod Canavalia (eng. jack beans), lima grah (eng. lima beans), poljski grah (eng. field beans), mletacki grah (eng. cowpeas)) |
|
|
|
|
|
|
|
0,02 (2) |
0,5 |
||
|
0300020 |
Leca |
|
|
|
|
|
|
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0300030 |
Grašak (Slanutak, stocni grašak, grahorica, grah poljak (sjetvena kukavcica, sjetvena graholika, sjekirica lat. Lathyrus sativus)) |
|
|
|
|
|
|
|
0,2 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0300040 |
Lupine |
|
|
|
|
|
|
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0300990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0400000 |
|
|
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
|
|
0,01 (2) |
|
0,05 (2) |
||
|
0401000 |
|
0,05 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0401010 |
Sjemenke lana |
|
0,1 (2) |
|
|
0,01 (2) |
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0401020 |
Kikiriki |
|
0,1 (2) |
|
|
0,01 (2) |
0,1 |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0401030 |
Sjemenke maka |
|
0,1 (2) |
|
|
0,01 (2) |
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0401040 |
Sjemenke sezama |
|
0,1 (2) |
|
|
0,01 (2) |
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0401050 |
Sjemenke suncokreta |
|
0,1 (2) |
|
|
0,01 (2) |
0,05 (2) |
|
0,2 |
|
||
|
0401060 |
Sjeme repice (Uljana repica (eng. bird rapeseed), postrna ili bijela repa (eng. turnip rape)) |
|
0,1 (2) |
|
|
0,01 (2) |
0,05 (2) |
|
0,05 |
|
||
|
0401070 |
Soja |
|
0,1 (2) |
|
|
0,2 |
0,1 |
|
0,05 |
|
||
|
0401080 |
Sjeme gorušice |
|
0,1 (2) |
|
|
0,01 (2) |
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0401090 |
Sjeme pamuka |
|
2 |
|
|
0,2 |
0,1 |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0401100 |
Bucine sjemenke |
|
0,1 (2) |
|
|
0,01 (2) |
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0401110 |
Šafranika |
|||||||||||
|
0401120 |
Borac |
|||||||||||
|
0401130 |
Lanak zubasti |
|
|
|||||||||
|
0401140 |
Sjeme konoplje |
|
|
|
|
0,01 (2) |
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0401150 |
Ricinus |
|||||||||||
|
0401990 |
Ostalo |
|
0,1 (2) |
|
|
0,01 (2) |
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0402000 |
|
|
0,05 (2) |
|
|
0,01 (2) |
0,05 (2) |
|
0,02 (2) |
|
||
|
0402010 |
Masline za proizvodnju maslinovog ulja |
2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0402020 |
Palmin orah (koštice uljne palme) |
|||||||||||
|
0402030 |
Plodovi palme |
|||||||||||
|
0402040 |
Kapok |
|||||||||||
|
0402990 |
Ostalo |
0,05 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0500000 |
|
|
|
0,02 (2) |
0,02 (2) |
0,01 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0500010 |
Jecam |
0,02 (2) |
0,5 |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0500020 |
Heljda |
0,02 (2) |
0,05 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0500030 |
Kukuruz |
0,02 (2) |
0,05 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0500040 |
Proso (Talijansko proso ili klipatski muhar (Setaria italica), Eragrostis tef) |
0,02 (2) |
0,05 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0500050 |
Zob |
0,02 (2) |
0,05 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0500060 |
Riža |
0,02 (2) |
0,05 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0500070 |
Raž |
0,05 |
0,5 |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0500080 |
Sirak |
0,02 (2) |
0,05 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0500090 |
Pšenica (Krupnik ili pir (Triticum spelta), pšenoraž (tritikale)) |
0,05 |
0,2 |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0500990 |
Ostalo |
0,02 (2) |
0,05 (2) |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
0600000 |
|
|
0,1 (2) |
0,05 (2) |
0,05 (2) |
|
0,1 (2) |
0,02 (2) |
0,1 (2) |
0,1 (2) |
||
|
0610000 |
|
0,05 (2) |
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
||
|
0620000 |
|
|||||||||||
|
0630000 |
|
|||||||||||
|
0631000 |
|
|||||||||||
|
0631010 |
Cvjetovi kamilice |
|||||||||||
|
0631020 |
Cvjetovi hibiskusa |
|||||||||||
|
0631030 |
Ružine latice |
|||||||||||
|
0631040 |
Cvjetovi jasmina |
|||||||||||
|
0631050 |
Lipa |
|||||||||||
|
0631990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
0632000 |
|
|||||||||||
|
0632010 |
Listovi jagode |
|||||||||||
|
0632020 |
Rooibos listovi |
|||||||||||
|
0632030 |
Maté |
|||||||||||
|
0632990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
0633000 |
|
|||||||||||
|
0633010 |
Korijen valerijane |
|||||||||||
|
0633020 |
Korijen ginsenga |
|||||||||||
|
0633990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
0639000 |
|
|||||||||||
|
0640000 |
|
|||||||||||
|
0650000 |
|
|||||||||||
|
0700000 |
|
0,05 (2) |
0,1 (2) |
0,05 (2) |
5 |
0,02 (2) |
10 |
0,02 (2) |
0,1 (2) |
0,05 (2) |
||
|
0800000 |
|
|||||||||||
|
0810000 |
|
|||||||||||
|
0810010 |
Anis |
|||||||||||
|
0810020 |
Crni kim |
|||||||||||
|
0810030 |
Sjeme celera (Sjeme ljupcaca (Levisticum officinale)) |
|||||||||||
|
0810040 |
Sjeme korijandera |
|||||||||||
|
0810040 |
Sjeme kumina |
|||||||||||
|
0810060 |
Sjeme kopra |
|||||||||||
|
0810070 |
Sjeme komoraca |
|||||||||||
|
0810080 |
Grozdasta piskavica (grcka djetelina) |
|||||||||||
|
0810090 |
Muškatni orašcic |
|||||||||||
|
0810990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
0820000 |
|
|||||||||||
|
0820010 |
Piment |
|||||||||||
|
0820020 |
Anispapar (japanski papar) |
|||||||||||
|
0820030 |
Kim |
|||||||||||
|
0820040 |
Kardamom |
|||||||||||
|
0820050 |
Bobice kleke (borovice) |
|||||||||||
|
0820060 |
Papar, crni i bijeli (Pipal (Piper longum), ružicasti papar) |
|||||||||||
|
0820070 |
Mahune vanilije |
|||||||||||
|
0820080 |
Tamarind (indijska datulja) |
|||||||||||
|
0820990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
0830000 |
|
|||||||||||
|
0830010 |
Cimet (Kineski cimet ili kasija) |
|||||||||||
|
0830990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
0840000 |
|
|||||||||||
|
0840010 |
Slatki korijen |
|||||||||||
|
0840020 |
Ðumbir |
|||||||||||
|
0840030 |
Kurkuma |
|||||||||||
|
0840040 |
Hren |
|||||||||||
|
0840990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
0850000 |
|
|||||||||||
|
0850010 |
Klincic |
|||||||||||
|
0850020 |
Kapari |
|||||||||||
|
0850990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
0860000 |
|
|||||||||||
|
0860010 |
Šafran |
|||||||||||
|
0860990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
0870000 |
|
|||||||||||
|
0870010 |
Muškatni orašcic |
|||||||||||
|
0870990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
0900000 |
|
|||||||||||
|
0900010 |
Šecerna repa (korijen) |
|||||||||||
|
0900020 |
Šecerna trska |
|||||||||||
|
0900030 |
Korijen cikorije |
|||||||||||
|
0900990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
1000000 |
|
|
|
|
|
|
|
0,01 (2) |
0,02 |
|
||
|
1010000 |
|
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
1011000 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1011010 |
Meso |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1011020 |
Mast bez krtog mesa |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1011030 |
Jetra |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1011040 |
Bubreg |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1011050 |
Jestivi nusproizvodi klanja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1011990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1012000 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1012010 |
Meso |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1012020 |
Masti |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1012030 |
Jetra |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1012040 |
Bubreg |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1012050 |
Jestivi nusproizvodi klanja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1012990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1013000 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1013010 |
Meso |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1013020 |
Masti |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1013030 |
Jetra |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1013040 |
Bubreg |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1013050 |
Jestivi nusproizvodi klanja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1013990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1014000 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1014010 |
Meso |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1014020 |
Masti |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1014030 |
Jetra |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1014040 |
Bubreg |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1014050 |
Jestivi nusproizvodi klanja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1014990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1015000 |
|
|||||||||||
|
1015010 |
Meso |
|||||||||||
|
1015020 |
Masti |
|||||||||||
|
1015030 |
Jetra |
|||||||||||
|
1015040 |
Bubreg |
|||||||||||
|
1015050 |
Jestivi nusproizvodi klanja |
|||||||||||
|
1015990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
1016000 |
|
|
|
0,02 (2) |
|
|
|
|
|
|
||
|
1016010 |
Meso |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1016020 |
Masti |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1016030 |
Jetra |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1016040 |
Bubreg |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1016050 |
Jestivi nusproizvodi klanja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1016990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1017000 |
|
|||||||||||
|
1017010 |
Meso |
|||||||||||
|
1017020 |
Masti |
|||||||||||
|
1017030 |
Jetra |
|||||||||||
|
1017040 |
Bubreg |
|||||||||||
|
1017050 |
Jestivi nusproizvodi klanja |
|||||||||||
|
1017990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
1020000 |
|
|
0,05 (2) |
0,005 (2) |
0,02 (2) |
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
1020010 |
Govedo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1020020 |
Ovca |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1020030 |
Koza |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1020040 |
Konj |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1020990 |
Ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1030000 |
|
|
0,05 (2) |
0,02 (2) |
0,02 (2) |
0,01 (2) |
0,02 (2) |
|
|
0,05 (2) |
||
|
1030010 |
Kokošja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1030020 |
Pacja |
|||||||||||
|
1030030 |
Gušcja |
|||||||||||
|
1030040 |
Prepelicja |
|||||||||||
|
1030990 |
Ostalo |
|||||||||||
|
1040000 |
|
|
||||||||||
|
1050000 |
|
|
||||||||||
|
1060000 |
|
|
||||||||||
|
1070000 |
|
|
(1) Za potpuni popis proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla na koje se odnose MRO-i, treba se pozvati na Prilog I.
(2) Kombinacija pesticid-brojcana oznaka na koju se primjenjuje MRO utvrden u Prilogu III., dijelu B.
(3) Oznacava donju granicu analitickog odredivanja.
(4) = Definicija ostatka se razlikuje za sljedece kombinacije brojcanih oznaka i pesticida:
Vinklozolin — brojcana oznaka 1 000 000: Vinklozolin, iprodion, procimidon, suma spojeva i svih metabolita koji sadrže 3,5-dikloroanilinsku polovicu izraženi kao 3,5 dikloranilin
Procimidon — brojcana oznaka 1 000 000: Vinklozolin, iprodion, procimidon, suma spojeva i svih metabolita koji sadrže 3,5-dikloroanilinsku polovicu izraženi kao 3,5 dikloranilin
(+): Etefon — brojcana oznaka 0151020: Maksimalna razina ostatka je utvrdena privremeno do ocjene EFSA-e.
(+): Etefon — brojcana oznaka 0163080: Maksimalna razina ostatka je utvrdena privremeno do ocjene EFSA-e.
(+): Fenamifos — brojcana oznaka 0233010: Maksimalna razina ostatka je utvrdena privremeno do dovršetka provjere iz clanka 12. stavka 2.
(+): Dimetoat — brojcana oznaka 0140020: Maksimalna razina ostatka je utvrdena privremeno do dovršetka provjere iz clanka 12. stavka 2.”
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
210 |
32009R1098
|
L 301/23 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.11.2009. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1098/2009
od 16. studenoga 2009.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2535/2001 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1255/1999 u pogledu uvoznih režima za mlijeko i mliječne proizvode i otvaranja carinskih kvota
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1), a posebno njezin članak 144. stavak 1. i članak 148., u vezi s člankom 4.,
budući da:
|
(1) |
U okviru carinskih koncesija predviđenih Odlukom br. 1/98 Vijeća za pridruživanje EZ-a i Turske od 25. veljače 1998. o trgovinskom režimu za poljoprivredne proizvode (2), Zajednica se obvezala da će otvoriti godišnju uvoznu kvotu s nultom stopom carine, u količini od 2 300 tona za sireve koji potječu iz Turske i spadaju pod oznake KN 0406 90 29, 0406 90 50, ex 0406 90 86, ex 0406 90 87 i ex 0406 90 88. |
|
(2) |
Detaljna pravila za upravljanje tom uvoznom carinskom kvotom (dalje u tekstu „kvota”) trenutačno su utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 2535/2001 (3). |
|
(3) |
Upravljanje carinskim kvotama prema metodi koja se temelji na kronološkom redu podnošenja zahtjeva utvrđenoj u članku 144. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1234/2007, pokazalo se pozitivnim u drugim poljoprivrednim sektorima. Radi pojednostavljenja postupaka, ta bi se metoda sada trebala primjenjivati na kvote na koje se odnosi ova Uredba. To treba napraviti u skladu s člancima 308.a, 308.b i 308.c stavkom 1. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (4). |
|
(4) |
Zbog posebnosti povezanih s prijelazom s jednog sustava upravljanja na drugi, članak 308.c stavke 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 2454/93 ne treba primjenjivati na tarifno razdoblje od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. |
|
(5) |
Uredbu (EZ) br. 2535/2001 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(6) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 2535/2001 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U članku 5. briše se točka (d); |
|
2. |
U članku 19. briše se točka (c); |
|
3. |
Članak 19.a zamjenjuje se sljedećim: „Članak 19.a 1. Članci 308.a, 308.b i članak 308.c stavak 1. Uredbe (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na kvote navedene u Prilogu VII.a i utvrđene u:
2. Uvoz u okviru kvota iz stavka 1. ne podliježe predočenju uvozne dozvole. 2.a. Za kvote iz stavka 1. točke (d), članak 308.c stavci 2. i 3. Uredbe (EEZ) br. 2454/93 ne primjenjuju se za tarifno razdoblje od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. 4. Primjena snižene carinske stope podliježe predočenju dokaza o podrijetlu, izdanoga u skladu s:
|
|
4. |
Prilog I.D briše se; |
|
5. |
U Prilogu VII.a dodaje se stavak 4., čiji tekst je naveden u Prilogu ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu treći dan od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se na razdoblja uvoznih kvota otvorena od 1. siječnja 2010.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. studenoga 2009.
Za Komisiju
Janez POTOČNIK
Član Komisije
(1) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.
(2) SL L 86, 20.3.1998., str. 1.
(3) SL L 341, 22.12.2001., str. 29.
(4) SL L 253, 11.10.1993., str. 1.
(5) SL L 46, 20.2.2003., str. 1.
(6) SL L 109, 19.4.2001., str. 2.
(7) SL L 311, 4.12.1999., str. 1.
(8) SL L 86, 20.3.1998., str. 1.
(9) SL L 311, 4.12.1999., str. 298.”.
PRILOG
„4 Carinske kvote u skladu s Prilogom I. Protokolu uz Odluku br. 1/98 Vijeća za pridruživanje EZ-a i Turske.
|
Broj kvote |
Oznaka KN |
Opis robe (1) |
Zemlja podrijetla |
Godišnja kvota od 1. siječnja do 31. prosinca (u tonama) |
Primjenjiva carinska stopa (EUR/100 kg neto mase) |
|
09.0243 |
0406 90 29 |
Sir kačkavalj |
Turska |
2 300 |
0 |
|
0406 90 50 |
Sir od ovčjeg ili bivoljeg mlijeka u posudama s rasolom ili u mješinama od ovčje ili kozje kože |
||||
|
ex 0406 90 86 ex 0406 90 87 ex 0406 90 88 |
Tulum Peyniri, od ovčjeg ili bivoljeg mlijeka u pojedinačnim pakiranjima, manjima od 10 kg |
(1) Bez obzira na pravila za tumačenje kombinirane nomenklature, smatra se da tekst opisa proizvoda ima samo indikativnu vrijednost, budući da se primjenjivost preferencijalnog režima u kontekstu ovog Priloga utvrđuje na temelju oznake KN. Tamo gdje su naznačene oznake ex KN, preferencijalni se režim utvrđuje na temelju oznake KN i odgovarajućeg opisa proizvoda zajedno.”
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
213 |
32009R1217
|
L 328/27 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
30.11.2009. |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1217/2009
od 30. studenoga 2009.
o uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj zajednici
(kodificirana verzija)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov treći podstavak članka 37. stavka 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),
budući da:
|
(1) |
Uredba br. 79/65/EEZ Vijeća od 15. lipnja 1965. o stvaranju mreže za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovanju poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj ekonomskoj zajednici (2) je bila u više navrata značajno izmijenjena (3). Zbog jasnoće i racionalnosti tu je Uredbu potrebno kodificirati. |
|
(2) |
Razvoj zajedničke poljoprivredne politike zahtijeva da bi objektivne i relevantne informacije o prihodima u različitim kategorijama poljoprivrednih gospodarstava trebale biti dostupne, kao i informacije o poslovnim aktivnostima gospodarstava u tim kategorijama, što zahtijeva posebnu pažnju na razini Zajednice. |
|
(3) |
Računi poljoprivrednih gospodarstava predstavljaju osnovni izvor bitnih podataka za procjenu prihoda poljoprivrednih gospodarstava ili za analizu njihovog poslovanja. |
|
(4) |
Prikupljeni podaci moraju dolaziti s poljoprivrednih gospodarstava koja su posebno i odgovarajuće odabrana u skladu sa zajedničkim pravilima i moraju se temeljiti na činjenicama koje je moguće provjeriti. Takvi podaci moraju odražavati tehničke, gospodarske i socijalne uvjete na dotičnom gospodarstvu, poticati s pojedinačnog gospodarstva, biti dostupni što je prije moguće, temeljiti se na jedinstvenim definicijama, biti predstavljeni u zajedničkom obliku i biti dostupni u svako doba i u svom punom obliku Komisiji. |
|
(5) |
Takve je ciljeve moguće postići jedino putem sustava Zajednice za prikupljanje knjigovodstvenih podataka s poljoprivrednih gospodarstava (dalje u tekstu „sustav podataka”), koja se temelji na službama za knjigovodstvo poljoprivrednih gospodarstava koje postoje u svakoj državi članici i uživaju povjerenje zainteresiranih stranaka utemeljeno na njihovom dobrovoljnom sudjelovanju. |
|
(6) |
Kako bi se dobili knjigovodstveni podaci koji su dovoljno homogeni na razini Zajednice, poljoprivredna gospodarstva koja podnose izvješća moraju biti raspoređena između različitih područnih jedinica i različitih kategorija poljoprivrednih gospodarstava na temelju stratifikacije područja istraživanja koje se temelji na tipologiji Zajednice za poljoprivredna gospodarstva utvrđenoj Uredbom Komisije (EZ) br. 1242/2008 od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju tipologije Zajednice za poljoprivredna gospodarstva (4). |
|
(7) |
Područne jedinice za sustav podataka moraju biti koliko god je to moguće identične onima za predstavljanje drugih regionalnih podataka koji su bitni za određivanje smjernica za zajedničku poljoprivrednu politiku. |
|
(8) |
Zbog razloga upravljanja, potrebno je ovlastiti Komisiju da može izmijeniti popis područnih jedinica država članica na zahtjev države članice. |
|
(9) |
Područje praćenja sustava podataka mora uključivati sva poljoprivredna gospodarstva određene ekonomske veličine, bez obzira na druge djelatnosti koje subjekt može poduzimati. Ovdje je potrebno preglede ponavljati u svjetlu novih podataka dobivenih istraživanjem strukture poljoprivrednih gospodarstava. |
|
(10) |
Poljoprivredna gospodarstva koja podnose izvješća moraju biti odabrana u skladu s pravilima propisanim u kontekstu plana odabira, čiji cilj je dobiti reprezentativan knjigovodstveni uzorak područja praćenja. |
|
(11) |
S obzirom na iskustvo, poželjno je da glavne odluke u vezi s odabirom poljoprivrednih gospodarstava koja podnose izvješća, a posebno izrada plana odabira budu donesene na nacionalnoj razini. Slijedom toga na ovoj razini potrebno je povjeriti tu dužnost nacionalnom tijelu. One države članice koje imaju više područnih jedinica mogu zadržati regionalne odbore. |
|
(12) |
Nacionalna agencija za sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka bi morala imati ključnu ulogu pri upravljanju sustavom podataka. |
|
(13) |
Pri odabiru poljoprivrednih gospodarstava i analizi i procjeni prikupljenih podataka potrebno je upućivanje na podatke koji dolaze iz drugih izvora. |
|
(14) |
Poljoprivrednicima mora biti zajamčeno da njihovi knjigovodstveni podaci i svi drugi pojedinačni podaci dobiveni na temelju ove Uredbe neće biti korišteni u svrhu oporezivanja ili za druge namjene osim onih predviđenih ovom Uredbom, niti će ih osobe koje sudjeluju ili su sudjelovale u sustavu knjigovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava Zajednice širiti. |
|
(15) |
Kako bi se osiguralo da su svi prikupljeni podaci objektivni i relevantni, Komisiji mora biti omogućeno dobivanje svih potrebnih informacija u vezi s načinom na koji tijela kojima je povjeren odabir poljoprivrednih gospodarstava i knjigovodstveni uredi koji sudjeluju u sustavu knjigovodstvenih podataka Zajednice s poljoprivrednih gospodarstava obavljaju svoje dužnosti i ako je potrebno slanje stručnjaka na lice mjesta u suradnji s nadležnim nacionalnim tijelima. |
|
(16) |
Sustav podataka je koristan alat koji omogućava Zajednici kreiranje zajedničke poljoprivredne politike i služi posljedično državama članicama kao i Zajednici. Troškovi računalnih sustava koji podržavaju sustav te troškovi studija i razvojnih aktivnosti drugih aspekata sustava moraju biti predmet financiranja Zajednice. |
|
(17) |
Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe moraju se usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (5), |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
STVARANJE SUSTAVA POLJOPRIVREDNIH KNJIGOVODSTVENIH PODATAKA ZAJEDNICE
Članak 1.
1. Kako bi se zadovoljile potrebe zajedničke poljoprivredne politike, uspostavlja se sustav Zajednice za prikupljanje knjigovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava (dalje u tekstu „sustav podataka”).
2. Svrha sustava podataka je prikupljanje knjigovodstvenih podataka potrebnih za:
|
(a) |
godišnje određivanje prihoda poljoprivrednih gospodarstava koja spadaju u područje praćenja definirano u članku 5.; i |
|
(b) |
poslovnu analizu poljoprivrednog gospodarstva. |
3. Podaci dobiveni na temelju ove Uredbe služe prvenstveno kao osnova za sastavljanje izvješća Komisije o stanju poljoprivrede i poljoprivrednih tržišta, kao i o prihodima poljoprivrednih gospodarstava u Zajednici. Izvješća se podnose godišnje Europskom parlamentu i Vijeću, a posebno za godišnje određivanje cijena poljoprivrednih proizvoda.
Članak 2.
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
(a) |
„subjekt” znači fizička osoba odgovorna za dnevno upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom; |
|
(b) |
„kategorija poljoprivrednog gospodarstva” znači skupina poljoprivrednih gospodarstava koja pripadaju istim kategorijama u pogledu tipa aktivnosti i ekonomske veličine, kako je određeno u tipologiji Zajednice za poljoprivredna gospodarstva utvrđenoj u Uredbi (EZ) br. 1242/2008; |
|
(c) |
„poljoprivredno gospodarstvo koje podnosi izvješća” znači bilo koje gospodarstvo koje ostvaruje prihode za potrebe sustava podataka; |
|
(d) |
„područna jedinica” znači područje države članice ili bilo koji njezin dio određen za izbor poljoprivrednih gospodarstava koja podnose izvješća; popis takvih područnih jedinica se nalazi u Prilogu I.; |
|
(e) |
„knjigovodstveni podaci” znači svi tehnički, financijski ili ekonomski podaci koji se odnose na poljoprivredno gospodarstvo, a dobiveni su iz knjigovodstvenih podataka koji se sastoje od unosa bilježenih sustavno i redovito tijekom obračunske godine. |
Članak 3.
Na zahtjev države članice, popis područnih jedinica će se izmijeniti u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2., pod uvjetom da se zahtjev odnosi na područne jedinice države članice.
POGLAVLJE II.
ODREĐIVANJE PRIHODA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA
Članak 4.
Ovo poglavlje se odnosi na prikupljanje knjigovodstvenih podataka za potrebe određivanja godišnjih prihoda na poljoprivrednim gospodarstvima.
Članak 5.
1. Područje praćenja iz članka 1. stavka 2. točke (a) uključuje poljoprivredna gospodarstva čija je ekonomska veličina jednaka ili veća od praga, izraženog u eurima, koji odgovara jednom od donjih granica razreda ekonomske veličine kako je određeno u tipologiji Zajednice.
2. Poljoprivredna gospodarstva koja podnose izvješća su ona poljoprivredna gospodarstva:
|
(a) |
čija je ekonomska veličina jednaka ili veća od praga određenog u skladu sa stavkom 1.; |
|
(b) |
koja vodi osoba koja vodi poslovne knjige ili je voljna i sposobna voditi poslovne knjige poljoprivrednog gospodarstva i voljna je ustupiti knjigovodstvene podatke sa svog poljoprivrednog gospodarstva Komisiji; |
|
(c) |
koja su reprezentativna zajedno s drugim poljoprivrednim gospodarstvima na razini svake jedinice područja praćenja. |
3. Najveći broj gospodarstava koja podnose izvješća u Zajednici je 105 000.
4. Detaljna pravila za primjenu ovog članka, a posebno prag za ekonomsku veličinu i broj poljoprivrednih gospodarstava koja podnose izvješća po područnoj jedinici donijet će se u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2.
Članak 6.
1. Svaka država članica formira nacionalni odbor za sustav podataka (dalje u tekstu „nacionalni odbor”).
2. Nacionalni odbor je odgovoran za odabir poljoprivrednih gospodarstava koja podnose izvješća. U tom smislu njegove dužnosti posebno uključuju odobrenje:
|
(a) |
plana odabira poljoprivrednih gospodarstava koja podnose izvješća, koji detaljno navodi raspored poljoprivrednih gospodarstava koja podnose izvješća po kategoriji poljoprivrednog gospodarstva i detaljna pravila za odabir tih gospodarstava; |
|
(b) |
izvješća o provedbi plana za odabir poljoprivrednih gospodarstava koja podnose izvješća. |
3. Predsjednika nacionalnog odbora imenuje država članica između članova tog odbora.
Nacionalni odbor donosi jednoglasno svoje odluke. U slučaju da se jednoglasnost ne može postići, odluke će donijeti tijelo koje odredi država članica.
4. Države članice koje imaju nekoliko područnih jedinica mogu za svaku područnu jedinu u njihovoj nadležnosti odrediti regionalni odbor za sustav podataka (dalje u tekstu „regionalni odbor”).
Regionalni odbor će posebno imati dužnost surađivanja s agencijom za sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka iz članka 7. u odabiru poljoprivrednih gospodarstava koja podnose izvješća.
5. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2.
Članak 7.
1. Svaka država članica imenuje agenciju za sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka čije dužnosti su:
|
(a) |
informirati nacionalni odbor, regionalne odbore i knjigovodstvene urede o detaljnim pravilima provedbe i osigurati pravilnu provedbu tih pravila; |
|
(b) |
pripremiti i dostaviti nacionalnom odboru na odobrenje, te zatim proslijediti Komisiji:
|
|
(c) |
prikupiti:
|
|
(d) |
prikupiti izvješća o poljoprivrednim gospodarstvima koja su poslali knjigovodstveni uredi i provjeriti na temelju zajedničkog programa nadzora da su ispravno ispunjena; |
|
(e) |
proslijediti ispravno ispunjena izvješća Komisiji odmah nakon provjere; |
|
(f) |
prenijeti nacionalnom odboru, regionalnim odborima te knjigovodstvenim uredima zahtjeve za informacije predviđene u članku 17., te poslati relevantne odgovore Komisiji. |
2. Detaljna pravila za primjenu ovog članka donijet će se u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2.
Članak 8.
1. Svako poljoprivredno gospodarstvo koje podnosi izvješća ispunjava pojedinačno i anonimno izvješće.
2. Knjigovodstveni podaci koje dostavi svako poljoprivredno gospodarstvo su takvi da se može:
|
— |
definirati poljoprivredno gospodarstvo koje podnosi izvješća s obzirom na glavne elemente čimbenika proizvodnje, |
|
— |
procijeniti dohodak poljoprivrednog gospodarstva s obzirom na njegove različite oblike, |
|
— |
provjeriti putem kontrole na licu mjesta istinitost danih informacija. |
3. Vrsta knjigovodstvenih podataka u izvještaju o poljoprivrednom gospodarstvu, oblik u kojem će se takvi podaci predstaviti te definicije i upute koje se na njih odnose određuju se u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2.
Članak 9.
Poljoprivrednik čije gospodarstvo je odabrano kao ono koje vodi poslovne knjige odabire s popisa koje je agencija za sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka sastavila u tu svrhu knjigovodstveni ured koji je voljan izraditi izvješće za njegovo poljoprivredno gospodarstvo u skladu s uvjetima iz ugovora predviđenim u članku 10.
Članak 10.
1. U nadležnosti države članice sklapa se ugovor jednom godišnje između nadležnog tijela i svakog knjigovodstvenog ureda odabranog u skladu s člankom 9. Prema ovom ugovoru knjigovodstveni ured se obavezuje, uz uobičajenu naknadu, ispuniti izvješće za poljoprivredno gospodarstvo na način koji je u skladu s odredbama iz članka 8.
2. Uvjeti ugovora iz stavka 1., koji moraju biti ujednačeni u svim državama članicama određuju se u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2.
3. Kad dužnosti knjigovodstvenog ureda obavlja administrativni odjel, tada je potonjeg potrebno obavijestiti uobičajenim administrativnim kanalima.
POGLAVLJE III.
PRIKUPLJANJE KNJIGOVODSTVENIH PODATAKA ZA POTREBE POSLOVNE ANALIZE POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA
Članak 11.
Ovo poglavlje odnosi se na prikupljanje knjigovodstvenih podataka za potrebe poslovne analize poljoprivrednih gospodarstava.
Članak 12.
U skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2. potrebno je odrediti sljedeće:
|
— |
predmete analize iz članka 1. stavka 2. točke (b), |
|
— |
detaljna pravila u vezi s odabirom i brojem poljoprivrednih gospodarstava koja podnose izvješća, koja se određuju s obzirom na ciljeve svake pojedinačne analize. |
Članak 13.
1. Svako poljoprivredno gospodarstvo koje podnosi izvješća odabrano u skladu s pravilima usvojenim u skladu s drugom alinejom članka 12. predmet je posebnog izvješća o poljoprivrednom gospodarstvu koje je anonimno i odnosi se samo na to gospodarstvo. Ovo izvješće o poljoprivrednom gospodarstvu mora uključivati knjigovodstvene podatke zahtijevane prema članku 8. stavku 2. i sve druge knjigovodstvene stavke i podatke koje zahtijeva svaka pojedinačna analiza.
2. Vrsta knjigovodstvenih podataka u posebnom izvještaju o poljoprivrednom gospodarstvu, oblik u kojem će se takvi podaci predstaviti te definicije i upute koje se na njih odnose određuju se u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2.
3. Posebna izvješća o poljoprivrednom gospodarstvu sastavljaju različiti knjigovodstveni uredi odabrani u skladu s člankom 14.
Članak 14.
Poljoprivrednik čije poljoprivredno gospodarstvo je odabrano u skladu s pravilima usvojenim na temelju druge alineje članka 12. odabire s popisa koje je agencija za sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka sastavila u tu svrhu knjigovodstveni ured koji je voljan izraditi posebno izvješće za njegovo poljoprivredno gospodarstvo u skladu s uvjetima iz ugovora predviđenim u članku 15.
Članak 15.
1. U nadležnosti države članice sklapa se ugovor između nadležnog tijela i svakog knjigovodstvenog ureda odabranog u skladu s člankom 14. Prema ovom ugovoru knjigovodstveni ured se obavezuje, uz uobičajenu naknadu, ispuniti posebno izvješće za poljoprivredno gospodarstvo na način koji je u skladu s odredbama iz članka 13.
2. Uvjeti ugovora iz stavka 1., koji moraju biti ujednačeni u svim državama članicama određuju se u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2.
Dodatni uvjeti koje države članice mogu uključiti u taj ugovor određuju se u skladu s istim postupkom.
3. Kad dužnosti knjigovodstvenog ureda obavlja administrativni odjel, tada je potonjeg potrebno obavijestiti uobičajenim administrativnim kanalima.
POGLAVLJE IV.
OPĆE ODREDBE
Članak 16.
1. Zabranjeno je koristiti za potrebe oporezivanja bilo koje pojedinačne knjigovodstvene podatke ili druge pojedinačne podatke dobivene provedbom ove Uredbe ili širiti te koristiti takve podatke za potrebe drukčije od onih predviđenih člankom 1.
2. Zabranjeno je svim osobama koje sudjeluju ili su sudjelovale u sustavu podataka širiti bilo koje pojedinačne knjigovodstvene podatke ili bilo koje druge pojedinosti s kojima su se upoznale pri obavljanju svojih dužnosti ili drukčije slučajno pri vršenju dužnosti.
3. Države članice će poduzeti sve odgovarajuće mjere za sankcioniranje kršenja odredbi stavka 2.
Članak 17.
1. Nacionalni odbor, regionalni odbori, agencija za sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka i knjigovodstveni uredi moraju u okviru svojih nadležnosti dati Komisiji bilo koje informacije koje ona može tražiti od njih u pogledu obavljanja svojih dužnosti iz ove Uredbe.
Takvi zahtjevi za dostavu informacija upućeni nacionalnom odboru, regionalnim odborima ili knjigovodstvenim uredima, kao i relevantni odgovori moraju se dostaviti u pisanom obliku putem agencije za sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka.
2. Ako su dostavljene informacije neadekvatne ili ako ne dođu na vrijeme, Komisija može u suradnji s agencijom za sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka poslati stručnjake radi provjere stanja na licu mjesta.
Članak 18.
1. Komisiji će pomagati Odbor Zajednice za sustav knjigovodstvenih podataka o poljoprivrednim gospodarstvima (dalje u tekstu „Odbor Zajednice”).
2. Prilikom pozivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ.
Razdoblje propisano u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ je jedan mjesec.
3. S Odborom Zajednice se savjetuje zbog sljedećeg:
|
(a) |
provjere da su planovi odabira poljoprivrednih gospodarstava koja podnose izvješća u skladu s odredbama članka 5.; |
|
(b) |
analize i procjene ponderiranih godišnjih rezultata dobivenih iz sustava podataka, uzimajući posebno u obzir podatke iz drugih izvora, inter alia, iz knjigovodstvenih knjiga poljoprivrednog gospodarstva i statistika općenito i iz nacionalnih knjigovodstava. |
4. Odbor Zajednice može pregledati bilo koji drugi predmet koji predloži njegov predsjednik, ili na svoju vlastitu inicijativu ili na zahtjev predstavnika države članice.
Svake godine u listopadu Odbor pregledava kretanje prihoda poljoprivrednih gospodarstava u Zajednici posebno na temelju ažuriranih podataka iz sustava podataka.
Redovito ga se obavješćuje o radu sustava podataka.
5. Predsjednik će sazivati sastanke Odbora Zajednice.
Tajničke usluge za Odbor Zajednice osigurava Komisija.
Članak 19.
1. Proračunska sredstva koja će se uključiti u opći proračun Europske unije, u dijelu proračuna za Komisiju, uključuju:
|
(a) |
troškove sustava podataka koji proizlaze iz plaćanja naknada knjigovodstvenim uredima u smislu obavljanja dužnosti iz članaka 10. i 15.; |
|
(b) |
sve troškove računalnih sustava kojima upravlja Komisija za primanje, provjeru, obradu i analizu knjigovodstvenih podatka koje dostave države članice. |
Troškovi iz točke (b) uključuju kad je potrebno troškove distribucije rezultata tih aktivnosti te troškove studija i razvoja drugih aspekata sustava podataka.
2. Troškovi u pogledu uspostavljanja i djelovanja nacionalnog odbora, regionalnih odbora i agencija za sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka neće biti uključeni u proračun Zajednice.
Članak 20.
Uredba br. 79/65/EEZ se stavlja izvan snage.
Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i tumače se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga III.
Članak 21.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetoga dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 30. studenoga 2009.
Za Vijeće
Predsjednik
S. O. LITTORIN
(1) Mišljenje od 20. listopada 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) SL 109, 23.6.1965., str. 1859/65.
(3) Vidjeti Prilog II.
(4) SL L 335, 13.12.2008., str. 3.
(5) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.
PRILOG I.
Popis područnih jedinica iz članka 2. točke (d)
Belgija
|
1. |
Vlaanderen |
|
2. |
Bruxelles — Brussel |
|
3. |
Wallonie |
Bugarska
|
1. |
Северозападен, (Severozapaden) |
|
2. |
Северен централен, (Severen tsentralen) |
|
3. |
Североизточен, (Severoiztochen) |
|
4. |
Югозападен, (Yugozapaden) |
|
5. |
Южен централен, (Yuzhen tsentralen) |
|
6. |
Югоизточен, (Yugoiztochen) |
Međutim, Bugarska može predstavljati jednu područnu jedinicu do 31. prosinca 2009.
Češka
Predstavlja jednu područnu jedinicu
Danska
Predstavlja jednu područnu jedinicu
Njemačka
|
1. |
Schleswig-Holstein |
|
2. |
Hamburg |
|
3. |
Niedersachsen |
|
4. |
Bremen |
|
5. |
Nordrhein-Westfalen |
|
6. |
Hessen |
|
7. |
Rheinland-Pfalz |
|
8. |
Baden-Württemberg |
|
9. |
Bayern |
|
10. |
Saarland |
|
11. |
Berlin |
|
12. |
Brandenburg |
|
13. |
Mecklenburg-Vorpommern |
|
14. |
Sachsen |
|
15. |
Sachsen-Anhalt |
|
16. |
Thüringen |
Estonija
Predstavlja jednu područnu jedinicu
Irska
Predstavlja jednu područnu jedinicu
Grčka
|
1. |
Μακεδονία — Θράκη |
|
2. |
Ήπειρος — Πελοπόννησος - Νήσοι Ιονίου |
|
3. |
Θεσσαλία |
|
4. |
Στερεά Ελλάς — Νήσοι Αιγαίου – Κρήτη |
Španjolska
|
1. |
Galicija |
|
2. |
Asturias |
|
3. |
Cantabria |
|
4. |
País Vasco |
|
5. |
Navarra |
|
6. |
La Rioja |
|
7. |
Aragón |
|
8. |
Cataluña |
|
9. |
Illes Balears |
|
10. |
Castilla y León |
|
11. |
Madrid |
|
12. |
Castilla-La Mancha |
|
13. |
Comunidad Valenciana |
|
14. |
Murcia |
|
15. |
Extremadura |
|
16. |
Andalucía |
|
17. |
Canarias |
Francuska
|
1. |
Île-de-France |
|
2. |
Champagne-Ardenne |
|
3. |
Picardie |
|
4. |
Haute-Normandie |
|
5. |
Centre |
|
6. |
Basse- Normandie |
|
7. |
Bourgogne |
|
8. |
Nord-Pas-de-Calais |
|
9. |
Lorraine |
|
10. |
Alsace |
|
11. |
Franche-Comté |
|
12. |
Pays de la Loire |
|
13. |
Bretagne |
|
14. |
Poitou-Charentes |
|
15. |
Aquitaine |
|
16. |
Midi-Pyrénées |
|
17. |
Limousin |
|
18. |
Rhône-Alpes |
|
19. |
Auvergne |
|
20. |
Languedoc-Roussillon |
|
21. |
Provence-Alpes-Côte d’Azur |
|
22. |
Corse |
Italija
|
1. |
Valle d’Aosta |
|
2. |
Piemonte |
|
3. |
Lombardia |
|
4. |
Trentino |
|
5. |
Alto Adige |
|
6. |
Veneto |
|
7. |
Friuli-Venezia Giulia |
|
8. |
Liguria |
|
9. |
Emilia Romagna |
|
10. |
Toscana |
|
11. |
Marche |
|
12. |
Umbria |
|
13. |
Lazio |
|
14. |
Abruzzo |
|
15. |
Molise |
|
16. |
Campania |
|
17. |
Calabria |
|
18. |
Puglia |
|
19. |
Basilicata |
|
20. |
Sicilija |
|
21. |
Sardinija |
Cipar
Predstavlja jednu područnu jedinicu
Latvija
Predstavlja jednu područnu jedinicu
Litva
Predstavlja jednu područnu jedinicu
Luksemburg
Predstavlja jednu područnu jedinicu
Mađarska
|
1. |
Közép-Magyarország |
|
2. |
Közép-Dunántúl |
|
3. |
Nyugat-Dunántúl |
|
4. |
Dél-Dunántúl |
|
5. |
Észak- Magyarország |
|
6. |
Észak-Alföld | |
|
7. |
Dél-Alföld |
Malta
Predstavlja jednu područnu jedinicu
Nizozemska
Predstavlja jednu područnu jedinicu
Austrija
Predstavlja jednu područnu jedinicu
Poljska
|
1. |
Pomorze i Mazury |
|
2. |
Wielkopolska i Śląsk |
|
3. |
Mazowsze i Podlasie |
|
4. |
Małopolska i Pogórze |
Portugal
|
1. |
Norte e Centro |
|
2. |
Ribatejo e Oeste |
|
3. |
Alentejo e Algarve |
|
4. |
Açores e Madeira |
Rumunjska
|
1. |
Nord-Est |
|
2. |
Sud-Est |
|
3. |
Sud-Muntenia |
|
4. |
Sud-Vest-Oltenia |
|
5. |
Vest |
|
6. |
Nord-Vest |
|
7. |
Centru |
|
8. |
București-Ilfov |
Slovenija
Predstavlja jednu područnu jedinicu
Slovačka
Predstavlja jednu područnu jedinicu
Finska
|
1. |
Etelä-Suomi |
|
2. |
Sisä-Suomi |
|
3. |
Pohjanmaa |
|
4. |
Pohjois-Suomi |
Švedska
|
1. |
Ravnice južne i srednje Švedske |
|
2. |
Šumska područja i miješana šumska i poljoprivredna područja južne i srednje Švedske |
|
3. |
Područja sjeverne Švedske |
Ujedinjena Kraljevina
|
1. |
Engleska – sjeverno područje |
|
2. |
Engleska – istočno područje |
|
3. |
Engleska – zapadno područje |
|
4. |
Wales |
|
5. |
Škotska |
|
6. |
Sjeverna Irska |
PRILOG II.
Uredba stavljena izvan snage s popisom njezinih uzastopnih izmjena
|
Uredba Vijeća br. 79/65/EEZ |
|
|
Akt o pristupanju iz 1972., Prilog I., točka II.A.4 i Prilog |
|
|
Uredba Vijeća (EEZ) br. 2835/72 |
|
|
Uredba Vijeća (EEZ) br. 2910/73 |
|
|
Akt o pristupanju iz 1979., Prilog I., točka II.A. i II.G. |
|
|
Uredba Vijeća (EEZ) br. 2143/81 |
|
|
Uredba Vijeća (EEZ) br. 3644/85 |
|
|
Akt o pristupanju iz 1985., Prilog I, točka XIV. podtočka i. |
|
|
Uredba Vijeća (EEZ) br. 3768/85 |
samo točka (2.) Priloga |
|
Uredba Vijeća (EEZ) br. 3577/90 |
samo Prilog XVI. |
|
Akt o pristupanju iz 1994., Prilog I., točka V.A.I. |
|
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 2801/95 |
|
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 1256/97 |
|
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 806/2003 |
samo točka (1.) Priloga II. |
|
Akt o pristupanju iz 2003., Prilog II, točka 6.A.1. |
|
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 2059/2003 |
|
|
Uredba Komisije (EZ) br. 660/2004 |
|
|
Uredba Komisije (EZ) br. 1791/2006 |
samo točka 1. odjeljka A poglavlja 5. Priloga |
|
Uredba Komisije (EZ) br. 1469/2007 |
|
PRILOG III.
KORELACIJSKA TABLICA
|
Uredba br. 79/65/EEZ |
Ova Uredba |
|
Članci 1. i 2. |
Članci 1. i 2. |
|
Članak 2.a |
Članak 3. |
|
Članak 3. |
Članak 4. |
|
Članak 4. |
Članak 5. |
|
Članak 5. |
Članak 6. |
|
Članak 6. stavak 1. točka (a) |
Članak 7. stavak 1. točka (a) |
|
Članak 6. stavak 1. točka (b) prva alineja |
Članak 7. stavak 1. točka (b) podtočka i. |
|
Članak 6. stavak 1. točka (b) druga alineja |
Članak 7. stavak 1. točka (b) podtočka ii. |
|
Članak 6. stavak 1. točka (c) prva alineja |
Članak 7. stavak 1. točka (c) podtočka i. |
|
Članak 6. stavak 1. točka (c) druga alineja |
Članak 7. stavak 1. točka (c) podtočka ii. |
|
Članak 6. stavak 1. točke (e), (f) i (g) |
Članak 7. stavak 1. točke (e), (f) i (g) |
|
Članak 6. stavak 2. |
Članak 7. stavak 2. |
|
Članak 7. |
Članak 8. |
|
Članak 8. |
Članak 9. |
|
Članak 9. |
Članak 10. |
|
Članak 10. |
Članak 11. |
|
Članak 11. |
Članak 12. |
|
Članak 12. |
Članak 13. |
|
Članak 13. |
Članak 14. |
|
Članak 14. |
Članak 15. |
|
Članak 15. |
Članak 16. |
|
Članak 16. |
Članak 17. |
|
Članak 17. |
— |
|
Članak 18. |
— |
|
Članak 19. |
Članak 18. stavci 1., 2. i 3. |
|
Članak 20. stavci 1. i 2. |
Članak 18. stavci 4. i 5. |
|
Članak 21. prvi i drugi stavak |
Članak 18. stavak 6. |
|
Članak 21. treći stavak |
— |
|
Članak 22. |
Članak 19. |
|
Članak 23. |
— |
|
— |
Članak 20. |
|
— |
Članak 21. |
|
Prilog |
Prilog I. |
|
— |
Prilog II. |
|
— |
Prilog III. |
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
225 |
32010R0756
|
L 223/20 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
24.08.2010. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 756/2010
od 24. kolovoza 2010.
o izmjeni priloga IV. i V. Uredbi (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i izmjeni Direktive 79/117/EEZ (1), a posebno njezin članak 7. stavak 4. točku (a), članak 7. stavak 5. i članak 14.,
budući da:
|
(1) |
Uredbom (EZ) br. 850/2004 provode se u okviru prava Unije obaveze utvrđene u Stockholmskoj konvenciji o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (dalje u tekstu „Konvencija”), koja je odobrena Odlukom Vijeća 2006/507/EZ od 14. listopada 2004. o sklapanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u ime Europske zajednice (2) i u Protokolu o postojanim organskim onečišćujućim tvarima uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. (dalje u tekstu „Protokol”), koji je odobren Odlukom Komisije 2004/259/EZ od 19. veljače 2004. o zaključivanju Protokola o postojanim organskim onečišćujućim tvarima uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979., u ime Europske zajednice (3). |
|
(2) |
Po primitku prijedloga za uvrštenje tvari od Europske unije i njezinih država članica, Norveške i Meksika, Odbor za reviziju postojanih organskih onečišćujućih tvari, osnovan u skladu s Konvencijom, završio je pregled devet predloženih tvari za koje je utvrđeno da ispunjavaju kriterije Konvencije. Na četvrtom zasjedanju Konferencije stranaka Konvencije od 4. do 8. svibnja 2009. (dalje u tekstu „zasjedanje COP4”) dogovoreno je da se svih devet tvari uvrsti u priloge Konvenciji. |
|
(3) |
Priloge IV. i V. Uredbi (EZ) br. 850/2004 treba izmijeniti kako bi se uzele u obzir nove tvari koje su uvrštene u popis tijekom zasjedanja COP4. |
|
(4) |
Na zasjedanju COP4 odlučeno je da se klordekon, heksabromobifenil i heksaklorocikloheksani, uključujući lindan, uvrste u Prilog A (eliminacija) Konvenciji. Te su tvari uvrštene u priloge IV. i V. Uredbi (EZ) br. 850/2004 budući da su bile navedene u Protokolu. |
|
(5) |
Na zasjedanju COP4 odlučeno je da se pentaklorobenzen uvrsti u Prilog A (eliminacija) Konvenciji. Prema tome, pentaklorobenzen treba uvrstiti u priloge IV. i V. Uredbi (EZ) br. 850/2004, pri čemu treba navesti odgovarajuće maksimalne granične koncentracije koje su bile utvrđene uz primjenu metodologije korištene za utvrđivanje graničnih vrijednosti za postojane organske onečišćujuće tvari (dalje u tekstu „POP tvari”) u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1195/2006 od 18. srpnja 2006. o izmjeni Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (4) i u Uredbi Vijeća (EZ) br. 172/2007 od 16. veljače 2007. o izmjeni Priloga V. Uredbi (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (5). Te privremene maksimalne granične koncentracije treba preispitati s obzirom na rezultate studije o provedbi odredaba o otpadu iz Uredbe (EZ) br. 850/2004, koja će biti provedena u ime Komisije. |
|
(6) |
Na zasjedanju COP4 odlučeno je da se perfluoroktan sulfonska kiselina i njezini derivati (dalje u tekstu „PFOS-i”) uvrste u Prilog B (ograničenje) Konvenciji, uz neka izuzeća za posebne primjene. Uporaba PFOS-a trenutačno je dopuštena za neke posebne primjene. Zbog vijeka trajanja proizvoda koji sadrže PFOS-e, ti će proizvodi još nekoliko godina ulaziti u tokove otpada, iako u smanjenom opsegu. Kad se u nekom toku otpada utvrđuju određeni materijali koji sadrže PFOS-e, mogu se pojaviti praktične teškoće. Podaci o količinama i koncentracijama PFOS-a u proizvodima i otpadu za sada još uvijek nisu dostatni. Proširenje obaveze u Uredbi (EZ) br. 850/2004 da se POP tvari uništavaju ili trajno transformiraju u PFOS-e, u slučaju otpada koji prekoračuje granične koncentracije navedene u Prilogu IV., moglo bi utjecati na postojeće režime recikliranja, što bi moglo ugroziti neki drugi okolišni prioritet u okviru osiguravanja održivog korištenja resursa. Stoga su PFOS-i u prilozima IV. i V. navedeni bez naznačenih graničnih koncentracija. |
|
(7) |
Na zasjedanju COP4 odlučeno je da se tetrabromodifenil eter, pentabromodifenil eter, heksabromodifenil eter i heptabromodifenil eter (dalje u tekstu „polibromirani difenil eteri”) uvrste u Prilog A (eliminacija) Konvenciji. Stavljanje na tržište i uporaba pentabromodifenil etera i oktabromodifenil etera u Uniji su ograničeni na temelju Priloga XVII. Uredbi (EZ) 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registriranju, ocjenjivanju, odobravanju i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije (6), maksimalnom graničnom koncentracijom od 0,1 % masenog udjela. Pentabromodifenil eter, heksabromodifenil eter, heptabromodifenil eter i tetrabromodifenil eter u Uniji se trenutačno ne stavljaju na tržište, budući da su ograničeni Uredbom Komisije (EZ) br. 552/2009 od 22. lipnja 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registriranju, ocjenjivanju, odobravanju i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu njezinog Priloga XVII., (7) i Direktivom 2002/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (8). Međutim, zbog vijeka trajanja proizvoda koji sadrže te polibromirane difenil etere, proizvodi koji se više ne proizvode („end-of-life” proizvodi) koji sadrže te tvari još će nekoliko godina ulaziti u tokove otpada. Uzimajući u obzir praktične teškoće pri utvrđivanju materijala koji sadrže polibromirane difenil etere u frakciji miješanog otpada i trenutačni nedostatak sveobuhvatnih znanstvenih podataka o količinama i koncentracijama polibromiranih difenil etera u proizvodima i različitim vrstama otpada, proširenje obaveze uništavanja ili nepovratnog transformiranja POP tvari na te nove tvari čiji sadržaj u otpadu prekoračuje granične koncentracije navedene u Prilogu IV. moglo bi ugroziti postojeće režime recikliranja i tako omesti održivu uporabu resursa. Ovaj je problem potvrđen na zasjedanju COP4 i dogovorena su posebna izuzeća za daljnje recikliranje otpada koji sadrži navedene polibromirane difenil etere, čak i ako to može dovesti do recikliranja POP tvari. Stoga Uredba (EZ) br. 850/2004 treba odražavati te izuzetke. |
|
(8) |
U Uniji su potrebne jedinstvene maksimalne granične koncentracije da bi se izbjeglo narušavanje unutarnjeg tržišta. Privremene maksimalne granične koncentracije utvrđene su u prilozima IV. i V. Uredbi (EZ) br. 850/2004 na temelju raspoloživih podataka i u skladu s primjenom načela predostrožnosti. |
|
(9) |
S obzirom na nedostatak sveobuhvatnih znanstvenih podataka o količinama i koncentracijama u proizvodima i otpadu, kao i scenarija o izloženosti, u ovoj se fazi ne mogu utvrditi maksimalne granične koncentracije za PFOS-e i polibromirane difenil etere u prilozima IV. i V. Uredbi (EZ) br. 850/2004. Na temelju daljnjih informacija koje postanu raspoložive i revizije Komisije, bit će predložene maksimalne granične koncentracije za tih devet POP tvari, uzimajući u obzir ciljeve Uredbe o POP tvarima. |
|
(10) |
U skladu s člankom 22. Konvencije, izmjene njezinih priloga A, B i C stupaju na snagu godinu dana od datuma kad je depozitar poslao obavijest o izmjeni, odnosno 26. kolovoza 2010. Sukladno tomu i radi koherentnosti, ova se Uredba primjenjuje od istog datuma. |
|
(11) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju Direktive Vijeća 75/442/EEZ (9). Ova Uredba treba hitno stupiti na snagu, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Prilog IV. Uredbi (EZ) br. 850/2004 zamjenjuje se Prilogom I. ovoj Uredbi.
2. Prilog V. Uredbi (EZ) br. 850/2004 izmjenjuje se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ona se primjenjuje od 26. kolovoza 2010.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 24. kolovoza 2010.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 158, 30.4.2004., str. 7.
(2) SL L 209, 31.7.2006., str. 1.
(3) SL L 81, 19.3.2004., str. 35.
(4) SL L 217, 8.8.2006., str. 1.
(5) SL L 55, 23.2.2007., str. 1.
(6) SL L 396, 30.12.2006., str. 1.
(7) SL L 164, 26.6.2009., str. 7.
(8) SL L 37, 13.2.2003., str. 19.
(9) SL L 194, 25.7.1975., str. 39.
PRILOG I.
„PRILOG IV.
Popis tvari koje podliježu odredbama o gospodarenju otpadom utvrđenim u članku 7.
|
Tvar |
CAS br. |
EZ br. |
Granične koncentracije navedene u članku 7. stavku 4. točki (a) |
|
Tetrabromodifenil eter C12H6Br4O |
|
|
|
|
Pentabromodifenil eter C12H5Br5O |
|
|
|
|
Heksabromodifenil eter C12H4Br6O |
|
|
|
|
Heptabromodifenil eter C12H3Br7O |
|
|
|
|
Perfluoroktan sulfonska kiselina i njezini derivati (PFOS) C8F17SO2X (X = OH, metalna sol (O-M+), halid, amid i ostali derivati uključujući polimere) |
|
|
|
|
Poliklorirani dibenzo-p-dioksini i dibenzofurani (PCDD/PCDF) |
|
|
15 μg/kg (1) |
|
DDT (1,1,1-trikloro-2,2-bis(4-klorofenil)etan) |
50-29-3 |
200-024-3 |
50 mg/kg |
|
Klordan |
57-74-9 |
200-349-0 |
50 mg/kg |
|
Heksaklorocikloheksani, uključujući lindan |
58-89-9 |
210-168-9 |
50 mg/kg |
|
319-84-6 |
200-401-2 |
||
|
319-85-7 |
206-270-8 |
||
|
608-73-1 |
206-271-3 |
||
|
Dieldrin |
60-57-1 |
200-484-5 |
50 mg/kg |
|
Endrin |
72-20-8 |
200-775-7 |
50 mg/kg |
|
Heptaklor |
76-44-8 |
200-962-3 |
50 mg/kg |
|
Heksaklorobenzen |
118-74-1 |
200-273-9 |
50 mg/kg |
|
Klordekon |
143-50-0 |
205-601-3 |
50 mg/kg |
|
Aldrin |
309-00-2 |
206-215-8 |
50 mg/kg |
|
Pentaklorobenzen |
608-93-5 |
210-172-5 |
50 mg/kg |
|
Poliklorirani bifenili (PCB) |
1336-36-3 i ostali |
215-648-1 |
50 mg/kg (2) |
|
Mireks |
2385-85-5 |
219-196-6 |
50 mg/kg |
|
Toksafen |
8001-35-2 |
232-283-3 |
50 mg/kg |
|
Heksabromobifenil |
36355-01-8 |
252-994-2 |
50 mg/kg |
(1) Granične vrijednosti izračunavaju se kao PCDD i PCDF prema sljedećim faktorima ekvivalentne toksičnosti (TEF):
|
PCDD |
TEF |
|
2,3,7,8-TeCDD |
1 |
|
1,2,3,7,8-PeCDD |
1 |
|
1,2,3,4,7,8-HxCDD |
0,1 |
|
1,2,3,6,7,8-HxCDD |
0,1 |
|
1,2,3,7,8,9-HxCDD |
0,1 |
|
1,2,3,4,6,7,8-HpCDD |
0,01 |
|
OCDD |
0,0003 |
|
PCDF |
TEF |
|
2,3,7,8-TeCDF |
0,1 |
|
1,2,3,7,8-PeCDF |
0,03 |
|
2,3,4,7,8-PeCDF |
0,3 |
|
1,2,3,4,7,8-HxCDF |
0,1 |
|
PCDD |
TEF |
|
1,2,3,6,7,8-HxCDF |
0,1 |
|
1,2,3,7,8,9-HxCDF |
0,1 |
|
2,3,4,6,7,8-HxCDF |
0,1 |
|
1,2,3,4,6,7,8-HpCDF |
0,01 |
|
1,2,3,4,7,8,9-HpCDF |
0,01 |
|
OCDF |
0,0003 |
(2) Prema potrebi primjenjuje se metoda izračuna utvrđena u europskim normama EN 12766-1 i EN 12766-2.”
PRILOG II.
U dijelu 2. Priloga V. Uredbi (EZ) br. 850/2004 tablica se zamjenjuje sljedećim:
|
„Otpad koji je klasificiran u Odluci Komisije 2000/532/EZ |
Maksimalne granične koncentracije tvari navedenih u Prilogu IV. (1) |
Postupak |
|||||||||||||
|
10 |
OTPAD IZ TERMIČKIH PROCESA |
Aldrin: 5 000 mg/kg; Klordan: 5 000 mg/kg; Klordekon: 5 000 mg/kg; DDT (1,1,1-trikloro-2,2-bis(4-klorofenil)etan): 5000 mg/kg; Dieldrin: 5 000 mg/kg; Endrin: 5 000 mg/kg; Heptabromodifenil eter (C12H3Br7O); Heptaklor: 5 000 mg/kg; Heksabromobifenil: 5 000 mg/kg; Heksabromodifenil eter (C12H4Br6O); Heksaklorobenzen: 5 000 mg/kg; Heksaklorocikloheksani, uključujući lindan: 5 000 mg/kg; Mireks: 5 000 mg/kg; Pentabromodifenil eter (C12H5Br5O); Pentaklorobenzen: 5 000 mg/kg; Perfluoroktan sulfonska kiselina i njezini derivati (PFOS); (C8F17SO2X); (X = OH, metalna sol (O-M+), halid, amid i ostali derivati uključujući polimere); Poliklorirani bifenili (PCB) (5): 50 mg/kg; Poliklorirani dibenzo-p-dioksini i dibenzofurani (PCDD/PCDF) (6): 5 mg/kg; Tetrabromodifenil eter (C12H6Br4O); Toksafen: 5 000 mg/kg. |
Trajno odlaganje dopušteno je samo ako su ispunjeni svi dolje navedeni uvjeti:
|
||||||||||||
|
10 01 |
Otpad iz termoelektrana i ostalih postrojenja u kojima se odvija sagorijevanje (osim 19) |
||||||||||||||
|
10 01 14 * (2) |
Pepeo ložišta, šljaka s rešetki ložišta i prašina iz kotla od suspaljivanja, koji sadrže opasne tvari |
||||||||||||||
|
10 01 16 * |
Lebdeći pepeo od suspaljivanja koji sadrži opasne tvari |
||||||||||||||
|
10 02 |
Otpad iz industrije željeza i čelika |
||||||||||||||
|
10 02 07 * |
Kruti otpad od obrade plinova, koji sadrži opasne tvari |
||||||||||||||
|
10 03 |
Otpad iz metalurgije aluminija |
||||||||||||||
|
10 03 04 * |
Šljaka iz primarne proizvodnje |
||||||||||||||
|
10 03 08 * |
Šljaka iz sekundarne proizvodnje, a koja sadrži soli |
||||||||||||||
|
10 03 09 * |
Crna šljaka iz sekundarne proizvodnje |
||||||||||||||
|
10 03 19 * |
Prašina iz dimnog plina koja sadrži opasne tvari |
||||||||||||||
|
10 03 21 * |
Ostale čestice i prašina (uključujući i prašinu iz kugličnog mlina) koje sadrže opasne tvari |
||||||||||||||
|
10 03 29 * |
Otpad od obrade šljake koja sadrži soli i obrade crne drozge, a koji sadrži opasne tvari |
||||||||||||||
|
10 04 |
Otpad iz metalurgije olova |
||||||||||||||
|
10 04 01* |
Troska iz primarne i sekundarne proizvodnje |
||||||||||||||
|
10 04 02 * |
Drozga i nečista pjena iz primarne i sekundarne proizvodnje |
|
|
||||||||||||
|
10 04 04 * |
Prašina iz dimnih plinova |
||||||||||||||
|
10 04 05 * |
Ostale čestice i prašina |
||||||||||||||
|
10 04 06 * |
Kruti otpad od obrade plina |
||||||||||||||
|
10 05 |
Otpad iz metalurgije cinka |
||||||||||||||
|
10 05 03 * |
Prašina iz dimnih plinova |
||||||||||||||
|
10 05 05 * |
Kruti otpad od obrade plina |
||||||||||||||
|
10 06 |
Otpad iz metalurgije bakra |
||||||||||||||
|
10 06 03 * |
Prašina iz dimnih plinova |
||||||||||||||
|
10 06 06 * |
Kruti otpad od obrade plina |
||||||||||||||
|
10 08 |
Otpad iz metalurgije ostalih obojenih metala |
||||||||||||||
|
10 08 08 * |
Troska iz primarne i sekundarne proizvodnje, a koja sadrži soli |
||||||||||||||
|
10 08 15 * |
Prašina iz dimnih plinova koja sadrži opasne tvari |
||||||||||||||
|
10 09 |
Otpad od lijevanja željeza i čelika |
||||||||||||||
|
10 09 09 * |
Prašina iz dimnih plinova koja sadrži opasne tvari |
||||||||||||||
|
16 |
OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN NA POPISU |
||||||||||||||
|
16 11 |
Otpadne obloge i vatrostalni otpad |
||||||||||||||
|
16 11 01 * |
Obloge i vatrostalni otpad na bazi ugljika, koji potječe iz metalurških procesa i sadrži opasne tvari |
||||||||||||||
|
16 11 03 * |
Ostale obloge i vatrostalni otpad iz metalurških procesa, koji sadrže opasne tvari |
||||||||||||||
|
17 |
GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA) |
|
|
||||||||||||
|
17 01 |
Beton, opeka, crijep/ pločice i keramika |
||||||||||||||
|
17 01 06 * |
Mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepa/pločica i keramike, koje sadrže opasne tvari |
||||||||||||||
|
17 05 |
Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i iskop od rada bagera |
||||||||||||||
|
17 05 03 * |
Zemlja i kamenja koji sadrži opasne tvari |
||||||||||||||
|
17 09 |
Ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata |
||||||||||||||
|
17 09 02 * |
Građevinski otpad i otpad od rušenja koji sadrži poliklorirane bifenile (PCB), isključujući opremu koja sadrži PCB |
||||||||||||||
|
17 09 03 * |
Ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata koji sadrži opasne tvari |
||||||||||||||
|
19 |
OTPAD IZ UREĐAJA ZA POSTUPANJE S OTPADOM, UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA I PRIPREMU PITKE VODE I VODE ZA INDUSTRIJSKU UPOTREBU |
||||||||||||||
|
19 01 |
Otpad od spaljivanja ili pirolize otpada |
||||||||||||||
|
19 01 07 * |
Kruti otpad od obrade plinova |
||||||||||||||
|
19 01 11 * |
Pepeo i šljaka s dna, koji sadrže opasne tvari |
||||||||||||||
|
19 01 13 * |
Lebdeći pepeo koji sadrži opasne tvari |
||||||||||||||
|
19 01 15 * |
Prašina iz kotlova koja sadrži opasne tvari |
||||||||||||||
|
19 04 |
Vitrificirani otpad i otpad od vitrifikacije |
|
|
||||||||||||
|
19 04 02 * |
Lebdeći pepeo i ostali otpad od obrade dimnih plinova |
||||||||||||||
|
19 04 03 * |
Nevitrificirana čvrsta faza |
||||||||||||||
(1) Ova ograničenja odnose se isključivo na odlagališta opasnog otpada i ne vrijede za trajna podzemna skladišta opasnog otpada, uključujući rudnike soli.
(2) Svaki otpad označen zvjezdicom * smatra se opasnim otpadom u skladu s Direktivom 91/689/EEZ i podliježe odredbama te Direktive.
(3) SL L 182, 16.7.1999., str. 1.
(4) SL L 11, 16.1.2003., str. 27.
(5) Primjenjuje se metoda izračuna utvrđena u europskim normama EN 12766-1 i EN 12766-2.
(6) Granične vrijednosti izračunate su kao PCDD i PCDF u skladu sa sljedećim faktorima ekvivalentne toksičnosti (TEF):
|
PCDD |
TEF |
|
2,3,7,8-TeCDD |
1 |
|
1,2,3,7,8-PeCDD |
1 |
|
1,2,3,4,7,8-HxCDD |
0,1 |
|
1,2,3,6,7,8-HxCDD |
0,1 |
|
1,2,3,7,8,9-HxCDD |
0,1 |
|
1,2,3,4,6,7,8-HpCDD |
0,01 |
|
OCDD |
0,0003 |
|
PCDF |
TEF |
|
2,3,7,8-TeCDF |
0,1 |
|
1,2,3,7,8-PeCDF |
0,03 |
|
2,3,4,7,8-PeCDF |
0,3 |
|
1,2,3,4,7,8-HxCDF |
0,1 |
|
1,2,3,6,7,8-HxCDF |
0,1 |
|
1,2,3,7,8,9-HxCDF |
0,1 |
|
PCDD |
TEF |
|
2,3,4,6,7,8-HxCDF |
0,1 |
|
1,2,3,4,6,7,8-HpCDF |
0,01 |
|
1,2,3,4,7,8,9-HpCDF |
0,01 |
|
OCDF |
0,0003” |
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
234 |
32010R0757
|
L 223/29 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
24.08.2010. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 757/2010
od 24. kolovoza 2010.
o izmjeni priloga I. i III. Uredbi (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i izmjeni Direktive 79/117/EEZ (1), a posebno njezin članak 14. stavak 1.,
budući da:
|
(1) |
Uredbom (EZ) br. 850/2004 provode se u okviru prava Unije obaveze utvrđene u Stockholmskoj konvenciji o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (dalje u tekstu „Konvencija”), koja je odobrena Odlukom Vijeća 2006/507/EZ od 14. listopada 2004. o sklapanju, Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u ime Europske zajednice (2) i u Protokolu o postojanim organskim onečišćujućim tvarima uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. (dalje u tekstu „Protokol”), koji je odobren Odlukom Komisije 2004/259/EZ od 19. veljače 2004. o zaključivanju, Protokola o postojanim organskim onečišćujućim tvarima uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979., u ime Europske zajednice. (3) |
|
(2) |
Po primitku prijedloga za uvrštenje tvari od Europske unije i njezinih država članica, Norveške i Meksika, Odbor za reviziju postojanih organskih onečišćujućih tvari, osnovan u skladu s Konvencijom, završio je pregled devet predloženih tvari za koje je utvrđeno da ispunjavaju kriterije Konvencije. Na četvrtom zasjedanju Konferencije stranaka Konvencije od 4. do 8. svibnja 2009. (dalje u tekstu „zasjedanje COP4”) dogovoreno je da se svih devet tvari uvrsti u priloge Konvenciji. |
|
(3) |
S obzirom na odluke donesene na zasjedanju COP4, potrebno je ažurirati priloge I. i III. Uredbi (EZ) br. 850/2004. Prilog I. Uredbi (EZ) br. 850/2004 treba izmijeniti kako bi se uzelo u obzir da se tvari mogu navesti samo u Konvenciji. |
|
(4) |
Na zasjedanju COP4 odlučeno je da se osam od tih tvari uvrsti u Prilog A (eliminacija) Konvencije. Deveta tvar, perfluoroktan sulfonska kiselina i njezini derivati (dalje u tekstu „PFOS-i”) još uvijek imaju široku primjenu diljem svijeta, pa je na zasjedanju COP4 odlučeno da ih se uz niz izuzeća uvrsti u Prilog B (ograničenje). Uredba (EZ) br. 850/2004 ima sličnu strukturu s obzirom na Prilog I. (zabrana) i Prilog II. (ograničenje). Konvencija sadrži obaveze u pogledu zabrane ili ograničenja proizvodnje, uporabe, uvoza i izvoza tvari navedenih u njezinim prilozima A i B. Time što su tvari na koje se odnosi odluka sa zasjedanja COP4 navedene u Uredbi (EZ) br. 850/2004, područje primjene ograničenja usklađuje se s tom odlukom, budući da Uredba (EZ) br. 850/2004 pored ograničenja za stavljanje na tržište sadrži i uvjete za proizvodnju, primjenu i upravljanje otpadom. |
|
(5) |
Stavljanje na tržište i uporaba PFOS-a u Uniji ograničeni su na temelju Priloga XVII. Uredbi (EZ) 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registriranju, ocjenjivanju, odobravanju i ograničavanju kemikalija (REACH) (4). Postojeća ograničenja za PFOS-e u Uniji, u usporedbi s onima navedenima u odluci sa zasjedanja COP4, sadrže samo nekoliko izuzeća. PFOS-i su navedeni i u Prilogu I. revidiranom Protokolu donesenom 18. prosinca 2009. Stoga PFOS-e treba zajedno s ostalih osam tvari navesti u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 850/2004. Odstupanja koja su vrijedila za PFOS-e dok su bili uvršteni u Prilog XVII. prenose se i uvrštavaju u Prilog I. Uredbi (EZ) br. 850/2004, uz samo nekoliko izmjena. Odstupanja prema potrebi podliježu primjeni najboljih raspoloživih tehnika. Posebno odstupanje za primjenu PFOS-a kao surfaktanata koji se koriste u kontroliranim galvanizacijskim sustavima vremenski je ograničeno u skladu s odlukom sa zasjedanja COP4. Ako je to tehnički opravdano, krajnji se rok može produžiti pod uvjetom da to odobri Konferencija stranaka Konvencije. Države članice moraju svake četiri godine izvješćivati o primjeni dopuštenih odstupanja. Europska unija kao stranka Konvencije svoja izvješća treba sastavljati na temelju izvješća država članica. Komisija treba nastaviti preispitivati preostala odstupanja i raspoloživost sigurnijih zamjenskih tvari ili tehnologija. |
|
(6) |
Odredbe članka 4. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 850/2004 koje se odnose na tvari koje se javljaju kao nenamjerne onečišćujuće tvari u tragovima treba utvrditi za PFOS, kako bi se osigurala usklađena provedba i kontrola te Uredbe i istodobno jamčila sukladnost s Konvencijom. Na temelju Priloga XVII. Uredbi (EZ) 1907/2006, uporaba PFOS-a dopuštena je u količinama ispod određenih pragova. Dok ne budu na raspolaganju dodatne informacije, ti pragovi iz Priloga XVII. Uredbi (EZ) 1907/2006 navedeni za sadržaj PFOS-a u proizvodima odgovaraju razini ispod koje smislena uporaba PFOS-a nije moguća, a da istodobno kroz postojeće metode bude omogućena kontrola i provedba. Ti bi pragovi stoga trebali ograničiti uporabu PFOS-a na razinu koja odgovara razini nenamjernih onečišćujućih tvari u tragovima. Ovom Uredbom treba utvrditi prag koji odgovara sličnoj razini za PFOS-e kao tvari ili sastojke u pripravcima. Da bi se isključila mogućnost namjerne uporabe, ta razina treba biti niža od razine koja se primjenjuje u Uredbi (EZ) 1907/2006. |
|
(7) |
Stavljanje na tržište i uporaba pentabromodifenil etera i oktabromodifenil etera u Uniji su ograničeni na temelju Priloga XVII. Uredbi (EZ) 1907/2006 u kojem je utvrđena maksimalna granična vrijednost masene koncentracije od 0,1 %, ispod koje ne podliježu ograničenju. Na zasjedanju COP4 odlučeno je da se navedu srodne tvari prisutne u komercijalnim oblicima pentabromodifenil etera i oktabromodifenil etera, koje imaju karakteristike POP tvari. Pri izradi popisa u Uredbi (EZ) br. 850/2004 radi usklađenosti treba slijediti pristup primijenjen u Prilogu XVII. Uredbi (EZ) 1907/2006 na derivate za koje je na zasjedanju COP4 utvrđeno da imaju karakteristike POP tvari; stoga derivate heksabromodifenil eter, heptabromodifenil eter, tetrabromodifenil eter i pentabromodifenil eter treba uvrstiti u popis u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 850/2004. |
|
(8) |
Odredbe članka 4. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 850/2004 koje se odnose na tvari koje se javljaju kao nenamjerne onečišćujuće tvari u tragovima treba utvrditi za polibromirane difenil etere (PBDE-e), kako bi se osigurala usklađena provedba i kontrola te Uredbe i istodobno jamčila sukladnost s Konvencijom. U toj Uredbi treba utvrditi fiksni prag za razmatranje nenamjernih onečišćujućih tvari u tragovima koji se odnosi na PBDE-e u tvarima, pripravcima i proizvodima. Ovisno o daljnjim raspoloživim informacijama i pregledu Komisije, u skladu s ciljevima ove Uredbe, pragovi navedeni u Prilogu XVII. Uredbi (EZ) 1907/2006 za PBDE-e u proizvodima proizvedenima od recikliranih materijala trebali bi ograničiti uporabu PBDE-a na razinu uporabe nenamjernih onečišćujućih tvari u tragovima, ispod koje smislena uporaba PBDE-a nije moguća a da istodobno kroz postojeće metode bude omogućena kontrola i provedba. Za PBDE-e kao tvari ili sastojke u pripravcima ili proizvodima ovom Uredbom treba utvrditi prag koji odgovara sličnoj razini. |
|
(9) |
Potrebno je razjasniti da se zabrana iz članka 3. Uredbe (EZ) br. 850/2004 ne primjenjuje na proizvode koji sadrže PBDE-e i PFOS-e koji će na dan stupanja na snagu ove Uredbe već biti u uporabi. |
|
(10) |
DDT i heksaklorocikloheksane (HCH), uključujući lindan, treba navesti bez odstupanja. Prema dijelu A Priloga I. Uredbi (EZ) br. 850/2004, državama članicama je dopušteno održati postojeću proizvodnju i uporabu DDT-a za proizvodnju dikofola. Trenutačno nijedna država članica ne koristi to odstupanje. Osim toga, uvrštavanje dikofola u Prilog I. Direktivi 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (5) kao i u Direktivu Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (6) nije prihvaćeno. To odstupanje stoga treba poništiti. HCH, uključujući lindan, naveden je u Prilogu I. dijelu B Uredbe (EZ) br. 850/2004, s dva posebna odstupanja za određene posebne primjene. Ta su odstupanja prestala važiti 1. rujna 2006., odnosno 31. prosinca 2007. i stoga ih treba poništiti. |
|
(11) |
U skladu s odlukama donesenima na zasjedanju COP4, pentaklorobenzen treba uvrstiti u priloge I. i III. Uredbi (EZ) br. 850/2004, tako da za njega počne vrijediti opća zabrana i odredbe o smanjivanju ispuštanja iz te Uredbe. Klordekon i heksabromobifenil treba premjestiti u Prilog I. dio A, budući da su oni sada navedeni u oba međunarodna instrumenta. |
|
(12) |
U skladu s člankom 22. Konvencije, izmjene njezinih priloga A, B i C stupaju na snagu godinu dana od datuma kad je depozitar poslao obavijest o izmjeni, odnosno 26. kolovoza 2010. U skladu s tim i zbog koherentnosti, ova se Uredba primjenjuje od istog datuma. Ova Uredba zato treba hitno stupiti na snagu. |
|
(13) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju Direktive 67/548/EEZ, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Prilozi I. i III. Uredbi (EZ) br. 850/2004 izmjenjuju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ona se primjenjuje od 26. kolovoza 2010.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 24. kolovoza 2010.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 158, 30.4.2004., str. 7.
(2) SL L 209, 31.7.2006., str. 1.
(3) SL L 81, 19.3.2004., str. 35.
(4) SL L 396, 30.12.2006., str. 1.
(5) SL L 123, 24.4.1998., str. 1.
(6) SL L 230, 19.8.1991., str. 1.
PRILOG
|
1. |
Prilog I. Uredbi (EZ) br. 850/2004 zamjenjuje se sljedećim: „PRILOG I. Dio A – Tvari navedene u Konvenciji i u Protokolu kao i tvari navedene samo u Konvenciji
Dio B – Tvari navedene samo u Protokolu
|
|
2. |
U Prilogu III. dodaje se sljedeća tvar: „Pentaklorobenzen (CAS br. 608-93-5)”. |
(1) SL L 37, 13.2.2003., str. 19.
(2) SL L 24, 29.1.2008., str. 8.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
242 |
32011R0215
|
L 059/15 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
01.03.2011. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 215/2011
od 1. ožujka 2011.
o odobrenju izmjena koje nisu manje u specifikaciji naziva upisanog u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Pecorino Sardo (ZOI)]
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 510/2006 od 20. ožujka 2006. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (1), a posebno prvi podstavak njezinog članka 7. stavka 4.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s prvim podstavkom članka 9. stavka 1. i s člankom 17. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 510/2006, Komisija je razmotrila zahtjev Italije za odobrenje izmjena u specifikaciji zaštićene oznake izvornosti „Pecorino Sardo” registrirane u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1107/96 (2), kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1263/96 (3). |
|
(2) |
Budući da te izmjene nisu manje u smislu članka 9. Uredbe (EZ) br. 510/2006, Komisija je objavila zahtjev za izmjene u Službenom listu Europske unije (4), kako je to propisano prvim podstavkom članka 6. stavka 2. te Uredbe. Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006, te je izmjene potrebno odobriti, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Ovim se odobravaju izmjene specifikacije objavljene u Službenom listu Europske unije za naziv u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 1. ožujka 2011.
Za Komisiju, u ime predsjednika,
Dacian CIOLOȘ
Član Komisije
(1) SL L 93, 31.3.2006., str. 12.
(2) SL L 148, 21.6.1996., str. 1.
(3) SL L 163, 2.7.1996., str. 19.
(4) SL C 162, 22.6.2010., str. 7.
PRILOG
Poljoprivredni proizvodi namijenjeni prehrani ljudi navedeni u Prilogu I. Ugovoru:
Razred 1.3. Sirevi
ITALIJA
Pecorino Sardo (ZOI)
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
244 |
32011R0538
|
L 147/6 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
01.06.2011. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 538/2011
od 1. lipnja 2011.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 607/2009 o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla, tradicionalnih izraza, označavanja i prezentiranja određenih proizvoda u sektoru vina
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavi zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1), a posebno točke (k), (l) i (m) prvog stavka njezinog članka 121. i članak 203.b, u vezi s člankom 4.,
budući da:
|
(1) |
Člankom 18. Uredbe Komisije (EZ) br. 607/2009 (2) utvrđeno je da se „Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla” (dalje u tekstu: „Registar”), koji održava Komisija kako je predviđeno u članku 118.n Uredbe (EZ) br. 1234/2007, uključuje u elektroničku bazu podataka „E-Bacchus”. |
|
(2) |
Radi pojednostavljenja, popis reprezentativnih trgovinskih organizacija i njihovih članova predviđen u Prilogu XI. Uredbi (EZ) br. 607/2009 treba objaviti na internetu. Stoga treba na odgovarajući način izmijeniti članak 30. stavak 2. |
|
(3) |
Kako bi se izbjegla diskriminacija između vina podrijetlom iz Unije i vina uvezenih iz trećih zemalja, treba pojasniti da izrazi koji se tradicionalno koriste u trećim zemljama mogu dobiti priznanje i zaštitu u Uniji kao tradicionalni izrazi i onda kad ih se upotrebljava u vezi sa oznakama zemljopisnog podrijetla ili nazivima izvornosti koje uređuju te treće zemlje. |
|
(4) |
Radi preglednosti, zaštićene tradicionalne izraze navedene u Prilogu XII. treba prenijeti u elektroničku bazu podataka „E-Bacchus” te tako objediniti zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnoga podrijetla i zaštićene tradicionalne izraze u jedinstveni informatički alat koji je lako dostupan u savjetodavne svrhe. |
|
(5) |
Kako bi se osigurali ažurirani podaci o tradicionalnim izrazima, podaci navedeni u Prilogu XII. Uredbi (EZ) br. 607/2009 trebaju se prenijeti u elektroničku bazu podataka „E-Bacchus”, a novi podaci o zaštiti tradicionalnih izraza trebaju se isključivo uvrstiti u tu bazu podataka. |
|
(6) |
Kako bi se pojasnio odnos između zaštićenih tradicionalnih izraza i žigova, potrebno je točno navesti po kojoj zakonskoj osnovi se procjenjuje zahtjev za žig koji sadrži ili koji se sastoji od zaštićenog tradicionalnog izraza, u skladu s Direktivom 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (3) ili Uredbom Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice (4). |
|
(7) |
Kako bi se osigurala bolja transparentnost propisa o tradicionalnim izrazima, posebno zbog činjenice da se oni premještaju u elektroničku bazu podataka „E-Bacchus”, svaka promjena u vezi s tradicionalnim izrazima mora se provoditi prema formalno određenom postupku. |
|
(8) |
Treba predvidjeti pravila za naznaku alkoholne jakosti određenih specifičnih proizvoda od grožđa izraženu po volumenu kako bi se javnosti pružila točna informacija. |
|
(9) |
Kako bi se olakšalo označivanje, određeni podaci o imenu i adresi punitelja u pojedinim okolnostima možda nisu potrebni. |
|
(10) |
Kako bi se poboljšala kontrola određenih proizvoda od vina, državama članicama treba dozvoliti da same reguliraju upotrebu podataka o proizvođaču i prerađivaču. |
|
(11) |
Radi jasnoće, članak 42. stavak 1. i članak 56. stavak 3. treba izmijeniti. |
|
(12) |
Upotreba određenih vrsta boca i zatvarača za pjenušava vina, kvalitetna pjenušava vina i kvalitetna aromatična pjenušava vina, kako je predviđeno u članku 69. Uredbe (EZ) br. 607/2009, treba biti obvezna isključivo za stavljanje na tržište i za izvoz takvih vina proizvedenih u Europskoj uniji. |
|
(13) |
S obzirom na prijenos tehničkih datoteka postojećih zaštićenih naziva vina iz članka 118.s Uredbe (EZ) br. 1234/2007, zahtjev da se identificira podnositelj postojećeg naziva vina, kako je navedeno u točki (b) članka 118.c stavku 1. iste Uredbe, mogao bi predstavljati poteškoću za neke države članice, budući da se ti postojeći zaštićeni nazivi vina reguliraju na nacionalnoj razini bez upućivanja na određenog podnositelja. Kako bi se olakšao prijelaz s mjera predviđenih u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1493/1999 (5) na mjere utvrđene Uredbom (EZ) br. 1234/2007, treba predvidjeti prijelazne mjere koje su u skladu s nacionalnim zakonodavstvima tih država članica. |
|
(14) |
Potrebno je izmijeniti Prilog VIII. Uredbi (EZ) br. 607/2009 s obzirom na prethodna prava koja bi se mogla zatražiti u slučaju prigovora na zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza. |
|
(15) |
Uredbu (EZ) br. 607/2009 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(16) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravnog odbora za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjena Uredbe (EZ) br. 607/2009
Uredba (EZ) br. 607/2009 mijenja se kako slijedi:
|
(1) |
U članku 30., stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Kad zahtjev podnosi reprezentativna strukovna organizacija s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, također se dostavljaju pojedinosti o reprezentativnoj strukovnoj organizaciji. Komisija na internetu objavljuje popis tih trećih zemalja, nazive reprezentativnih strukovnih organizacija i imena članova tih reprezentativnih strukovnih organizacija.” |
|
(2) |
Članak 32. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 32. Pravila o tradicionalnim izrazima trećih zemalja 1. Definicija tradicionalnih izraza predviđena člankom 118.u stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 primjenjuje se mutatis mutandis na izraze koji se tradicionalno koriste u trećim zemljama za vinogradarske proizvode obuhvaćene oznakama zemljopisnog podrijetla ili oznakama izvornosti u okviru zakonodavstava tih trećih zemalja. 2. Za vina podrijetlom iz trećih zemalja na čijim su etiketama drukčije tradicionalne oznake nego tradicionalni izrazi navedeni u elektroničkoj bazi podataka ‚E-Bacchus’, te tradicionalne oznake smiju se upotrebljavati na etiketama za vina u skladu s pravilima koja se primjenjuju u dotičnim trećim zemljama, uključujući i one koje potječu od reprezentativnih strukovnih organizacija.” |
|
(3) |
Članak 40. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 40. Opća zaštita 1. Ako zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza ispunjava uvjete utvrđene u članku 118.u stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i u člancima 31. i 35. ove Uredbe te nije odbijen na temelju članaka 36., 38. i 39. ove Uredbe, tradicionalni izraz uvrštava se u elektroničku bazu podataka ‚E-Bacchus’ uz naznaku:
2. Tradicionalni izrazi navedeni u elektroničkoj bazi podataka ‚E-Bacchus’ zaštićeni su samo na jeziku i za kategorije vinogradarskih proizvoda koji su navedeni u zahtjevu, od:
|
|
(4) |
U članku 41., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. U slučaju kada je tradicionalni izraz zaštićen u okviru ove Uredbe, registracija žiga, čija bi primjena bila u suprotnosti s člankom 40. stavkom 2., procjenjuje se u skladu s Direktivom 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) ili Uredbom Vijeća (EZ) br. 207/2009 (7). Žigovi koji su registrirani u suprotnosti s prvim podstavkom proglašavaju se ništavnima na zahtjev u skladu s primjenjivim postupkom kako je navedeno u Direktivi 2008/95/EZ ili u Uredbi (EZ) br. 207/2009. |
|
(5) |
U članku 42. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Izraz za koji je podnesen zahtjev, a koji potpuno ili djelomično jednako zvuči kao jedan od tradicionalnih izraza već zaštićenih u okviru ovog poglavlja, zaštićuje se uz dužno poštovanje lokalnih i tradicionalnih upotreba i opasnosti od dovođenja u zabludu. Homoniman izraz koji dovodi potrošače u zabludu u pogledu vrste, kakvoće ili stvarnog podrijetla proizvoda ne registrira se čak ni ako je izraz točan. Upotreba zaštićenog homonimnog izraza podliježe postojanju jasne razlike u praksi između naknadno zaštićenog homonima i tradicionalnog izraza već navedenog u elektroničkoj bazi podataka, pri čemu se mora osigurati da se dotični proizvođač tretira na pravedan način i da se potrošača ne dovodi u zabludu.” |
|
(6) |
Umeće se novi članak 42.a: „Članak 42.a Promjena Podnositelj zahtjeva kako je navedeno u članku 29. može podnijeti zahtjev za odobrenje promjene tradicionalnog izraza, na navedenom jeziku, pojedinog vina ili više njih ili sažetka definicije ili uvjeta upotrebe dotičnog tradicionalnog izraza. Članci 33. do 39. primjenjuju se mutatis mutandis na zahtjeve za promjene.” |
|
(7) |
U članku 47., stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Kad poništenje stupi na snagu, Komisija briše dotični naziv s popisa u elektroničkoj bazi podataka ‚E-Bacchus’.” |
|
(8) |
U članku 54. dodaje se novi stavak 3.: „3. Za djelomično fermentirani grožđani mošt ili mlado vino koje se još fermentira, stvarna i/ili ukupna alkoholna jakost po volumenu mora se navesti na oznaci. Kad se na oznaci navodi ukupna alkoholna jakost po volumenu, iza brojaka mora slijediti znak ‚% vol’, a ispred njih mogu biti riječi ‚ukupna alkoholna jakost’ ili ‚ukupan alkohol’.” |
|
(9) |
Članak 56. mijenja se kako slijedi:
|
|
(10) |
Članak 69. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 69. Pravila o prezentiranju određenih proizvoda 1. Pjenušavo vino, kvalitetno pjenušavo vino i kvalitetno aromatsko vino proizvedeno u Europskoj uniji stavlja se na tržište ili izvozi u staklenim bocama vrste ‚pjenušava vina’ zatvoreno:
Drugi proizvodi proizvedeni u Uniji ne stavljaju se na tržište ili izvoze u staklenim bocama vrste ‚pjenušava vina’ ili sa zatvaranjem kako je opisano u točki (a) prvog podstavka. 2. Odstupajući od drugog podstavka stavka 1. države članice mogu odlučiti da će se sljedeći proizvodi stavljati na tržište ili izvoziti u staklenim bocama vrste ‚pjenušava vina’ ili sa zatvaranjem kako je opisano u točki (a) prvog podstavka stavka 1.:
|
|
(11) |
U članku 71. dodaje se novi stavak 3.: „3. Odstupajući od članka 2. stavka 2. ove Uredbe, vezano uz prijenos tehničkih datoteka kako je navedeno u točki (a) članka 118.s stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, tijela država članica mogu se smatrati podnositeljima u svrhu primjene točke (b) članka 118.c stavka 1. te Uredbe.” |
|
(12) |
Prilog II. zamjenjuje se Prilogom I. ovoj Uredbi. |
|
(13) |
Prilog VIII. zamjenjuje se Prilogom II. ovoj Uredbi. |
|
(14) |
Prilozi XI. i XII. brišu se. |
Članak 2.
Prijelazne odredbe
1. Prije brisanja priloga XI. i XII. Uredbi (EZ) br. 607/2009 točkom (14) članka 1. ove Uredbe, Komisija reproducira i:
|
(a) |
objavljuje na internetu sadržaj Priloga XI.; i |
|
(b) |
unosi u elektroničku bazu podataka „E-Bacchus” tradicionalne izraze navedene u Prilogu XII. |
2. Svaka promjena vezano uz tradicionalni izraz koji je priznala pojedina država članica ili treća zemlja te je priopćila Komisiji do datuma stupanja na snagu ove Uredbe, a koja nije uključena u Prilog XII. Uredbi (EZ) br. 607/2009, ne podliježe postupku iz članka 42.a kako je uvedeno točkom (6) članka 1. ove Uredbe. Komisija unosi takvu promjenu u elektroničku bazu podataka „E-Bacchus”.
Članak 3.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 1. lipnja 2011.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.
(2) SL L 193, 24.7.2009., str. 60.
(3) SL L 299, 8.11.2008., str. 25.
(4) SL L 78, 24.3.2009., str. 1.
(5) SL L 179, 14.7.1999., str. 1.
(6) SL L 299, 8.11.2008., str. 25.
(7) SL L 78, 24.3.2009., str. 1.”
(8) SL L 149, 14.6.1991., str. 1.”
PRILOG I.
„PRILOG II.
JEDINSTVENI DOKUMENT
Datum primitka (DD/MM/GGGG) …
(ispunjava Komisija)
Broj stranica (uključujući ovu stranicu) …
Jezik na kojem se podnosi zahtjev …
Broj spisa (ispunjava Komisija) …
Podnositelj
Naziv pravne ili fizičke osobe …
Puna adresa (broj i naziv ulice, mjesto/grad i poštanski broj, država) …
Pravni status (za pravne osobe) …
Nacionalnost …
Posrednik
|
— |
Država članica (članice) (*) … |
|
— |
Tijelo treće zemlje (*) … |
[(*) prekrižiti nepotrebno]
Ime (imena) posrednika …
Puna adresa (broj i naziv ulice, mjesto/grad i poštanski broj, država) …
Naziv koji se registrira
|
— |
Oznaka izvornosti (*) … |
|
— |
Oznaka zemljopisnog podrijetla (*) … |
[(*) prekrižiti nepotrebno]
Naziv vina (1) …
Oznaka tradicionalnih izraza, kako je navedeno u članku 118.u stavku 1. (2), koji su povezani s tom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla …
Posebni enološki postupci (3) …
Ograničeno područje …
Najveći urod(i) po hektaru …
Odobrene sorte grožđa …
Povezanost sa zemljopisnim područjem (4) …
Ostali uvjeti (3) …
Upućivanje na specifikaciju proizvoda
(1) Uključujući upućivanje na proizvod obuhvaćen člankom 118.a stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007.
(2) Članak 118.u stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007.
(3) Neobvezno.
(4) Opišite posebnosti proizvoda i zemljopisnog područja i uzročnu povezanost između to dvoje.”
PRILOG II.
„PRILOG VIII.
PODNOŠENJE PRIGOVORA NA TRADICIONALAN IZRAZ
Datum primitka (DD/MM/GGGG) …
(ispunjava Komisija)
Broj stranica (uključujući ovu stranicu) …
Jezik na kojem se podnosi prigovor …
Broj spisa (ispunjava Komisija) …
Podnositelj prigovora
Naziv pravne ili fizičke osobe …
Puna adresa (broj i naziv ulice, mjesto/grad i poštanski broj, država) …
Nacionalnost …
Tel., faks, e-mail …
Posrednik
|
— |
Država članica (članice) (*) … |
|
— |
Tijelo treće zemlje (neobvezno) (*) … |
[(*) prekrižiti nepotrebno]
Naziv (nazivi) posrednika …
Puna adresa (broj i naziv ulice, mjesto/grad i poštanski broj, država) …
Tradicionalan izraz na koji se podnosi prigovor …
Prethodna prava
|
— |
Zaštićena oznaka izvornosti (*) … |
|
— |
Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (*) … |
|
— |
Nacionalna oznaka zemljopisnog podrijetla (*) |
[(*) prekrižiti nepotrebno]
Naziv …
Registracijski broj …
Datum registracije (DD/MM/GGGG) …
|
— |
Postojeći zaštićeni tradicionalan izraz … |
|
— |
Žig |
Znak …
Popis proizvoda i usluga …
Popis proizvoda i usluga …
Registracijski broj …
Zemlja podrijetla …
Ugled/Poznatost (*) …
[(*) prekrižiti nepotrebno]
Razlozi za prigovor
|
— |
Članak 31. (*) |
|
— |
Članak 35. (*) |
|
— |
Članak 40. stavak 2. točka (a) (*) |
|
— |
Članak 40. stavak 2. točka (b) (*) |
|
— |
Članak 40. stavak 2. točka (c) (*) |
|
— |
Članak 41. stavak 3. (*) |
|
— |
Članak 42. stavak 1. (*) |
|
— |
Članak 42. stavak 2. * |
|
— |
Članak 54. Uredbe (EZ) br. 479/2008 |
[(*) prekrižiti nepotrebno]
Objašnjenje razloga …
Ime potpisnika …
Potpis …”
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
251 |
32011R0931
|
L 242/2 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
19.09.2011. |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 931/2011
od 19. rujna 2011.
o zahtjevima sljedivosti utvrđenima Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća za hranu životinjskog podrijetla
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (1), a posebno njezin članak 18. stavak 5.,
budući da:
|
(1) |
Člankom 18. Uredbe (EZ) br. 178/2002 utvrđena su opća načela sljedivosti hrane. Uredbom je predviđeno da se sljedivost hrane mora utvrđivati u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije. U njoj je također navedeno da subjekti u poslovanju hranom moraju moći identificirati osobe koje ih opskrbljuju hranom. Takvi subjekti također moraju moći identificirati poslovne subjekte koje oni opskrbljuju svojim proizvodima. Ti se podaci moraju, na zahtjev, dati na raspolaganje nadležnim tijelima. |
|
(2) |
Sljedivost je nužna da bi se osigurala sigurnost hrane i pouzdanost podataka koji se pružaju potrošačima. Posebno je potrebno primjenjivati sljedivost hrane životinjskog podrijetla kako bi se pomoglo ukloniti nesigurnu hranu s tržišta, čime se zaštićuje potrošač. |
|
(3) |
Da bi se postigla sljedivost hrane kako je navedeno u članku 18. Uredbe (EZ) br. 178/2002, potrebni su nazivi i adrese kako subjekata u poslovanju s hranom koji opskrbljuju hranom tako i subjekata u poslovanju s hranom koje se opskrbljuje hranom. Zahtjev se temelji na pristupu „jedan korak natrag – jedan korak naprijed”, što znači da subjekti u poslovanju s hranom moraju raspolagati sustavom koji im omogućuje identifikaciju njihovog neposrednog dobavljača ili više njih, te njihovog kupca ili više njih, osim kad su oni konačni potrošači. |
|
(4) |
Krize s hranom u prošlosti pokazale su da dokumentirane evidencije nisu uvijek bile dovoljne za omogućavanje pune sljedivosti sumnjive hrane. Provedbom Uredbe (EZ) br. 178/2002, Uredbe (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (2), Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (3) i Uredbe (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila za organizaciju službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (4), iskustvo je pokazalo da subjekti koji posluju hranom obično ne raspolažu podacima potrebnima za osiguravanje primjerenosti njihovih sustava kojima se identificira rukovanje ili skladištenje hrane, pogotovo u sektoru hrane životinjskog podrijetla. To je dovelo do nepotrebno velikih ekonomskih gubitaka zbog nedostatka brze i potpune sljedivosti hrane. |
|
(5) |
Zato je primjereno utvrditi određena pravila za specifičan sektor hrane životinjskog podrijetla kako bi se osigurala pravilna primjena zahtjeva navedenih u članku 18. Uredbe (EZ) br. 178/2002. Tim se pravilima treba omogućiti (određena) fleksibilnost vezano uz oblik u kojem se odgovarajući podatak pruža. |
|
(6) |
Posebno je primjereno pružati dodatne podatke o volumenu ili količini hrane životinjskog podrijetla, referencu kojom se identificira, kako je odgovarajuće, pojedina partija, serija ili pošiljka, detaljan opis hrane i datum otpreme. |
|
(7) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuju propisi o provedbi zahtjeva sljedivosti navedenih u Uredbi (EZ) br. 178/2002 za subjekte u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla.
Članak 2.
Područje primjene
1. Ova se Uredba primjenjuje na hranu koja se definira kao neprerađeni i prerađeni proizvodi u članku 2. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 852/2004.
2. Ova se Uredba ne primjenjuje na hranu koja sadrži i proizvode biljnog podrijetla i prerađene proizvode životinjskog podrijetla.
Članak 3.
Zahtjevi sljedivosti
1. Subjekti u poslovanju s hranom dužni su osigurati pružanje sljedećih podataka o pošiljkama hrane životinjskog podrijetla subjektima u poslovanju s hranom koje oni opskrbljuju hranom i, na zahtjev, nadležnom tijelu:
|
(a) |
točan opis hrane; |
|
(b) |
volumen ili količinu hrane; |
|
(c) |
naziv i adresu subjekta u poslovanju s hranom od kojeg se hrana otprema; |
|
(d) |
naziv i adresu pošiljatelja (vlasnika) ako je različit od subjekta u poslovanju s hranom od kojega se hrana otprema; |
|
(e) |
naziv i adresu subjekta u poslovanju s kojemu se hrana otprema; |
|
(f) |
naziv i adresu primatelja (vlasnika), ako je različit od subjekta u poslovanju s hranom kojemu se hrana otprema; |
|
(g) |
referencu kojom se identificira partija, serija ili pošiljka, kako je odgovarajuće; i |
|
(h) |
datum otpreme. |
2. Podaci navedeni u stavku 1. pružaju se dodatno uz sve podatke koje traže odgovarajući propisi zakonodavstva Unije o sljedivosti hrane životinjskog podrijetla.
3. Podaci navedeni u stavku 1. dnevno se ažuriraju i čuvaju kako bi bili dostupni najmanje do tada do kada se može opravdano zaključiti da je hrana konzumirana.
Kada to nadležno tijelo zatraži od subjekta u poslovanju s hranom, on će bez nepotrebnog odlaganja dostaviti podatke. Primjereni oblik u kojem se podaci moraju dati na raspolaganje po izboru je dobavljača hrane, tako dugo dok su podaci traženi u stavku 1. jasno i nedvojbeno dostupni poslovnom subjektu koji je opskrbljen hranom i dok ih taj subjekt može pronaći.
Članak 4.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Služenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. srpnja 2012.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. rujna 2011.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 31, 1.2.2002., str. 1.
(2) SL L 139, 30.4.2004., str. 1.
(3) SL L 139, 30.4.2004., str. 55.
(4) SL L 139, 30.4.2004., str. 206.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
253 |
32011D0620
|
L 243/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
12.07.2011. |
ODLUKA VIJEĆA
od 12. srpnja 2011.
o potpisivanju u ime Unije sporazuma između Europske unije i Gruzije o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(2011/620/EU)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno prvi podstavak članka 207. stavka 4., povezano s njegovim člankom 218. stavkom 5.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
|
(1) |
Komisija je u ime Unije pregovorima dogovorila Sporazum između Europske unije i Gruzije o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda („Sporazum”). |
|
(2) |
Sporazumom se omogućuje recipročna zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla dviju strana i pridonosi se usklađivanju zakona među zemljama susjedima EU-a. |
|
(3) |
Potrebno je potpisati Sporazum, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Ovim se u ime Unije odobrava potpisivanje Sporazuma između Europske unije i Gruzije o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pod uvjetom da je spomenuti Sporazum zaključen (1).
Članak 2.
Ovim se ovlašćuje Predsjednik Vijeća da imenuje osobu ili više njih koje su opunomoćene potpisati Sporazum u ime Unije.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 12. srpnja 2011.
Za Vijeće
Predsjednik
J. VINCENT-ROSTOWSKI
(1) Tekst Sporazuma bit će objavljen zajedno s odlukom o njegovom zaključenju.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
254 |
32011R1078
|
L 279/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
25.10.2011. |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1078/2011
od 25. listopada 2011.
o neodobravanju aktivne tvari propanila, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 13. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 80. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 1107/2009, Direktiva Vijeća 91/414/EEZ (2) treba se primjenjivati, u pogledu postupka i uvjeta odobrenja, na aktivne tvari za koje je utvrđena cjelovitost u skladu s člankom 16. Uredbe Komisije (EZ) br. 33/2008 od 17. siječnja 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive Vijeća 91/414/EEZ u pogledu redovnog i ubrzanog postupka za ocjenu aktivnih tvari koje su bile dio programa rada iz članka 8. stavka 2. te Direktive, ali nisu bile uvrštene u njezin Prilog I. (3) Propanil je aktivna tvar za koju je utvrđena cjelovitost u skladu s tom Uredbom. |
|
(2) |
Uredbama Komisije (EZ) br. 451/2000 (4) i (EZ) br. 1490/2002 (5) utvrđuju se detaljna pravila za provedbu druge i treće faze programa rada iz članka 8. stavka 2. Direktive 91/414/EEZ i uspostavljaju popisi aktivnih tvari koje je potrebno ocijeniti s ciljem njihovog mogućeg uvrštenja u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Na tim je popisima bio uvršten propanil. |
|
(3) |
U skladu s člankom 11.f Uredbe (EZ) br. 1490/2002 i člankom 12. stavkom 1. točkom (a) i stavkom 2. točkom (b) te Uredbe, usvojena je Odluka Komisije 2008/769/EZ od 30. rujna 2008. o neuvrštavanju propanila u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ te o povlačenju odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadrže tu tvar (6). |
|
(4) |
U skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 91/414/EEZ prvotni prijavitelj (dalje u tekstu „podnositelj zahtjeva”) podnio je novi zahtjev tražeći primjenu ubrzanog postupka, kako je predviđeno u člancima od 14. do 19. Uredbe (EZ) br. 33/2008. |
|
(5) |
Zahtjev je upućen Italiji, koja je Uredbom (EZ) br. 1490/2002 određena kao država članica izvjestiteljica. Poštovan je vremenski rok za ubrzani postupak. Specifikacija aktivne tvari i predložene uporabe jednake su kao u Odluci 2008/934/EZ. Taj zahtjev također je u skladu s preostalim bitnim i postupovnim zahtjevima iz članka 15. Uredbe (EZ) br. 33/2008. |
|
(6) |
Italija je ocijenila dodatne podatke koje je dostavio podnositelj zahtjeva i pripremila dodatno izvješće. To je izvješće 26. veljače 2010. dostavila Europskoj agenciji za sigurnost hrane (dalje u tekstu „Agencija”) i Komisiji. Agencija je ovo dodatno izvješće dostavila drugim državama članicama i podnositelju zahtjeva kako bi dali primjedbe i proslijedila je primljene primjedbe Komisiji. U skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 33/2008 i na zahtjev Komisije, Agencija je 23. veljače 2011. dostavila Komisiji svoj zaključak o procjeni rizika propanila (7). Države članice i Komisija preispitale su nacrt izvješća o ocjeni, dodatno izvješće i zaključak Agencije u okviru Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja i dovršile ga 27. rujna 2011. u obliku izvješća Komisije o ponovnoj ocjeni za propanil. |
|
(7) |
Na temelju novih podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva i koji su uvršteni u dodatno izvješće bilo je moguće utvrditi prihvatljivu razinu izloženosti korisnika sredstva. Međutim, tijekom ocjene ove aktivne tvari pojavio se određeni broj drugih nedoumica. Posebno, nije bilo moguće izvršiti pouzdanu procjenu izloženosti potrošača, budući da su nedostajali podaci o toksičnosti metabolita 3,4-DCA, koja bi mogla biti veća od toksičnosti izvornog spoja. Osim toga, nije bilo moguće predložiti maksimalne razine ostataka za predviđenu uporabu na riži budući da dostavljena ispitivanja nisu provedena u skladu s kritičnim dobrim poljoprivrednim praksama. Utvrđen je velik rizik za ptice i sisavce dok se, na temelju podataka koje je podnositelj zahtjeva stavio na raspolaganje, ne može isključiti velik rizik za akvatične organizme i neciljne člankonošce. Pored toga, ne može se isključiti mogućnost dalekosežnog prijenosa putem atmosfere. |
|
(8) |
Komisija je pozvala podnositelja zahtjeva da dostavi primjedbe na zaključak Agencije. Nadalje, u skladu s člankom 21. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 33/2008, Komisija je pozvala podnositelja zahtjeva da dostavi primjedbe na nacrt izvješća o ponovnoj ocjeni. Podnositelj zahtjeva je dostavio primjedbe koje su pažljivo razmotrene. |
|
(9) |
Međutim, unatoč argumentima koje je iznio podnositelj zahtjeva, nije se moglo otkloniti nedoumice navedene u uvodnoj izjavi 7. Stoga nije dokazano da se može očekivati da, sukladno predloženim uvjetima uporabe, sredstva za zaštitu bilja koja sadrže propanil općenito udovoljavaju zahtjevima utvrđenim u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b) Direktive 91/414/EEZ. |
|
(10) |
Stoga propanil ne bi trebalo odobriti u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. |
|
(11) |
Radi jasnoće, Odluku 2008/769/EZ bi trebalo staviti izvan snage. |
|
(12) |
Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje podnošenje daljnjeg zahtjeva za propanil u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. |
|
(13) |
Mjere navedene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Neodobravanje aktivne tvari
Aktivna tvar propanil ne odobrava se.
Članak 2.
Stavljanje izvan snage
Odluka 2008/769/EZ stavlja se izvan snage.
Članak 3.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 25. listopada 2011.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(2) SL L 230, 19.8.1991., str. 1.
(3) SL L 15, 18.1.2008., str. 5.
(4) SL L 55, 29.2.2000., str. 25.
(5) SL L 224, 21.8.2002., str. 23.
(6) SL L 263, 2.10.2008., str. 14.
(7) Europska agencija za sigurnost hrane; Zaključak o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari propanilom. EFSA Journal 2011;9(3):21085 [str. 63.] doi:10.2903/j.efsa.2011.2085. Dostupno na internetu: www.efsa.europa.eu/efsajournal.htm
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
256 |
32011R1100
|
L 285/10 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
31.10.2011. |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1100/2011
od 31. listopada 2011.
o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u vezi s uvjetima za odobravanje aktivnih tvari dikambe, difenokonazola i imazakvina
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 13. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Aktivne tvari dikamba, difenokonazol i imazakvin uvrštene su u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (2) Direktivom Komisije 2008/69/EZ (3) u skladu s postupkom predviđenim člankom 11.b Uredbe Komisije (EZ) br. 1490/2002 od 14. kolovoza 2002. o utvrđivanju dodatnih detaljnih pravila za provedbu treće faze programa rada iz članka 8. stavka 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 451/2000 (4). Otkako je Direktiva 91/414/EEZ zamijenjena Uredbom (EZ) br. 1107/2009, te se tvari smatraju odobrenima na temelju te Uredbe i navedene su u dijelu A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom odobrenih aktivnih tvari (5). |
|
(2) |
U skladu s člankom 12.a Uredbe (EZ) br. 1490/2002, Europska agencija za sigurnost hrane, dalje u tekstu: „Agencija”, predstavila je Komisiji zaključke o stručnom pregledu za difenokonazol (6), dikambu (7) i imazakvin (8)17. prosinca 2010. Države članice i Komisija pregledale su navedene zaključke u okviru Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja i finalizirale ga 27. rujna 2011. u obliku izvješća Komisije o pregledu za difenokonazol, dikambu i imazakvin. |
|
(3) |
U skladu s člankom 12. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Komisija je pozvala podnositelje zahtjeva da podnesu primjedbe na zaključke Agencije. Osim toga, u skladu s člankom 13. stavkom 1. te Uredbe, Komisija je pozvala podnositelje zahtjeva da podnesu primjedbe na nacrt izvješća o pregledu za dikambu, difenokonazol i imazakvin. Podnositelji zahtjeva podnijeli su svoje primjedbe koje su pozorno razmotrene. |
|
(4) |
Potvrđeno je da se aktivne tvari dikamba, difenokonazol i imazakvin smatraju odobrenima na temelju Uredbe (EZ) br. 1107/2009. |
|
(5) |
U skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. i uzimajući u obzir sadašnje znanstveno i tehničko znanje, potrebno je izmijeniti uvjete za odobravanje dikambe, difenokonazola i imazakvina. Posebno treba zahtijevati dodatne podatke o potvrđivanju. |
|
(6) |
Stoga je potrebno na odgovarajući način izmijeniti Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011. |
|
(7) |
Prije primjene ove Uredbe potrebno je primjereno razdoblje da se državama članicama, podnositeljima zahtjeva i nositeljima registracija za sredstva za zaštitu bilja omogući da ispune zahtjeve koji proizlaze iz izmjene uvjeta odobrenja. |
|
(8) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Dio A Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. svibnja 2012.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 31. listopada 2011.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(2) SL L 230, 19.8.1991., str. 1.
(3) SL L 172, 2.7.2008., str. 9.
(4) SL L 224, 21.8.2002., str. 23.
(5) SL L 153, 11.6.2011., str. 1.
(6) Europska agencija za sigurnost hrane; Zaključak stručnog pregleda o ocjeni rizika pesticida s aktivnom tvari difenokonazol. EFSA Journal 2011; 9(1):1967. [71. str.]. doi:10.2903/j.efsa.2011.1967. Dostupno na internetskoj stranici: www.efsa.europa.eu/efsajournal.htm
(7) Europska agencija za sigurnost hrane; Zaključak stručnog pregleda o ocjeni rizika pesticida s aktivnom tvari dikamba. EFSA Journal 2011; 9(1):1965. [52. str.] doi:10.2903/j.efsa.2011.1965. Dostupno na internetskoj stranici: www.efsa.europa.eu/efsajournal.htm
(8) Europska agencija za sigurnost hrane; Zaključak stručnog pregleda o ocjeni rizika pesticida s aktivnom tvari imazakvin. EFSA Journal 2011; 9(1):1968. [57. str.]. doi:10.2903/j.efsa.2011.1968. Dostupno na internetskoj stranici: www.efsa.europa.eu/efsajournal.htm
PRILOG
Dio A Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Broj 172 o aktivnoj tvari dikamba zamjenjuje se sljedećim:
|
|
2. |
Broj 173 o aktivnoj tvari difenokonazol zamjenjuje se sljedećim:
|
|
3. |
Broj 175 o aktivnoj tvari imazakvin zamjenjuje se sljedećim:
|
(1) 1-[2-[2-kloro-4-(4-kloro-fenoksi)-fenil]-2-1H-[1,2,4]triazol-il]-etanol.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
261 |
32012R0277
|
L 091/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
28.03.2012. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 277/2012
od 28. ožujka 2012.
o izmjeni priloga I. i II. Direktivi 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu najvećih dopuštenih količina i utvrđivanja pragova za pokretanje postupka za dioksine i poliklorirane bifenile
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2002. o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 8. stavak 1.,
budući da:
|
(1) |
Direktiva 2002/32/EZ propisuje zabranu korištenja proizvoda namijenjenih hranidbi životinja koji sadrže količine nepoželjnih tvari veće od najvećih dopuštenih količina propisanih u Prilogu I. toj Direktivi. Njezin Prilog II. utvrđuje pragove za pokretanje postupka koji zahtijevaju istragu u slučajevima povećanih količina takvih tvari. |
|
(2) |
Dioksini iz ove Uredbe uključuju skupinu od 75 kongenera polikloriranih dibenzo-para-dioksina (PCDD-a) i 135 kongenera polikloriranih dibenzofurana (PCDF-a), od kojih su 17 toksikološki značajni. Poliklorirani bifenili (PCB-i) su skupina od 209 različitih kongenera koji se mogu podijeliti u dvije skupine prema njihovim toksikološkim svojstvima: 12 kongenera pokazuje toksikološka svojstva slična dioksinima te se stoga često nazivaju dioksinima slični PCB-i (DL-PCB-i). Ostali PCB-i ne pokazuju toksičnost sličnu dioksinu, ali imaju drugačiji toksikološki profil. |
|
(3) |
Svaki kongener dioksina ili PCB-i slični dioksinu koji su toksikološki značajni pokazuju različitu količinu toksičnosti. Kako bi se mogla zbrojiti toksičnost tih različitih kongenera uveden je pojam „toksični ekvivalentni faktor” (TEF), kako bi se olakšala procjena rizika te regulatorni nadzor. To znači da se rezultati analiza koji se odnose na sve pojedinačne kongenere dioksina i PCB-e slične dioksinu koji su toksikološki značajni izražavaju pomoću kvantitativne jedinice, odnosno prema TCDD putem toksičnog ekvivalenta (TEQ). |
|
(4) |
U pogledu dioksina i dioksinima sličnih PCB-a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2005. predložila nove vrijednosti faktora ekvivalentne toksičnosti u usporedbi s vrijednostima koje je WHO odredila 1998. Na zahtjev Komisije Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je izdala znanstveno izvješće „Rezultati praćenja količina dioksina u hrani i hrani za životinje” (2) u kojem su uzete u obzir ove nove vrijednosti, kako predlaže WHO, i nove informacije koje je sakupila Komisija. S obzirom na to izvješće primjereno je izmijeniti najveće dopuštene količine i utvrditi pragovne vrijednosti za dioksine i dioksinu slične PCB-e. |
|
(5) |
U pogledu PCB-a koji nisu slični dioksinu, na zahtjev Komisije EFSA je usvojila mišljenje u vezi s prisutnošću PCB-a koji nisu slični dioksinu u hrani za životinje i hrani (3). |
|
(6) |
Poliklorirani bifenili (PCB-i) su skupina od 209 različitih PCB kongenera. Zbroj od šest indikatorskih PCB kongenera (PCB 28, 52, 101, 138, 153 i 180) uključuje otprilike polovinu iznosa svih PCB-a koji nisu slični dioksinu (NDL-PCB-i) prisutnih u hrani za životinje i hrani. EFSA je smatrala da je zbroj šest indikatorskih PCB-a odgovarajući pokazatelj prisutnosti i izloženosti ljudi PCB-ima koji nisu slični dioksinu. Nadalje nepraktično je i vrlo skupo i bez ikakve koristi u svrhu provođenja službenih kontrola svaki put analizirati svih 209 kongenera PCB-a. Stoga je potrebno odrediti najveće dopuštene količine kao zbroj ovih 6 PCB-a. |
|
(7) |
Najveće dopuštene količine za PCB-e koji nisu slični dioksinu određene su uzimajući u obzir nedavne podatke o učestalosti. Ti nedavni podaci o učestalosti sakupljeni su u znanstvenom izvješću EFSA-e „Rezultati praćenja PCB-a koji nisu slični dioksinu u hrani i hrani za životinje” (4). Iako je moguće postići nižu granicu kvantifikacije (LOQ), može se primijetiti da značajan broj službenih kontrolnih laboratorija primjenjuje LOQ od 0,5 ng/kg proizvoda ili čak 1 ng/kg proizvoda. Izražavanje analitičkog rezultata na gornjoj granici bi u nekim slučajevima već značilo da je vrijednost blizu najveće dopuštene količine čak i ako ni jedan PCB nije kvantificiran. Također je ustanovljeno da podaci za neke kategorije hrane za životinje nisu bili dovoljno iscrpni. Stoga bi bilo primjereno revidirati najveće dopuštene količine za tri godine na temelju iscrpnije baze podataka dobivene analitičkom metodom koja je dovoljno osjetljiva za kvantificiranje niskih količina. |
|
(8) |
Studije o prijenosu kroz prehrambeni lanac (engl. carry-over) navode da prisutnost dioksina, dioksinu sličnih PCB-a i PCB-a koji nisu slični dioksinu u hrani za životinje pri najvećim dopuštenim količinama navedenim u Prilogu I. Direktivi 2002/32/EZ može u nekim slučajevima kod hrane životinjskog podrijetla prouzročiti prelaženje najvećih dopuštenih količina određenih Uredbom Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (5). Međutim nije moguće odrediti niže najveće dopuštene količine s obzirom na osjetljivost trenutačno dostupnih analitičkih metoda i činjenicu da su najveće dopuštene količine određene na gornjoj granici. Nadalje u većini slučajeva malo je vjerojatno da je životinja dugotrajno izložena hrani za životinje koja je sukladna, ali sadrži količinu dioksina i/ili PCB-a koja je blizu ili je na granici najveće dopuštene količine. |
|
(9) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja i nisu im se usprotivili ni Europski parlament ni Vijeće, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilozi I. i II. Direktivi 2002/32/EZ izmjenjuju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od datuma stupanja na snagu.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. ožujka 2012.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 140, 30.5.2002., str. 10.
(2) EFSA Journal 2010.; 8(3):1385, http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/1385.pdf
(3) EFSA Journal (2005.) 284, 1-137, http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/284.pdf
(4) EFSA Journal 2010.; 8 (7):1701, http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/1701.pdf
(5) SL L 364, 20.12.2006., str. 5.
PRILOG
|
(1) |
U Prilogu I. Direktivi 2002/32/EZ, odjeljak V.: Dioksini i PCB-i zamjenjuje se sljedećim: „ODJELJAK V: DIOKSINI I PCB-i
|
|
(2) |
Prilog II. Direktivi 2002/32/EZ zamjenjuje se sljedećim: „PRILOG II. PRAGOVI ZA POKRETANJE POSTUPKA KOJI ZAHTIJEVAJU ISTRAGU U DRŽAVAMA ČLANICAMA U SKLADU S ČLANKOM 4. STAVKOM 2. ODJELJAK: DIOKSINI I PCB-i
|
(1) Gornje granice koncentracije; gornje granice koncentracije se izračunavaju pod pretpostavkom da su sve vrijednosti različitih kongenera ispod granice kvantifikacije jednake granici kvantifikacije.
(2) Tablica TEF (= toksični ekvivalentni faktori) za dioksine, furane i dioksinu slične PCB-e:
WHO-TEF za procjenu rizika za zdravlje ljudi na temelju zaključaka sa stručnog zasjedanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – Međunarodni program za sigurnost kemikalija (IPCS) održanog u Ženevi u lipnju 2005. (Martin van den Berg i dr., Ponovna ocjena faktora ekvivalentne toksičnosti za dioksine i dioksinu slične spojeve kod ljudi i sisavaca, Svjetska zdravstvena organizacija 2005., Toksikološke znanosti 93 (2), 223-241 (2006.))
|
Kongener |
TEF vrijednost |
|
Dibenzo paradioksini (‚PCDD-i’) i dibenzo parafurani (PCDF-i) |
|
|
2,3,7,8-TCDD |
1 |
|
1,2,3,7,8-PeCDD |
1 |
|
1,2,3,4,7,8-HxCDD |
0,1 |
|
1,2,3,6,7,8-HxCDD |
0,1 |
|
1,2,3,7,8,9-HxCDD |
0,1 |
|
1,2,3,4,6,7,8-HpCDD |
0,01 |
|
OCDD |
0,0003 |
|
|
|
|
2,3,7,8-TCDF |
0,1 |
|
1,2,3,7,8-PeCDF |
0,03 |
|
2,3,4,7,8-PeCDF |
0,3 |
|
1,2,3,4,7,8-HxCDF |
0,1 |
|
1,2,3,6,7,8-HxCDF |
0,1 |
|
1,2,3,7,8,9-HxCDF |
0,1 |
|
2,3,4,6,7,8-HxCDF |
0,1 |
|
1,2,3,4,6,7,8-HpCDF |
0,01 |
|
1,2,3,4,7,8,9-HpCDF |
0,01 |
|
OCDF |
0,0003 |
|
‚Dioksinima slični’ PCB-i: Ne orto PCB-i + Mono orto PCB-i |
|
|
|
|
|
Ne orto PCB-i |
|
|
PCB 77 |
0,0001 |
|
PCB 81 |
0,0003 |
|
PCB 126 |
0,1 |
|
PCB 169 |
0,03 |
|
|
|
|
Mono orto PCB-i |
|
|
PCB 105 |
0,00003 |
|
PCB 114 |
0,00003 |
|
PCB 118 |
0,00003 |
|
PCB 123 |
0,00003 |
|
PCB 156 |
0,00003 |
|
PCB 157 |
0,00003 |
|
PCB 167 |
0,00003 |
|
PCB 189 |
0,00003 |
|
|
|
|
|
|
|
Korištene kratice: ‚T’ = tetra; ‚Pe’ = penta; ‚Hx’ = heksa; ‚Hp’ = hepta; ‚O’ = okta; ‚CDD’ = klordibenzodioksin; ‚CDF’ = klordibenzofuran; ‚CB’ = klorbifenil. |
|
(3) Svježa ribe i druge akvatične životinje koje se direktno isporučuju i koriste bez prethodne obrade za proizvodnju hrane za životinje za krznaše nisu predmet ograničenja, dok se najveće dopuštene količine od 3,5 ng WHO-PCDD/F-TEQ/kg proizvoda i 6,5 ng WHO-PCDD/F-PCB-TEQ/kg proizvoda primjenjuju na svježu ribu i 20,0 ng WHO-PCDD/F-PCB-TEQ/kg proizvoda se primjenjuje na riblju jetru kada se koriste za direktno hranjenje kućnih ljubimaca, životinja u zoološkim vrtovima i cirkuskih životinja ili se koriste kao krmiva za proizvodnju hrane za kućne ljubimce. Proizvodi ili prerađene životinjske bjelančevine proizvedene od ovih životinja (krznaši, kućni ljubimci, životinje u zoološkim vrtovima i životinje u cirkusu) ne smiju se koristiti u prehrambenom lancu niti se smiju koristiti za hranidbu životinja koje se čuvaju, tove ili uzgajaju za proizvodnju hrane.
(4) Svježa riba i druge akvatične životinje koje se direktno isporučuju i koriste bez prethodne obrade za proizvodnju hrane za životinje za krznaše nisu predmet ograničenja, dok se najveće dopuštene količine od 75 μg/kg proizvoda primjenjuju na svježu ribu i 200 μg/kg proizvoda se primjenjuje na riblju jetru kada se koriste za direktno hranjenje kućnih ljubimaca, životinja u zoološkim vrtovima i cirkuskih životinja ili se koriste kao krmiva za proizvodnju hrane za kućne ljubimce. Proizvodi ili prerađene životinjske bjelančevine proizvedeni od ovih životinja (krznaši, kućni ljubimci, životinje u zoološkim vrtovima i životinje u cirkusu) ne smiju se koristiti u prehrambenom lancu niti se smiju koristiti za hranidbu životinja koje se čuvaju, tove ili uzgajaju za proizvodnju hrane.”
(5) Tablica TEF (= toksični ekvivalentni faktori) za dioksine, furane i dioksinu slične PCB-e:
WHO-TEF za procjenu rizika za zdravlje ljudi na temelju zaključaka sa stručnog zasjedanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – Međunarodni program za sigurnost kemikalija (IPCS) održanog u Ženevi u lipnju 2005. (Martin van den Berg i dr., Ponovna ocjena faktora ekvivalentne toksičnosti za dioksine i dioksinu slične spojeve kod ljudi i sisavaca, Svjetska zdravstvena organizacija, 2005., Toksikološke znanosti 93 (2), 223-241 (2006.))
|
Kongener |
TEF vrijednost |
|
Dibenzo paradioksini (‚PCDD-i’) i dibenzo parafurani (PCDF-i) |
|
|
2,3,7,8-TCDD |
1 |
|
1,2,3,7,8-PeCDD |
1 |
|
1,2,3,4,7,8-HxCDD |
0,1 |
|
1,2,3,6,7,8-HxCDD |
0,1 |
|
1,2,3,7,8,9-HxCDD |
0,1 |
|
1,2,3,4,6,7,8-HpCDD |
0,01 |
|
OCDD |
0,0003 |
|
|
|
|
2,3,7,8-TCDF |
0,1 |
|
1,2,3,7,8-PeCDF |
0,03 |
|
2,3,4,7,8-PeCDF |
0,3 |
|
1,2,3,4,7,8-HxCDF |
0,1 |
|
1,2,3,6,7,8-HxCDF |
0,1 |
|
1,2,3,7,8,9-HxCDF |
0,1 |
|
2,3,4,6,7,8-HxCDF |
0,1 |
|
1,2,3,4,6,7,8-HpCDF |
0,01 |
|
1,2,3,4,7,8,9-HpCDF |
0,01 |
|
OCDF |
0,0003 |
|
‚Dioksinima slični’ PCB-i: Ne orto PCB-i + Mono orto PCB-i |
|
|
|
|
|
Ne orto PCB-i |
|
|
PCB 77 |
0,0001 |
|
PCB 81 |
0,0003 |
|
PCB 126 |
0,1 |
|
PCB 169 |
0,03 |
|
|
|
|
Mono orto PCB-i |
|
|
PCB 105 |
0,00003 |
|
PCB 114 |
0,00003 |
|
PCB 118 |
0,00003 |
|
PCB 123 |
0,00003 |
|
PCB 156 |
0,00003 |
|
PCB 157 |
0,00003 |
|
PCB 167 |
0,00003 |
|
PCB 189 |
0,00003 |
|
|
|
|
|
|
|
Korištene kratice: ‚T’ = tetra; ‚Pe’ = penta; ‚Hx’ = heksa; ‚Hp’ = hepta; ‚O’ = okta; ‚CDD’ = klordibenzodioksin; ‚CDF’ = klordibenzofuran; ‚CB’ = klorbifenil. |
|
(6) Gornje granice koncentracije; gornje granice koncentracije se izračunavaju pod pretpostavkom da su sve vrijednosti različitih kongenera ispod granice kvantifikacije jednake granici kvantifikacije.
(7) Identifikacija izvora kontaminacije. Kad se utvrdi izvor, ako je moguće, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere za smanjenje ili uklanjanje izvora kontaminacije.
(8) U mnogim slučajevima nije potrebno provesti istragu o izvoru kontaminacije jer je količina prisutnosti u nekim područjima blizu praga za pokretanje postupka ili iznad njega. Međutim, u slučajevima kada je pronađena količina nepoželjnih tvari iznad praga za poduzimanje mjera svi podaci, kao što su vrijeme uzimanja uzoraka, zemljopisno podrijetlo, vrsta ribe itd., trebaju biti evidentirani s ciljem omogućivanja budućeg poduzimanja mjera kako bi se smanjila količina dioksina i dioksinu sličnih spojeva u tim sirovinama za hranidbu životinja.”
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
268 |
32012R0282
|
L 092/4 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
28.03.2012. |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 282/2012
od 28. ožujka 2012.
o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila sustava jamstava za poljoprivredne proizvode
(kodificirana)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavi zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1), a posebno članak 43. točke (a), (d), (f) i (j), članak 47. stavak 2., članak 134., članak 143. točku (b), članak 148., članak 161. stavak 3., članak 171. i članak 172. stavak 2.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 104/2000 od 17. prosinca 1999. o zajedničkoj organizaciji tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (2), a posebno njezine članke 37. i 38.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1216/2009 od 30. studenoga 2009. o utvrđivanju trgovinskih aranžmana primjenjivih na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda (3), a posebno njezin članak 4. stavak 4., članak 6. stavak 4., članak 7. stavak 3. i članak 11. stavak 4.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 247/2006 od 30. siječnja 2006. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije (4), a posebno njezin članak 25.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike, o izmjeni uredaba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (5), a posebno njezin članak 142. točku c.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2799/98 od 15. prosinca 1998. o uspostavi agromonetarnih mjera za euro (6), a posebno njezin članak 9.,
budući da:
|
(1) |
Uredba Komisije (EEZ) br. 2220/85 od 22. srpnja 1985. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava jamstava za poljoprivredne proizvode (7) nekoliko je puta bitno izmijenjena (8). U interesu preglednosti i jasnoće navedenu Uredbu treba kodificirati. |
|
(2) |
Brojnim odredbama u poljoprivrednim propisima Unije zahtijeva se polaganje jamstva kako bi se osigurala plaćanja odgovarajućih iznosa u slučaju neispunjenja neke obveze. Međutim, iskustvo je pokazalo da se takav zahtjev u praksi tumači na vrlo različite načine. Zato je potrebno definirati taj zahtjev da bi se izbjegli nejednaki uvjeti tržišnog natjecanja. |
|
(3) |
Posebno je potrebno definirati oblik jamstva. |
|
(4) |
U mnogim odredbama poljoprivrednih propisa Unije predviđeno je da se jamstvo gubi ako je osigurana obveza prekršena, a da se ne pravi razlika između neispunjenja osnovnih i sekundarnih ili sporednih obveza. U interesu načela pravičnosti potrebno je povući razliku između posljedica neispunjenja osnovnih obveza i posljedica neispunjenja sekundarnih ili sporednih obveza. Posebno se treba predvidjeti, kad je to dopušteno, gubitak prava na samo dio jamstva kad je ustvari ispunjena osnovna obveza, a rok za njezino ispunjenje je tek neznatno prekoračen ili kad sekundarna ili sporedna obveza nisu ispunjene. |
|
(5) |
Ne treba se praviti razlika između posljedica neispunjavanja pojedine obveze na osnovi toga je li ili nije primljeno avansno plaćanje. Prema tome, jamstva za koja se daju predujmovi treba obuhvatiti zasebnim pravilima. |
|
(6) |
Troškovi polaganja jamstva, nastali kako za stranu koja polaže jamstvo tako i za nadležno tijelo, mogli bi biti nerazmjerni u odnosu na iznos kojim se garantira plaćanje jamstva ako je iznos ispod određene granice. Nadležna tijela trebaju zato imati pravo odustati od zahtijevanja jamstva za plaćanje iznosa ispod te granice. Osim toga, nadležno tijelo treba biti ovlašteno odustati od traženja jamstva kad priroda osobe koja treba ispuniti obvezu čini taj zahtjev nepotrebnim. |
|
(7) |
Nadležno tijelo treba imati pravo odbiti ponuđeno jamstvo ako smatra da ono nije zadovoljavajuće. |
|
(8) |
Rok za davanje dokaza potrebnih za oslobađanje jamstvenog iznosa potrebno je utvrditi ako takav rok već nije utvrđen na nekom drugom mjestu. |
|
(9) |
U vezi s tečajem koji se primjenjuje za preračunavanje iznosa izraženog u eurima u nacionalnu valutu, operativni događaj naveden u članku 3. Uredbe (EZ) br. 2799/98 potrebno je odrediti u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1913/2006 (9). |
|
(10) |
Potrebno je utvrditi postupak koji se primjenjuje kad se izgubi pravo na jamstvo. |
|
(11) |
Komisiji treba omogućiti nadzor i praćenje provedbe propisa o jamstvima. |
|
(12) |
Ovom se Uredbom utvrđuju pravila koja će se općenito primjenjivati, osim ako posebnim propisima Unije nisu utvrđena drugačija pravila. |
|
(13) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta i dostavljene su na znanje drugim nadležnim odborima, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE
Članak 1.
Ovom se Uredbom utvrđuju pravila kojima se regulira davanje jamstava u okviru sljedećih Uredbi, odnosno u okviru bilo kojih uredaba donesenih u skladu s tim uredbama, osim ako u tim uredbama nisu utvrđena drugačija pravila:
|
(a) |
uredbe kojima se utvrđuje zajednička organizacija tržišta određenih poljoprivrednih proizvoda:
|
|
(b) |
Uredba (EZ) br. 73/2009 (programi izravnih potpora); |
|
(c) |
Uredba (EZ) br. 1216/2009 (trgovinski dogovori koji se primjenjuju na određene robe dobivene kod prerade poljoprivrednih proizvoda). |
Članak 2.
Ova se Uredba primjenjuje u svim slučajevima kad je u uredbama navedenim u članku 1. predviđeno davanje jamstva kako je definirano u članku 3., bez obzira na to koristi li se pojam „jamstvo” ili ne.
Ova se Uredba ne primjenjuje na jamstva koja se polažu kao osiguranje plaćanja uvoznih i izvoznih carina navedenih u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (10).
Članak 3.
Za svrhe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
(a) |
„jamstvo” je osiguranje da će pojedini iznos novca biti plaćen nadležnom tijelu odnosno zadržan od strane nadležnog tijela ako pojedina obveza nije ispunjena; |
|
(b) |
„zajedničko jamstvo” je jamstvo koje se daje nadležnom tijelu kako bi se osiguralo ispunjavanje više od jedne obveze; |
|
(c) |
„obveza” je zahtjev ili više zahtjeva, određenih propisom da se neka radnja provede ili ne provede; |
|
(d) |
„nadležno tijelo” je strana ovlaštena da prihvati jamstvo, odnosno strana ovlaštena da odluči u skladu s mjerodavnim propisima oslobađa li se jamstvo ili se zadržava. |
POGLAVLJE II.
POLAGANJE JAMSTVA
Članak 4.
Jamstvo daje strana, ili se daje u njezino ime, koja je odgovorna za plaćanje iznosa novca koji se potražuje ako neka obveza nije ispunjena.
Članak 5.
1. Nadležno tijelo može odustati od traženja jamstva kad je vrijednost iznosa koji se osigurava manji od 500 eura.
2. Kad se koristi mogućnost iz stavka 1., dotična strana mora se pisano obavezati da će platiti isti iznos koji bi ona bila obavezna platiti da je dala jamstvo, a na koje je kasnije dijelom ili u cijelosti izgubila pravo.
Članak 6.
Nadležno tijelo može odustati od traženja jamstva ako je strana odgovorna za ispunjenje obveza:
|
(a) |
javno tijelo odgovorno za obavljanje zadaća državne vlasti; ili |
|
(b) |
privatno tijelo koje obavlja zadaće navedene u točkama (a) u okviru državnog nadzora. |
POGLAVLJE III.
OBLIK JAMSTVA
Članak 7.
1. Jamstvo se može položiti:
|
(a) |
uplatom novca, kako je navedeno u člancima 12. i 13.; i/ili |
|
(b) |
pribavljanjem jamca, kako je definirano u članku 15. stavku 1. |
2. Prema slobodnoj odluci nadležnog tijela jamstvo se može dati:
|
(a) |
u obliku hipoteke; i/ili |
|
(b) |
stavljanjem u zalog kod banke gotovinskog pologa; i/ili |
|
(c) |
davanjem u zalog priznatih potraživanja prema državnom tijelu ili državnih vrijednosnica, koje su dospjele i plative i nitko drugi nema prvenstvo polaganja prava na njih; i/ili |
|
(d) |
davanjem u zalog prenosivih vrijednosnica u dotičnoj državi članici pod uvjetom da su one izdane ili za njih jamči ta država članica; i/ili |
|
(e) |
davanjem u zalog obveznica koje izdaju hipotekarne kreditne institucije notirane na javnim burzama i njima se može slobodno trgovati, pod uvjetom da imaju kreditni bonitet istovrijedan državnim obveznicama. |
3. Nadležno tijelo može utvrditi dodatne uvjete za prihvaćanje jamstava vrsta navedenih u stavku 2.
Članak 8.
Nadležno tijelo odbija prihvatiti ili može tražiti zamjenu bilo kojih jamstava koje ono smatra nedovoljnim ili nezadovoljavajućim ili kojima se ne daje pokriće za dovoljno dugo razdoblje.
Članak 9.
1. Imovina dana pod hipoteku u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (a), vrijednosnice ili obveznice založene u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkama (d) i (e) moraju na dan davanja jamčevine imati kapitalizirajuću vrijednost od najmanje 115 % vrijednosti traženog jamstva.
Nadležno tijelo može prihvatiti jamstvo tipa s popisa u članku 7. stavku 2. točkama (a), (d) ili (e) samo ako se strana koja ga nudi obaveže u pisanom obliku da će dati dodatno jamstvo ili zamijeniti prvobitno jamstvo ako kapitalizirajuća vrijednost dotične imovine, vrijednosnica ili obveznica u razdoblju od tri mjeseca bude niža od 105 % vrijednosti traženog jamstva. Ta pisana obveza nije potrebna ako je to već određeno nacionalnim propisima. Nadležno tijelo dužno je redovito provjeravati vrijednost takve imovine, vrijednosnica i obveznica.
2. Kapitalizirajuću vrijednost jamstva, kako je navedeno u članku 7. stavku 2. točkama (a), (d) i (e), procjenjuje nadležno tijelo uzimajući u obzir troškove kapitaliziranja.
Kapitalizirajuća vrijednost vrijednosnica ili obveznica procjenjuje se na temelju posljednjih dostupnih kotacija.
Strana koja daje jamstva na traženje nadležnog tijela pribavlja dokaz o kapitalizirajućoj vrijednosti.
Članak 10.
1. Svako jamstvo može se zamijeniti nekim drugim.
Međutim, o tome nadležno tijelo treba dati svoj pristanak u sljedećim slučajevima:
|
(a) |
kad je prvobitno jamstvo izgubljeno, ali još nije realizirano; ili |
|
(b) |
kad je zamjensko jamstvo tipa navedenog u članku 7. stavku 2. |
2. Globalno jamstvo može se zamijeniti drugim globalnim jamstvom pod uvjetom da je novim globalnim jamstvom obuhvaćen najmanje onaj dio prvobitnog globalnog jamstva koji u trenutku zamjene služi za osiguranje ispunjenja jedne ili više još uvijek neispunjenih obveza.
Članak 11.
1. Jamstva prema članku 1. daju se u eurima.
2. Odstupajući od stavka 1., kad se prihvaća jamstvo u državi članici izvan eurozone, u nacionalnoj valuti, iznos jamstva u eurima preračunava se u tu nacionalnu valutu u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 1913/2006. Obveze koje odgovaraju jamstvu i iznosi koji se zadržavaju u slučaju nepravilnosti ili kršenja ostaju izraženi u eurima.
Članak 12.
Ako se daje gotovinski polog prijenosom, neće se smatrati da on predstavlja jamstvo sve dok dotično nadležno tijelo nije zadovoljno da je iznos na njegovom raspolaganju.
Članak 13.
1. Ček za iznos čije plaćanje jamči neka financijska institucija koju država članica dotičnog nadležnog tijela priznaje za tu svrhu smatra se gotovinskim pologom. Nadležno tijelo ne treba prezentirati takav ček na naplatu sve do pred kraj isteka roka za koji se jamči.
2. Drugi čekovi osim onih navedenih u stavku 1. predstavljaju jamstvo samo onda kad je nadležno tijelo zadovoljno da je iznos čeka na njegovom raspolaganju.
3. Sve troškove financijskih institucija snosi strana koja daje jamstvo.
Članak 14.
Nikakve kamate neće se plaćati strani koja daje jamstvo u obliku gotovinskog pologa.
Članak 15.
1. Jamac mora imati svoje normalno sjedište ili uspostavu u Uniji i, podložno odredbama Ugovora o slobodnom pružanju usluga, mora imati odobrenje nadležnog tijela države članice u kojoj se daje jamstvo. Jamac se obavezuje pisanim jamstvom.
2. U pisanom jamstvu navodi se najmanje:
|
(a) |
obveza ili u slučaju globalnog jamstva, tipovi obveza za čije se ispunjenje jamči plaćanjem iznosa novca; |
|
(b) |
najviše iznos koji jamac prihvaća da će platiti; |
|
(c) |
da se jamac obvezuje zajedno s odgovornom stranom ili odvojeno ispuniti obvezu plaćanja u roku od 30 dana od zahtjeva nadležnog tijela iznosa u okviru jamstva koji je dospio kad se jamstvo proglasi izgubljenim. |
3. Nadležno tijelo može prihvatiti da pisana telekomunikacija koju pošalje jamac predstavlja pisano jamstvo. Ako nadležno tijelo to prihvati, ono će poduzeti potrebne korake kako bi se uvjerilo da je telekomunikacija vjerodostojna.
4. Kad je već dano globalno jamstvo, nadležno tijelo određuje postupak prema kojem se cijelo ili dio globalnog jamstva raspoređuje za pojedinu obvezu.
Članak 16.
Čim je dio jamstva određen za određenu obvezu, ostatak globalnog jamstva se ažurira.
POGLAVLJE IV.
AVANSNA PLAĆANJA
Članak 17.
Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se u svim slučajevima kad je posebnim propisima Unije predviđeno avansno plaćanje svote prije ispunjenja obveza.
Članak 18.
1. Jamstvo se oslobađa kad:
|
(a) |
je dokazano konačno pravo na iznos plaćen kao predujam; ili |
|
(b) |
isplaćen je odobren iznos plus svi dodaci predviđeni u posebnim propisima Unije. |
2. Ako prođe rok za dokazivanje prava na konačni odobreni iznos, a da nisu predočeni dokazi za to pravo, nadležno tijelo odmah započinje postupak prema članku 28.
Rok se može produžiti u slučaju više sile.
Međutim, kad je tako određeno propisima Unije, dokaz se može predočiti i nakon što istekne rok u okviru djelomičnog oslobađanja jamstva.
3. Ako se prema odredbama o višoj sili propisa Unije dopušta samo povrat predujma, primjenjuju se sljedeći dodatni uvjeti:
|
(a) |
okolnosti koje predstavljaju višu silu trebaju se dojaviti nadležnom tijelu najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je dotična strana primila obavijest o okolnostima koje ukazuju na mogući slučaj više sile; i |
|
(b) |
dotična strana vratit će iznos predujma ili njegov odgovarajući dio u roku od 30 dana od datuma kad je nadležno tijelo izdalo zahtjev za povrat. |
Ako se uvjeti utvrđeni u točkama (a) i (b) ne ispune, uvjeti isplate su isti kao da okolnosti više sile nisu nastupile.
POGLAVLJE V.
OSLOBAĐANJE I GUBITAK JAMSTAVA OSIM ONIH NAVEDENIH U POGLAVLJU IV.
Članak 19.
1. Obveza može biti primarna, sekundarna ili sporedna.
2. Primarna obveza je obveza osnovna za svrhu provedbe za koju je predviđena propisom ili za neprovedbu neke radnje.
3. Sekundarna obveza je obveza poštivanja vremenskog roka za ispunjenje primarne obaveze.
4. Sporedna obveza je bilo koja druga obveza predviđena nekom Uredbom.
5. Ovo se poglavlje ne primjenjuje kad posebnim propisima Unije nisu definirane primarne obveze.
6. Za svrhu ovog poglavlja „odgovarajući dio jamstva” je dio zajamčenog iznosa koji odgovara količini za koju obveza nije ispunjena.
Članak 20.
Kad se jednom predoči dokaz utvrđen posebnom odredbom propisa Unije da su primarne, sekundarne i sporedne obveze ispunjene, jamstvo se oslobađa.
Članak 21.
1. Jamstvo će se izgubiti u cijelosti za količinu za koju primarna obveza nije ispunjena, osim ako slučaj više sile nije spriječio ispunjenje.
2. Smatrat će se da primarna obveza nije ispunjena ako odgovarajući dokazi nisu predočeni u roku utvrđenom za predočenje dokaza, osim ako slučaj više sile ne spriječi predočenje takvih dokaza u tom roku. Odmah se pokreće postupak prema članku 28. za naplatu izgubljenog iznosa.
3. Kad je predočen dokaz da su sve primarne obveze ispunjene u roku od 18 mjeseci od roka u stavku 2., 85 % izgubljenog iznosa se vraća.
Kad je dokaz da su sve primarne obveze ispunjene predočen u okviru 18 mjeseci nakon isteka tog roka u okolnostima kad određena sekundarna obveza nije ispunjena, iznos koji se isplaćuje bit će iznos koji bi se isplatio u okviru članka 22. stavka 2. umanjen za 15 % odgovarajućeg dijela zajamčenog iznosa.
4. Nema nikakvog povrata kad se dokaz da su sve primarne obaveze ispunjene predoči nakon isteka razdoblja od 18 mjeseci navedenog u stavku 3., osim ako viša sila nije spriječila predočenje dokaza u okviru tog razdoblja.
Članak 22.
1. Ako se dokaže da su prema utvrđenim posebnim odredbama propisa Unije u određenom roku ispunjene sve primarne obveze, a sekundarna obveza u tim okolnostima nije ispunjena, jamstvo će se djelomično osloboditi, a ostatak zajamčenog iznosa se gubi. Primjenjuje se postupak prema članku 28. za naplatu izgubljenog iznosa.
2. Razmjerni dio oslobođenog jamstva iznosi: jamstvo kojim je obuhvaćen određeni zajamčeni dio iznosa manje 15 %, i
|
(a) |
10 % preostalog iznosa nakon odbitka od 15 %, za svaki dan kojim je:
|
|
(b) |
5 % preostalog iznosa nakon odbitka od 15 %, za svaki dan kojim je:
|
|
(c) |
2 % preostalog iznosa nakon odbitka od 15 %, za svaki dan kojim je:
|
3. Ovaj se članak ne primjenjuje na rokove za podnošenje ili korištenje zahtjeva za uvozne i izvozne dozvole i unaprijed utvrđene certifikate, na rokove za utvrđivanje unaprijed uvoznih i izvoznih prelevmana kao i izvoznih subvencija putem natječaja.
Članak 23.
1. Neispunjenje jedne ili više sporednih obveza dovodi do gubitka od 15 % određenog dijela zajamčenog iznosa osim ako viša sila spriječi ispunjenje.
2. Odmah se pokreće postupak prema članku 28. za naplatu izgubljenog iznosa.
3. Ovaj se članak ne primjenjuje u okolnostima kad se primjenjuje članak 21. stavak 3.
Članak 24.
Ako se dokaže da su sve primarne obveze poštovane, ali nisu ispunjene sekundarne i sporedne obveze, primjenjuju se članci 22. i 23. i ukupan iznos koji se gubi bit će gubitak iznosa u skladu s člankom 22. plus 15 % odgovarajućeg zajamčenog dijela svote.
Članak 25.
Ukupan izgubljen iznos ne može prijeći 100 % odgovarajućeg dijela iznosa zajamčene svote.
POGLAVLJE VI.
OPĆE ODREDBE
Članak 26.
1. Jamstvo se oslobađa na zahtjev u dijelu za koji je predočen odgovarajući dokaz za dio količine proizvoda, pod uvjetom da taj dio nije manji od minimalne količine navedene u propisu kojim se zahtijeva jamstvo.
Kad posebnim propisima Unije nije određena minimalna količina, nadležno tijelo može ograničiti broj djelomičnih oslobađanja pojedinog jamstva, te može odrediti minimalne iznose za svako takvo oslobađanje.
2. Nadležno tijelo može tražiti podnošenje pisanog zahtjeva za oslobađanje cijelog ili dijela jamstva.
3. U slučaju kad, u skladu s člankom 9. stavkom 1., jamstva pokrivaju više od 100 % iznosa za koji se traži jamstvo, dio jamstva koji prelazi 100 % oslobađa se kad se ostatak zajamčenog iznosa konačno oslobodi ili kad je izgubljen.
Članak 27.
1. Kad nije utvrđen rok za predočenje dokaza potrebnih za oslobađanje zajamčenog iznosa, taj rok jest:
|
(a) |
12 mjeseci od isteka roka određenog za ispunjenje svih primarnih obveza; ili |
|
(b) |
kad nije određen takav rok naveden u točki (a), 12 mjeseci od datuma kad su ispunjene sve primarne obveze. |
2. Rok određen u stavku 1. ne smije biti duži od tri godine od trenutka davanja jamstva za određenu obavezu, osim u slučaju više sile.
Članak 28.
1. Kad nadležno tijelo sazna o okolnostima kojih je posljedica gubitak cijelog ili djelomičnog jamstva, ono će bez odlaganja zatražiti od strane koja je dužna ispuniti obvezu plaćanje izgubljenog iznosa, dajući joj 30 dana za plaćanje od dana primitka zahtjeva.
Ako plaćanje nije izvršeno do kraja toga roka, nadležno će tijelo:
|
(a) |
odmah naplatiti jamstvo tipa opisanog u članku 7. stavku 1. točki (a) na odgovarajući račun; |
|
(b) |
odmah zatražiti od jamca opisanog u članku 7. stavku 1. točki (b) plaćanje, dajući mu 30 dana za plaćanje od dana primitka zahtjeva za plaćanje; |
|
(c) |
odmah poduzeti sljedeće korake:
|
Nadležno tijelo može odmah naplatiti jamstva bilo kojeg tipa, opisana u članku 7. stavku 1. točki (a), na odgovarajući račun, a da prije ne zatraži od dotične strane izvršenje plaćanja.
2. Nadležno tijelo može odustati od naplate izgubljenog iznosa do najviše 60 eura, pod uvjetom da su u nacionalnom pravu utvrđeni slični zakonski i drugi propisi za slične slučajeve.
3. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., kad je donesena odluka o gubljenju jamstva, ali je na uloženu žalbu naknadno odgođena u skladu s nacionalnim propisima, dotična strana će platiti kamate na iznos koji je stvarno izgubljen tijekom razdoblja počevši od dana primitka zahtjeva za plaćanje kako je navedeno u prvom podstavku stavka 1. i završno s danom koji prethodi plaćanju stvarno izgubljenog iznosa.
Ako je nakon okončanog žalbenog postupka dotična strana dužna platiti izgubljeni iznos u roku od 30 dana, u svrhu izračuna kamata država članica može uzeti da je plaćanje izvršeno dvadesetog dana nakon dana kad je zatraženo.
Kamatna stopa koja se primjenjuje izračunava se u skladu s odredbama nacionalnog prava, ali ni u kojem slučaju ne smije biti niža od kamatne stope koja se primjenjuje za naplate nacionalnih iznosa.
Agencije za plaćanje odbijaju plaćenu kamatu od troškova Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EAGF) ili Europskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) u skladu s odredbama Uredbe Vijeća (EEZ) br. 352/78 (11).
Države članice mogu periodično zatražiti poravnanje jamstva u odnosu na odgovarajuće kamate.
Kad je jamstvo izgubljeno, a iznos je već odobren EAGF-u ili EAFRD-u, a na temelju odluke u žalbenom postupku treba se vratiti izgubljeni iznos u cijelosti ili djelomično, uključujući kamatu po stopi u skladu s nacionalnim propisima, iznos koji je potrebno vratiti isplaćuje EAGF ili EAFRD, osim ako se krivnja za povrat iznosa jamstva pripisuje nemarnosti ili ozbiljnim greškama administrativnih tijela ili drugih tijela države članice.
Članak 29.
Komisija može, u skladu s postupkom navedenim u članku 195. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i u odgovarajućim člancima ostalih mjerodavnih uredaba, predvidjeti odstupanja od gore navedenih odredbi.
POGLAVLJE VII.
PODACI
Članak 30.
1. Za svaku godinu države članice dostavljaju Komisiji na raspolaganje ukupan broj i iznos izgubljenih jamstava, bez obzira na to u kojoj se fazi nalazi postupak prema članku 28., razlikujući po slučajevima između onih naplaćenih u nacionalne proračune i onih naplaćenih u proračun Unije.
2. Evidencija o podacima navedenim u stavku 1. vodi se u odnosu na sva izgubljena jamstva za iznose iznad 1 000 eura i po svakoj odredbi Unije kojom su predviđena ta jamstva.
3. Podaci obuhvaćaju kako svote izravno plaćene od strane zainteresirane strane tako i svote naplaćene oslobađanjem jamstva.
Članak 31.
Države članice daju Komisiji na raspolaganje sljedeće informacije:
|
(a) |
vrstu institucije ovlaštene da djeluje kao jamac i za to utvrđene uvjete; |
|
(b) |
tip jamstva prihvaćenog prema članku 7. stavku 2. i za to utvrđene uvjete. |
Članak 32.
Uredba (EEZ) br. 2220/85 stavlja se izvan snage.
Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage čitaju se kao upućivanja na ovu Uredbu i tumače se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu II.
Članak 33.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. ožujka 2012.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.
(2) SL L 17, 21.1.2000., str. 22.
(3) SL L 328, 15.12.2009., str. 10.
(4) SL L 42, 14.2.2006., str. 1.
(5) SL L 30, 31.1.2009., str. 16.
(6) SL L 349, 24.12.1998., str. 1.
(7) SL L 205, 3.8.1985., str. 5.
(8) Vidjeti Prilog I.
(9) SL L 365, 21.12.2006., str. 52.
(10) SL L 302, 19.10.1992., str. 1.
(11) SL L 50, 22.2.1978., str. 1.
PRILOG I.
Uredba s popisom naknadnih izmjena koja je stavljena izvan snage
|
Uredba Komisije (EEZ) br. 2220/85 |
|
|
Uredba Komisije (EEZ) br. 1181/87 |
|
|
Uredba Komisije (EEZ) br. 3745/89 |
|
|
Uredba Komisije (EZ) br. 3403/93 |
|
|
Uredba Komisije (EZ) br. 1932/1999 |
|
|
Uredba Komisije (EZ) br. 673/2004 |
|
|
Uredba Komisije (EZ) br. 1713/2006 |
samo članak 3. |
|
Uredba Komisije (EZ) br. 1913/2006 |
samo članak 12. |
PRILOG II.
Korelacijska tablica
|
Uredba (EEZ) br. 2220/85 |
Ova Uredba |
|
Glava I. |
Poglavlje I. |
|
Članak 1. uvodni dio |
Članak 1. uvodni dio |
|
Članak 1. točka (a) |
Članak 1. točka (a) |
|
Članak 1. točka (b) |
Članak 1. točka (b) |
|
Članak 1. točka (c) |
— |
|
Članak 1. točka (d) |
— |
|
Članak 1. točka (e) |
— |
|
Članak 1. točka (f) |
Članak 1. točka (c) |
|
Članak 2. |
Članak 2. drugi stavak |
|
Članak 3. uvodne riječi |
Članak 3. uvodne riječi |
|
Članak 3. točka (a) prvi podstavak |
Članak 3. točka (a) |
|
Članak 3. točka (a) drugi podstavak |
Članak 2. prvi stavak |
|
Članak 3. točke (b), (c) i (d) |
Članak 3. točke (b), (c) i (d) |
|
Glava II. |
Poglavlje II. |
|
Članci 4., 5. i 6. |
Članci 4., 5. i 6. |
|
Glava III. |
Poglavlje III. |
|
Članak 8. |
Članak 7. |
|
Članak 9. |
Članak 8. |
|
Članak 10. stavak 1. točka (a) |
Članak 9. stavak 1. prvi podstavak |
|
Članak 10. stavak 1. točka (b) |
Članak 9. stavak 2. drugi podstavak |
|
Članak 10. stavak 1. točka (c) |
Članak 9. stavak 1. drugi podstavak |
|
Članak 10. stavak 2. točka (a) |
Članak 9. stavak 2. prvi podstavak |
|
Članak 10. stavak 2. točka (b) |
Članak 9. stavak 2. treći podstavak |
|
Članak 11. |
Članak 10. |
|
Članak 12. |
Članak 11. |
|
Članak 13. |
Članak 12. |
|
Članak 14. |
Članak 13. |
|
Članak 15. |
Članak 14. |
|
Članak 16. |
Članak 15. |
|
Članak 17. |
Članak 16. |
|
Glava IV. |
Poglavlje IV. |
|
Članak 18. uvodne riječi i alineja |
Članak 17. |
|
Članak 19. |
Članak 18. |
|
Glava V. |
Poglavlje V. |
|
Članak 20. |
Članak 19. |
|
Članak 21. |
Članak 20. |
|
Članak 22. |
Članak 21. |
|
Članak 23. stavak 1. |
Članak 22. stavak 1. |
|
Članak 23. stavak 2. uvodne riječi |
Članak 22. stavak 2. uvodne riječi |
|
Članak 23. stavak 2. točka (a) |
Članak 22. stavak 2. uvodne riječi |
|
Članak 23. stavak 2. točka (b) prva alineja, uvodne riječi |
Članak 22. stavak 2. točka (a) uvodne riječi |
|
Članak 23. stavak 2. točka (b) prva alineja prva podalineja |
Članak 22. stavak 2. točka (a) podtočka i. |
|
Članak 23. stavak 2. točka (b) prva alineja, druga podalineja |
Članak 22. stavak 2. točka (a) podtočka ii. |
|
Članak 23. stavak 2. točka (b) druga alineja uvodne riječi |
Članak 22. stavak 2. točka (b) uvodne riječi |
|
Članak 23. stavak 2. točka (b) druga alineja prva podalineja |
Članak 22. stavak 2- točka (b) podtočka i. |
|
Članak 23. stavak 2. točka (b) druga alineja druga podalineja |
Članak 22. stavak 2. točka (b) podtočka ii. |
|
Članak 23. stavak 2. točka (b) treća alineja uvodne riječi |
Članak 22. stavak 2. točka (c) uvodne riječi |
|
Članak 23. stavak 2. točka (b) treća alineja prva podalineja |
Članak 22. stavak 2. točka (c) podtočka i. |
|
Članak 23. stavak 2. točka (b) treća alineja druga podalineja |
Članak 22. stavak 2. točka (c) podtočka ii. |
|
Članak 23. stavak 3. |
Članak 22. stavak 3. |
|
Članak 24. |
Članak 23. |
|
Članak 25. |
Članak 24. |
|
Članak 26. |
Članak 25. |
|
Glava VI. |
Poglavlje VI. |
|
Članak 27. |
Članak 26. |
|
Članak 28. |
Članak 27. |
|
Članak 29. |
Članak 28. |
|
Članak 30. |
Članak 29. |
|
Glava VII. |
Poglavlje VII. |
|
Članak 31. |
Članak 30. |
|
Članak 32. |
Članak 31. |
|
— |
Članak 32. |
|
Članak 33. |
Članak 33. |
|
— |
Prilog I. |
|
— |
Prilog II. |
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
279 |
32012R0359
|
L 114/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
25.04.2012. |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 359/2012
od 25. travnja 2012.
o odobrenju aktivne tvari metama, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, te o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 13. stavak 2. i članak 78. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
U skladu s člankom 80. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 1107/2009, Direktiva Vijeća 91/414/EEZ (2) se treba primjenjivati, u pogledu postupka i uvjeta odobrenja, na aktivne tvari za koje je utvrđena cjelovitost u skladu s člankom 16. Uredbe Komisije (EZ) br. 33/2008 od 17. siječnja 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive Vijeća 91/414/EEZ u pogledu redovnog i ubrzanog postupka za ocjenu aktivnih tvari koje su bile dio programa rada iz članka 8. stavka 2. te Direktive, ali nisu bile uvrštene u njezin Prilog I. (3) Metam je aktivna tvar za koju je utvrđena cjelovitost u skladu s tom Uredbom. |
|
(2) |
Uredbama Komisije (EZ) br. 451/2000 (4) i (EZ) br. 1490/2002 (5) utvrđuju se detaljna pravila za provedbu druge i treće faze programa rada iz članka 8. stavka 2. Direktive 91/414/EEZ i uspostavljaju popisi aktivnih tvari koje je potrebno ocijeniti s ciljem njihovog mogućeg uvrštenja u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Na te je popise bio uvršten metam. Odlukom Vijeća 2009/562/EZ od 13. srpnja 2009. o neuvrštavanju metama u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ i o povlačenju odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadrže tu tvar (6), odlučeno je da se metam ne uvrsti u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. |
|
(3) |
U skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 91/414/EEZ prvotni prijavitelj (dalje u tekstu „podnositelj zahtjeva”) podnio je novi zahtjev 91/414/EEZ tražeći primjenu ubrzanog postupka, kako je predviđeno u člancima 14. do 19. Uredbe (EZ) br. 33/2008. |
|
(4) |
Zahtjev je upućen Belgiji, koja je Uredbom (EZ) br. 1490/2002 određena kao država članica izvjestiteljica. Poštovan je vremenski rok za ubrzani postupak. Specifikacija aktivne tvari i predložene uporabe jednake su kao one koje su bile predmet Odluke 2009/562/EZ. Taj zahtjev također je u skladu s preostalim bitnim i postupovnim zahtjevima članka 15. Uredbe (EZ) br. 33/2008. |
|
(5) |
Belgija je ocijenila dodatne podatke koje je dostavio podnositelj zahtjeva i pripremila dodatno izvješće. To je izvješće 31. kolovoza 2010. dostavila Europskoj agenciji za sigurnost hrane (dalje u tekstu „Agencija”) i Komisiji. |
|
(6) |
Agencija je ovo dodatno izvješće dostavila drugim državama članicama i podnositelju zahtjeva kako bi dali primjedbe i proslijedila je primljene primjedbe Komisiji. U skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 33/2008 i na zahtjev Komisije, Agencija je 8. kolovoza 2011. Komisiji dostavila Komisiji svoj zaključak o metamu (7). Nacrt izvješća o ocjeni, dodatno izvješće i zaključak Agencije razmotreni su od strane država članica i Komisije na Stalnom odboru za prehrambeni lanac i zdravlje životinja te su 9. ožujka 2012. Finalizirani u obliku izvješća Komisije o ponovnoj ocjeni metama. |
|
(7) |
Dodatno izvješće države članice izvjestiteljice i novi zaključci Agencije usmjereni su na dvojbe koja su dovele do neuvrštavanja. Ta su se dvojbe posebno odnosile na činjenicu da nije bilo moguće dokazati prihvatljivost izloženosti potrošača, kao i na nedostatak podataka o ponašanju nečistoće N,N-dimetiltioureje (DMTU) u okolišu. |
|
(8) |
Nove informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva pokazuju da se izloženost potrošača može smatrati prihvatljivom i da ponašanje DMTU-a u okolišu neće imati neprihvatljive učinke. |
|
(9) |
Slijedom toga, dodatne informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva omogućuju da se otklone određene dvojbe koje su dovele do neuvrštenja. |
|
(10) |
Različita ispitivanja pokazala su da se od sredstava za zaštitu bilja koja sadrže metam može očekivati da općenito ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b) Direktive 91/414/EEZ, posebno u pogledu primjena koje su ispitane i detaljno opisane u izvješću Komisije o ponovnoj ocjeni. Stoga je primjereno odobriti metam u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009. |
|
(11) |
U skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. te s obzirom na postojeća znanstvena i tehnička saznanja, potrebno je ipak uključiti određene uvjete i ograničenja. |
|
(12) |
Ne dovodeći u pitanje zaključak o potrebi uvrštenja metama, potrebno je, ponajprije, zatražiti dodatne potvrdne informacije. |
|
(13) |
Prije davanja odobrenja potrebno je osigurati primjereno razdoblje kako bi se državama članicama i zainteresiranim stranama omogućilo da se pripreme za ispunjavanje novih zahtjeva koji proizlaze iz odobrenja. |
|
(14) |
Ne dovodeći u pitanje obveze utvrđene Uredbom (EZ) br. 1107/2009 koje proizlaze iz odobrenja, te uzimajući u obzir posebnu situaciju nastalu prelaskom s Direktive 91/414/EEZ na Uredbu (EZ) br. 1107/2009 potrebno je primjenjivati sljedeće. Državama članicama treba omogućiti određeno razdoblje nakon odobrenja kako bi preispitale odobrenja sredstava za zaštitu bilja koja sadrže metam, koja su sukladno članku 3. Odluke 2009/562/EZ bila zadržana za određene primjene. Navedenu odredbu treba uzeti u obzir pri izračunu tog razdoblja. Države članice trebaju izmijeniti, zamijeniti ili povući postojeća odobrenja, ovisno o slučaju. |
|
(15) |
U slučaju kad države članice, u skladu s člankom 46. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, odobre bilo kakvo produljenje roka za sredstva za zaštitu bilja koja sadrže metam, u izračunu tog razdoblja treba uzeti u obzir članak 4. Odluke 2009/562/EZ. Zbog toga bi takvo produljenje roka trebalo isteći najkasnije do 31. prosinca 2014. |
|
(16) |
Iskustvo stečeno uvrštavanjem u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ aktivnih tvari koje su ocijenjene u okviru Uredbe Komisije (EEZ) br. 3600/92 od 11. prosinca 1992. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu prve faze programa rada iz članka 8. stavka 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (8) pokazalo je da mogu nastati poteškoće u tumačenju obveza nositelja postojećih odobrenja u pogledu pristupa podacima. Stoga se čini potrebnim, radi izbjegavanja daljnjih poteškoća, pojasniti obveze država članica, naročito obvezu provjere da nositelj odobrenja ima pristup dokumentaciji koja ispunjava zahtjeve Priloga II. toj Direktivi. Međutim, navedeno pojašnjenje ne nameće nikakve nove obveze državama članicama ili nositeljima odobrenja u usporedbi s dosad donesenim direktivama kojima se izmjenjivao Prilog I. toj Direktivi ili s Uredbama o odobrenju aktivnih tvari. |
|
(17) |
U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, Prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa odobrenih aktivnih tvari (9) treba na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(18) |
U interesu jasnoće, Odluku 2009/562/EZ treba staviti izvan snage. |
|
(19) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Odobrenje aktivne tvari
Aktivna tvar metam, kako je navedena u Prilogu I., odobrava se podložno uvjetima utvrđenim u tom Prilogu.
Članak 2.
Ponovna ocjena sredstava za zaštitu bilja
1. Sukladno Uredbi (EZ) br. 1107/2009 države članice do 31. prosinca 2014. izmjenjuju ili povlače, prema potrebi, postojeća odobrenja sredstava za zaštitu bilja koja kao aktivnu tvar sadrže metam.
Do tog datuma one ponajprije provjeravaju jesu li ispunjeni uvjeti iz Priloga I. ovoj Uredbi, uz iznimku onih utvrđenih u dijelu B stupca o posebnim odredbama tog Priloga, te provjeravaju ima li nositelj odobrenja dokumentaciju ili pristup dokumentaciji koja ispunjava zahtjeve Priloga II. Direktivi 91/414/EEZ sukladno uvjetima članka 13. stavaka 1. do 4. te Direktive i članka 62. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.
2. Odstupajući od stavka 1. za svako odobreno sredstvo za zaštitu bilja koje sadrži metam kao jedinu aktivnu tvar ili kao jednu od nekoliko aktivnih tvari koje su sve bile uvrštene u Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011, države članice do 30. lipnja 2012. ponovno ocjenjuju to sredstvo u skladu s jedinstvenim načelima, kako je navedeno u članku 29. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, na temelju dokumentacije koja ispunjava zahtjeve Priloga III. Direktivi 91/414/EEZ te uzimajući u obzir Dio B stupca o posebnim odredbama Priloga I. ovoj Uredbi. Na temelju te ocjene, one utvrđuju ispunjava li to sredstvo uvjete iz članka 29. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.
Nakon što to utvrde, države članice:
|
(a) |
u slučaju sredstva koje sadrži metam kao jedinu aktivnu tvar, do 30. lipnja 2016. odobrenje, prema potrebi, izmjenjuju ili povlače; |
|
(b) |
u slučaju sredstva koje sadrži metam kao jednu od nekoliko aktivnih tvari odobrenje, prema potrebi, izmjenjuju ili povlače do 30. lipnja 2016. ili do datuma koji se za takvu izmjenu ili povlačenje utvrdi u odgovarajućem aktu kojim je odgovarajuća tvar dodana, odnosno aktima kojima su odgovarajuće tvari dodane u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ ili kojim je ta tvar odobrena, odnosno kojima su te tvari odobrene, ovisno o tome što je kasnije. |
Članak 3.
Produljenje roka
U slučaju kada države članice povuku ili izmijene postojeće odobrenje u skladu s člankom 2. stavkom 1., bilo kakvo produljenje roka koje države članice odobre u skladu s člankom 46. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 mora biti što je moguće kraće i prestaje važiti najkasnije do 31. prosinca 2014.
Članak 4.
Izmjene Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011
Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.
Članak 5.
Stavljanje izvan snage
Odluka 2009/562/EZ stavlja se izvan snage.
Članak 6.
Stupanje na snagu i datum primjene
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. srpnja 2012.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 25. travnja 2012.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(2) SL L 230, 19.8.1991., str. 1.
(3) SL L 15, 18.1.2008., str. 5.
(4) SL L 55, 29.2.2000., str. 25.
(5) SL L 224, 21.8.2002., str. 23.
(6) SL L 196, 28.7.2009., str. 22.
(7) Europska agencija za sigurnost hrane; Zaključak o stručnom pregledu ocjene rizika od pesticida koji sadrži aktivnu tvar metam. EFSA Journal 2011; 9(9):2334.[97 str.] doi: 10.2903/j.efsa.2011.2334. Dostupno na Internetu: www.efsa.europa.eu/efsajournal.htm
(8) SL L 366, 15.12.1992., str. 10.
(9) SL L 153, 11.6.2011., str. 1.
PRILOG I.
|
Uobičajeni naziv, Identifikacijski brojevi |
Kemijski naziv prema IUPAC-u |
Čistoća (1) |
Datum odobrenja |
Istek odobrenja |
Posebne odredbe |
||||||||||||||||||||||||||
|
Metam CAS br. 144-54-7 CIPAC br. 20 |
Metilditiokarbaminska kiselina |
≥ 965 g/kg Izražen kao natrijev metam, na suhu tvar ≥ 990 g/kg Izražen kao kalijev metam, na suhu tvar Relevantne nečistoće:
|
1. srpnja 2012. |
30. lipnja 2022. |
DIO A Može se odobriti za uporabu samo kao nematocid, fungicid, herbicid i insekticid za primjenu u tlu kao fumigant prije sadnje, čija je uporaba ograničena na jednu primjenu svake treće godine na istoj površini. Može se odobriti primjena na otvorenom prostoru ubrizgavanjem u tlo ili navodnjavanjem (nakapavanjem), te u staklenicima samo navodnjavanjem (nakapavanjem). Kod navodnjavanja (nakapavanja) propisuje se uporaba plinonepropusnih plastičnih folija. Najveća količina kod primjene na otvorenom prostoru je 153 kg/ha (što odgovara količini od 86,3 kg/ha MITC-a). Odobrenja se moraju ograničiti samo na profesionalnu uporabu. DIO B Za provedbu jedinstvenih načela kako je navedeno u članku 29. stavku 6. Uredbe (EC) br. 1107/2009 moraju se uzeti u obzir zaključci izvješća o ponovnoj ocjeni za metam, a posebno njegovi dodaci I. i II., čiji je završni oblik donesen 9. ožujka 2012. na Stalnom odboru za prehrambeni lanac i zdravlje životinja. U ovoj cjelokupnoj ocjeni države članice:
Podnositelj zahtjeva mora dostaviti informacije o metil izotiocijanatu koje potvrđuju:
Podnositelj zahtjeva te informacije mora dostaviti Komisiji, državama članicama i Agenciji do 31. svibnja 2014. |
(1) Dodatne pojedinosti o identitetu aktivne tvari i njenoj specifikaciji navedeni su u izvješću o ponovnoj ocjeni.
PRILOG II.
U dijelu B Priloga Provedbenoj uredbi br. (EU) 540/2011, dodaje se sljedeći unos:
|
Broj |
Uobičajeni naziv, Identifikacijski brojevi |
Kemijski naziv prema IUPAC-u |
Čistoća (1) |
Datum odobrenja |
Istek odobrenja |
Posebne odredbe |
||||||||||||||||||||||||||
|
„22 |
Metam CAS br. 144-54-7 CIPAC br. 20 |
Metilditiokarbaminska kiselina |
≥ 965 g/kg Izražen kao natrijev metam, na suhu tvar ≥ 990 g/kg Izražen kao kalijev metam, na suhu tvar Relevantne nečistoće:
|
1. srpnja 2012. |
30. lipnja 2022. |
DIO A Može se odobriti za uporabu samo kao nematocid, fungicid, herbicid i insekticid za primjenu u tlu kao fumigant prije sadnje, čija je uporaba ograničena na jednu primjenu svake treće godine na istoj površini. Može se odobriti primjena na otvorenom prostoru ubrizgavanjem u tlo ili navodnjavanjem (nakapavanjem), te u staklenicima samo navodnjavanjem (nakapavanjem). Kod navodnjavanja (nakapavanja) propisuje se uporaba plinonepropusnih plastičnih folija. Najveća količina kod primjene na otvorenom prostoru je 153 kg/ha (što odgovara količini od 86,3 kg/ha MITC-a). Odobrenja se moraju ograničiti samo na profesionalnu uporabu. DIO B Za provedbu jedinstvenih načela kako je navedeno u članku 29. stavku 6. Uredbe (EC) br. 1107/2009 moraju se uzeti u obzir zaključci izvješća o ponovnoj ocjeni za metam, a posebno njegovi dodaci I. i II., čiji je završni oblik donesen 9. ožujka 2012. na Stalnom odboru za prehrambeni lanac i zdravlje životinja. U ovoj cjelokupnoj ocjeni države članice:
Podnositelj zahtjeva mora dostaviti informacije o metil izotiocijanatu koje potvrđuju:
Podnositelj zahtjeva te informacije mora dostaviti Komisiji, državama članicama i Agenciji do 31. svibnja 2014.” |
(1) Dodatne pojedinosti o identitetu aktivne tvari i njenoj specifikaciji navedeni su u izvješću o ponovnoj ocjeni.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
286 |
32012R0563
|
L 168/24 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
27.06.2012. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 563/2012
od 27. lipnja 2012.
o izmjeni Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa referentnih laboratorija EU-a
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjere usklađenosti sa zakonom o hrani i hrani za životinje te s pravilima o zdravlju i dobrobiti životinja (1), a posebno njezin članak 32. stavak 5.,
budući da:
|
(1) |
Uredbom (EZ) br. 882/2004 utvrđuju se opće zadaće, dužnosti i zahtjevi za referentne laboratorije Europske unije (EU) za hranu i hranu za životinje te za zdravlje životinja i žive životinje. Referentni laboratoriji EU-a za hranu i hranu za životinje navedeni su u dijelu 1. Priloga VII. toj Uredbi. |
|
(2) |
Direktivom Vijeća 96/23/EZ od 29. travnja 1996. o mjerama za praćenje određenih tvari i njihovih ostataka u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla i o stavljanju izvan snage Direktiva 85/358/EEZ i 86/469/EEZ i Odluka 89/187/EEZ i 91/664/EEZ (2) utvrđuju se mjere za praćenje tvari i skupina rezidua navedenih u Prilogu I. toj Direktivi. |
|
(3) |
Nakon reorganizacije aktivnosti laboratorija u Nizozemskoj, sve funkcije uključujući cjelokupnu infrastrukturu i osoblje laboratorija Rijksinstituut voor Volksgezondheid en Milieu (RIVM) koji je trenutačno naveden kao referentni laboratorij EU-a za rezidue veterinarskih lijekova i onečišćivača u hrani životinjskog podrijetla, za ostatke navedene u Prilogu I. skupini A točkama 1., 2., 3. i 4., skupni B točki 2. podtočki (d) i skupini B točki 3. podtočki (d) Direktivi 96/23/EZ, prenesene su na RIKILT – Institute of Food Safety. Zadaće koje je obavljao RIVM dodijeljene su RIKILT-u na temelju okvirnog ugovora koji je istekao 31. prosinca 2011. |
|
(4) |
Kako je ugovor s RVIM-om istjecao, bio je raspisan natječaj za referentni laboratorij EU-a koji će ga zamijeniti. Odabran je RIKILT - Institute of Food Safety, budući da je ispunjavao sve kriterije, te ga treba imenovati kao takvog. |
|
(5) |
Radi važnosti tvari u skupini A točkama 1. do 4. u Prilogu I. Direktivi 96/23/EZ i činjenice da je odabran RIKILT - Institute of Food Safety kao kandidat koji ispunjava sve zahtijevane kriterije, treba ga od 1. siječnja 2012. imenovati kao nadležni referentni laboratorij EU-a za rezidue veterinarskih lijekova i onečišćivača u hrani životinjskog podrijetla, za ostatke navedene u Prilogu I. skupni A točkama 1., 2., 3.i 4., skupni B točki 2. podtočki (d) i skupini B točki 3. podtočki (d) Direktivi 96/23/EZ. Ova se Uredba primjenjuje s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2012. |
|
(6) |
Dio 1. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 882/2004 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(7) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
U dijelu I. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 882/2004, točka 12. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:
|
„(a) |
Za rezidue navedene u Prilogu I. skupni A točkama 1., 2., 3. i 4., skupni B točki 2. podtočki (d) i skupini B točki 3. podtočki (d) Direktivi 96/23/EZ
|
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2012.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. lipnja 2012.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 165, 30.4.2004., str. 1.
(2) SL L 125, 23.5.1996., str. 10.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
288 |
32012R0744
|
L 219/5 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.08.2012. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 744/2012
od 16. kolovoza 2012.
o izmjeni priloga I. i II. Direktivi 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu najvećih dopuštenih količina za arsen, fluor, olovo, živu, endoslufan, dioksine, Ambrosiu spp., diklazuril i lasalocid A natrij i u pogledu pragova za pokretanje postupka za dioksine
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2002. o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 8. stavak 1.,
budući da:
|
(1) |
Direktiva 2002/32/EZ propisuje zabranu korištenja proizvoda namijenjenih hranidbi životinja koji sadrže količine nepoželjnih tvari veće od najvećih dopuštenih količina propisanih u Prilogu I. toj Direktivi. Njezin Prilog II. utvrđuje pragove za pokretanje postupka koji zahtijevaju istragu u slučajevima povećanih količina takvih tvari. |
|
(2) |
Veće najveće dopuštene količine bile su određene za arsen, fluor, olovo i živu za krmivo kalcijev karbonat i veće najveće dopuštene količine arsena i fluora za krmivo magnezijev oksid, ali ne i za krmivo kalcijev i magnezijev karbonat, koje je prirodna mješavina kalcijevog karbonata i magnezijevog karbonata. Zbog dosljednosti primjereno je uskladiti najveće dopuštene količine za arsen, fluor, olovo i živu u krmivu kalcijev i magnezijev karbonat s postojećim najvećim dopuštenim količinama u kalcijevom karbonatu. |
|
(3) |
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila je u Znanstvenom mišljenju o sigurnosti i učinkovitosti dibakrenog klorid trihidroksida (tribazničnog bakrenog klorida, TBCC) kao dodatka hrani za životinje (2) da bi bilo primjereno odrediti istu najveću dopuštenu količinu arsena za ovaj dodatak hrani za životinje kao što je najveća dopuštena količina predviđena za bakreni sulfat pentahidrat i bakreni karbonat. Primjereno je izmijeniti najveće dopuštene količine arsena u dibakrenom klorid trihidroksidu. |
|
(4) |
Neke krmne smjese za kućne ljubimce sadrže visoki udio krmiva na bazi ribe, drugih akvatičnih životinja i od njih prerađenih proizvoda i/ili brašno od morskih algi. Ta krmiva sadrže visoku količinu ukupnog arsena. Međutim arsen se u ovim krmivima pojavljuje uglavnom kao organski arsen, što je manje toksičan oblik. Stoga je primjereno izmijeniti najveće dopuštene količine za arsen u dopunskim i potpunim krmnim smjesama za kućne ljubimce koje sadrže ribu, druge akvatične životinje i od njih prerađene proizvode i/ili brašno od morskih algi. |
|
(5) |
Dva zeolitna minerala natrolit i klinoptiolit su aktivni sastojci natrolit fonolita (E566) i klinoptiolita vulkanskog podrijetla (E567). Stoga je primjereno primijeniti iste najveće dopuštene količine za olovo u natrolit fonolitu (E566) kao što su one koje vrijede za klinoptiolit vulkanskog podrijetla (E567). |
|
(6) |
Zbog povećanja održivosti uzgoja salmonida, riblje ulje se postupno zamjenjuje biljnim uljima. Međutim ova zamjena koja bi povoljno utjecala na morski okoliš u nekim slučajevima nije moguća zbog vrlo niskih najvećih dopuštenih količina za endosulfan u potpunim krmnim smjesama za ribe. Na zahtjev Komisije Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je dala znanstveno mišljenje. U svojoj izjavi o oralnoj toksičnosti endosulfana u ribama (3) EFSA je navela da nisu primijećeni značajniji negativni učinci kod riba (atlantski losos) koji su bili izloženi do 0,1 mg/kg endosulfana u hrani za životinje u kavezima na otvorenom moru i samo manji negativni učinci su primijećeni kod lososa u bazenima izloženih količinama većim od sadašnjih najvećih dopuštenih količina u hrani za životinje. U ograničenim studijama postoje naznake da je izloženost nilskih tilapija endosulfanu putem hrane za životinje u bazenima prouzrokovala negativne učinke. Stoga je primjereno predložiti veće najveće dopuštene količine u potpunim krmnim smjesama za salmonide kako bi se poticao razvoj prema većoj održivosti uzgoja ribe bez štetnih učinaka na zdravlje riba i ljudi. |
|
(7) |
Novi podaci ukazuju da su količine dioksina u brašnu od rakova koje je nusproizvod proizvodnje hrane i koristi se uglavnom u hrani za ukrasne ribe u postotku od 1 % do 3 % veće od sadašnjih najvećih dopuštenih količina. Kako bi se omogućilo korištenje ovog brašna u hrani za životinje i smanjila količina bivše hrane bez ugrožavanja zdravlja životinja i javnog zdravlja, primjereno je neznatno povećati najveće dopuštene količine za dioksine u brašnu od rakova. |
|
(8) |
Direktiva 2002/32/EZ ima za cilj spriječiti širenje klijavog sjemena Ambrosia spp. u okoliš. S obzirom da mljevenje i drobljenje uništava klijavost sjemena, nema potrebe za čišćenjem zrnja i sjemenja koje sadrži nesukladne količine sjemena Ambrosia spp. prije mljevenja ili drobljenja, pod uvjetom da su poduzete mjere za sprečavanje širenja sjemena Ambrosia spp. u okoliš tijekom prijevoza, skladištenja ili prerade. |
|
(9) |
U pogledu kokcidiostatika diklazurila i lasalocid A natrija, izmjene su potrebne kako bi se uzele u obzir nedavno izdana odobrenja za te tvari iz Uredbe Komisije (EU) br. 169/2011 od 23. veljače 2011. o odobrenju diklazurila kao dodatka hrani za životinje za biserke (nositelj odobrenja Janssen Pharmaceutica N.V.) (4), Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 888/2011 od 5. rujna 2011. o odobrenju diklazurila kao dodatka hrani za životinje za purane za tov (nositelj odobrenja Janssen Pharmaceutica N.V.) i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2430/1999 (5) i Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 900/2011 od 7. rujna 2011. o odobrenju lasalocid A natrija kao dodatka hrani za životinje za fazane, biserke, prepelice i jarebice osim ptica nesilica (nositelj odobrenja Alpharma (Belgija) BVBA) (6). |
|
(10) |
S obzirom na predloženo povećanje najvećih dopuštenih količina za dioksine u brašnu od rakova, primjereno je također utvrditi prag za pokretanje postupka koji se primjenjuje na brašno od rakova predviđen u Prilogu II. Direktivi 2002/32/EZ. |
|
(11) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja i nisu im se usprotivili ni Europski parlament niti Vijeće, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilozi I. i II. Direktivi 2002/32/EZ izmjenjuju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. kolovoza 2012.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 140, 30.5.2002., str. 10.
(2) EFSA Odbor o dodacima i proizvodima ili tvarima koji se koriste u hrani za životinje (FEEDAP); Znanstveno mišljenje o sigurnosti i učinkovitosti dibakrenog klorid trihidroksida (tribazičnog bakrenog klorida, TBCC) kao dodatka hrani za životinje za sve vrste. EFSA Journal 2011., 9(9):2355. (18 str.) doi:10.2903/j.efsa.2011.2355. Dostupno na internetu: www.efsa.europa.eu/efsajournal
(3) EFSA Journal 2011.; 9(4):2131. Dostupno na internetu: www.efsa.europa.eu/efsajournal
(4) SL L 49, 24.2.2011., str. 6.
(5) SL L 229, 6.9.2011., str. 9.
(6) SL L 231, 8.9.2011., str. 15.
PRILOG
|
1. |
Prilog I. Direktivi 2002/32/EZ mijenja se kako slijedi:
|
|
2. |
Red 1., Dioksini [zbroj polikloriranih dibenzo-para-dioksina (PCDD), polikloriranih dibenzofurana (PCDF) izraženi u toksičnim ekvivalentima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koristeći WHO-TEF (toksične ekvivalentne faktore, 2005.)] odjeljak: Dioksini i PCBi iz Priloga II. Direktivi 2002/32/EZ, zamjenjuje se sljedećim:
|
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
296 |
32013R0051
|
L 020/33 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.01.2013. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 51/2013
od 16. siječnja 2013.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 152/2009 o utvrđivanju metoda uzorkovanja i analize za službenu kontrolu hrane za životinje
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjere pridržavanja propisa o hrani i hrani za životinje te pravila o zdravlju i dobrobiti životinja (1), a posebno njezin članak 11. stavak 4.,
budući da:
|
(1) |
Članak 7. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o utvrđivanju pravila za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (2) određuje da je hranidba preživača bjelančevinama dobivenim od životinja zabranjena. Ta zabrana je proširena na životinje koje nisu preživači i ograničena u skladu s Prilogom IV. toj Uredbi u pogledu hranidbe tih životinja proizvodima životinjskog podrijetla. |
|
(2) |
Članak 11. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (3), zabranjuje hranidbu kopnenih životinja određene vrste osim krznaša s prerađenim životinjskim bjelančevinama dobivenim od tijela ili dijelova tijela iste životinjske vrste, kao i hranidbu riba iz uzgoja s prerađenim životinjskim bjelančevinama dobivenim od tijela ili dijelova tijela ribe iz uzgoja iste vrste. |
|
(3) |
Uredba Komisije (EZ) br. 152/2009 od 27. siječnja 2009. o utvrđivanju metoda uzorkovanja i analize za službenu kontrolu hrane za životinje (4) utvrđuje u svom Prilogu VI. metode analize za određivanje sastojaka životinjskog podrijetla za službenu kontrolu hrane za životinje. Mikroskopska metoda, koja je trenutačno jedina validirana metoda za otkrivanje prisutnosti životinjskih bjelančevina u hrani za životinje, u stanju je razlikovati prisutnost sastojaka dobivenih od kopnenih životinja od prisutnosti sastojaka dobivenih od ribe, ali nije u stanju kvantificirati s dovoljnom razinom točnosti količinu životinjskih sastojaka prisutnih u hrani za životinje i stoga se ne može koristiti za ovu namjenu. |
|
(4) |
Novu metodu otkrivanja životinjskih sastojaka na temelju lančane reakcije polimerazom (PCR) validirao je referentni laboratorij EU-a za životinjske bjelančevine u hrani za životinje. Provedbena studija koju su organizirali nacionalni referentni laboratoriji država članica dokazala je da je nova metoda dovoljno robusna da bi bila korištena kao metoda službene kontrole u Uniji. Ova nova metoda je u stanju otkriti prisutnost životinjskih sastojaka u hrani za životinje i također je u stanju identificirati vrstu životinje od koje potječu ti sastojci. Uporaba ove nove metode u kombinaciji s mikroskopskom metodom, ili, ako je primjereno, umjesto nje, bila bi vrlo korisna za kontrolu pravilne provedbe zabrana hranidbe iz uredbi (EZ) br. 999/2001 i (EZ) br. 1069/2009. |
|
(5) |
Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 152/2009 potrebno je stoga odgovarajuće zamijeniti. |
|
(6) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja i nisu im se usprotivili ni Europski parlament ni Vijeće, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 152/2009 zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. siječnja 2013.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 165, 30.4.2004., str. 1.
(2) SL L 147, 31.5.2001., str. 1.
(3) SL L 300, 14.11.2009., str. 1.
(4) SL L 54, 26.2.2009., str. 1.
PRILOG
„PRILOG VI.
METODE ANALIZE ZA ODREĐIVANJE SASTOJAKA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA ZA SLUŽBENU KONTROLU HRANE ZA ŽIVOTINJE
1. CILJ I PODRUČJE PRIMJENE
Određivanje sastojaka životinjskog podrijetla u hrani za životinje provodi se svjetlosnom mikroskopijom ili lančanom reakcijom polimerazom (PCR) u skladu s odredbama iz ovog Priloga.
Ove dvije metode omogućuju otkrivanje prisutnosti sastojaka životinjskog podrijetla u krmivima i krmnim smjesama. Međutim, one ne omogućavaju izračun količine takvih sastojaka u krmivima i krmnim smjesama. Obje metode imaju granicu detekcije ispod 0,1 % (m/m).
PCR metoda omogućuje određivanje taksonomske skupine sastojaka životinjskog podrijetla prisutnih u krmivima i krmnim smjesama.
Ove metode primjenjuju se pri kontroli provedbe zabrana iz članka 7. stavka 1. i Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 i iz članka 11. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
Ovisno o vrsti hrane za životinje koja se ispituje, ove metode mogu se koristiti u okviru jednog jedinstvenog operativnog protokola bilo samostalno ili zajedno u skladu sa standardiziranim operativnim postupcima (SOP) koje je uspostavio referentni laboratorij EU-a za životinjske bjelančevine u hrani za životinje (EURL-AP) i objavio na svojim internetskim stranicama (1).
2. METODE
2.1. Svjetlosna mikroskopija
2.1.1. Načelo
Sastojci životinjskog podrijetla koji mogu biti prisutni u krmivima i krmnim smjesama koji se šalju na analizu identificiraju se na temelju tipičnih i mikroskopski prepoznatljivih karakteristika kao što su mišićna vlakna i ostali dijelovi mesa, hrskavica, kosti, rogovi, dlaka, čekinje, krv, perje, ljuske jaja, riblje kosti i ljuske.
2.1.2. Reagensi i oprema
2.1.2.1. Reagensi
2.1.2.1.1. Sredstvo za koncentriranje
2.1.2.1.1.1. Tetrakloretilen (gustoća 1,62)
2.1.2.1.2. Reagens za bojenje
2.1.2.1.2.1. Alizarin crvenilo (otopi se 2,5 ml 1M kloridne kiseline u 100 ml vode i toj se otopini doda 200 mg alizarin crvenila)
2.1.2.1.3. Sredstva za pripremu preparata
2.1.2.1.3.1. Lužina (NaOH 2,5 % w/v ili KOH 2,5 % w/v)
2.1.2.1.3.2. Glicerol (nerazrijeđen, viskoznost: 1 490 cP)
2.1.2.1.3.3. Norland ® Optical Adhesive 65 (viskoznost: 1 200 cP) ili smola s istovjetnim svojstvima za pripremu trajnih preparata
2.1.2.1.4. Sredstva za pripremu preparata s osobinama bojenja
2.1.2.1.4.1. Lugolova otopina (otopi se 2 g kalijevog jodida u 100 ml vode, zatim se uz često mućkanje doda 1 g joda)
2.1.2.1.4.2. Cistinski reagens (2 g olovnog acetata, 10 g NaOH/100 ml vode)
2.1.2.1.4.3. Fehlingov reagens (pripravi se prije uporabe od jednakih dijelova (1/1) osnovnih otopina A i B. Otopina A: 6,9 g bakrova (II) sulfata pentahidrata otopi se u 100 ml vode. Otopina B: 34,6 g kalij-natrijevog tartarata tetrahidrata i 12 g NaOH otopi se u 100 ml vode)
2.1.2.1.4.4. Tetrametilbenzidin/vodikov peroksid (otopi se 1 g 3,3’,5,5’-tetrametilbenzidina (TMB) u 100 ml ledene octene kiseline i 150 ml vode. Prije uporabe izmiješaju se 4 dijela te TMB otopine s jednim dijelom 3 % vodikovoga peroksida)
2.1.2.1.5. Sredstva za ispiranje
2.1.2.1.5.1. Etanol ≥ 96 % (tehnički čist)
2.1.2.1.5.2. Aceton (tehnički čist)
2.1.2.1.6. Reagens za izbjeljivanje
2.1.2.1.6.1. Komercijalna otopina natrijevog hipoklorita (9 – 14 % aktivnog klora)
2.1.2.2. Oprema
2.1.2.2.1. Analitička vaga s preciznošću od 0,001 g
2.1.2.2.2. Pribor za mljevenje: mlin ili mužar
2.1.2.2.3. Sito s mrežicom kvadratnih očica širine 0,25 mm i 1 mm
2.1.2.2.4. Konusni stakleni lijevak za odjeljivanje zapremine 250 ml s teflonskim čepom ili čepom od brušenog stakla na dnu konusa. Promjer otvora čepa mora biti ≥ 4 mm. Umjesto toga se može upotrijebiti čaša s konusnim dnom za taloženje pod uvjetom da je laboratorij dokazao da su granice detekcije istovjetne onima kada se koristi konusni stakleni lijevak za odjeljivanje.
Lijevak za odjeljivanje
2.1.2.2.5. Stereomikroskop koji obuhvaća barem konačni opseg povećanja od 6,5 × do 40 ×
2.1.2.2.6. Sastavljeni mikroskop koji obuhvaća barem konačni opseg povećanja od 100× do 400× s poljem za propušteno svjetlo. Mogu se dodatno koristiti polarizirano svjetlo i diferencijalni interferentni kontrast
2.1.2.2.7. Standardno laboratorijsko posuđe od stakla
2.1.2.2.8. Oprema za pripremu preparata: klasična mikroskopska stakalca, stakalca s udubinom, pokrovna stakalca (20 × 20 mm), pinceta, fina lopatica
2.1.3. Uzorkovanje i priprema uzorka
2.1.3.1. Uzorkovanje
Koristi se reprezentativan uzorak koji je uzet u skladu s odredbama iz Priloga I.
2.1.3.2. Mjere predostrožnosti
Kako bi se spriječila križna kontaminacija u laboratoriju, svu laboratorijsku opremu za višekratnu uporabu potrebno je pažljivo očistiti prije uporabe. Dijelove lijevka za odjeljivanje potrebno je prije čišćenja rastaviti. Dijelove lijevka za odjeljivanje i posuđe od stakla potrebno je prethodno oprati ručno, a zatim oprati u perilici posuđa. Sita se moraju očistiti četkom s tvrdim sintetičkim dlačicama. Preporuča se završno čišćenje sita acetonom i komprimiranim zrakom nakon prosijavanja masnog materijala, kao što je riblje brašno.
2.1.3.3. Priprema uzoraka osim masti i ulja
2.1.3.3.1. Sušenje uzorka: uzorci sa sadržajem vlage > 14 % moraju se osušiti prije rukovanja.
2.1.3.3.2. Prethodno prosijavanje uzorka: preporuča se da se hrana u peletima i zrnu prethodno prosije na 1 mm, a zatim se dobivene frakcije analiziraju kao odvojeni uzorci.
2.1.3.3.3. Razdioba uzorka u poduzroke i mljevenje: barem 50 g uzorka se razdijeli na poduzorke za analizu koji se zatim melju.
2.1.3.3.4. Ekstrakcija i priprema taloga: prenese se dio od 10 g (s preciznošću od 0,01 g) samljevenog poduzorka u lijevak za odjeljivanje ili čašu s konusnim dnom za taloženje i doda se 50 ml tetrakloretilena. Dio koji je prenesen u lijevak mora se ograničiti na 3 g u slučaju ribljeg brašna ili drugih čistih proizvoda životinjskog podrijetla, mineralnih sastojaka ili premiksa koji proizvode više od 10 % taloga. Mješavinu je potrebno snažno protresti tijekom najmanje 30 s i mora se oprezno dodati najmanje još 50 ml tetrakloretilena kako bi se isprale unutarnje stijenke lijevka i uklonile sve prianjajuće čestice. Tako dobivena mješavina se ostavi stajati najmanje 5 minuta prije odvajanja taloga otvaranjem čepa.
Ako se koristi čaša s konusnim dnom za taloženje, mješavinu je potrebno snažno miješati najmanje 15 s, a sve prianjajuće čestice uz stijenke čaše potrebno je pažljivo isprati niz unutarnju površinu s najmanje 10 ml čistog tetrakloretilena. Mješavinu je potrebno ostaviti stajati tijekom 3 minute i zatim ponovo promiješati tijekom 15 sekundi, a sve čestice koje prianjaju uz stijenke čaše potrebno je pažljivo isprati niz unutarnju površinu s najmanje 10 ml čistog tetrakloretilena. Tako dobivena mješavina se ostavi stajati najmanje 5 minuta, zatim se tekuća frakcija odstrani i ukloni pažljivim dekantiranjem, vodeći računa da se niti malo taloga ne izgubi.
Talog se osuši i zatim izvaže (s preciznošću od 0,001 g). Ako više od 5 % taloga sadrži čestice > 0,50 mm, mora se prosijati kroz sito 0,25 mm i dvije dobivene frakcije se ispituju.
2.1.3.3.5. Ekstrakcija i priprema flotata: nakon dobivanja taloga gore opisanom metodom, u lijevku za odvajanje moraju ostati dvije faze: tekuća koja se sastoji od tetrakloretilena i kruta koja se sastoji od plivajućeg materijala. Ta kruta faza je flotat koji se izolira tako da se tetrakloretilen u cijelosti odlije iz lijevka otvaranjem čepa. Okretanjem lijevka za odvajanje, flotat se prenese u veliku Petrijevu zdjelicu i posuši na zraku u digestoru. Ako se više od 5 % flotata sastoji od čestica > 0,50 mm, mora se prosijati kroz sito 0,25 mm i dvije dobivene frakcije se ispituju.
2.1.3.3.6. Priprema sirovine: pripremi se dio od najmanje 5 g samljevenog poduzorka. Ako se više od 5 % sirovine sastoji od čestica > 0,50 mm, mora se prosijati kroz sito 0,25 mm i dvije dobivene frakcije se ispituju.
2.1.3.4. Priprema uzoraka koji se sastoje od masti ili ulja
Potrebno je slijediti sljedeći protokol za pripremu uzoraka koji se sastoje od masti ili ulja:
|
— |
ako je mast u krutom stanju, zagrijava se u pećnici, dok ne postane tekuća, |
|
— |
koristeći pipetu se prenese 40 ml masti ili ulja s dna uzorka u epruvetu za centrifugiranje, |
|
— |
centrifugira se 10 minuta na 4 000 okr./min, |
|
— |
ako se mast skrutnula nakon centrifugiranja, zagrijava se u pećnici dok ne postane tekuća, |
|
— |
ponovo se centrifugira 5 minuta na 4 000 okr./min, |
|
— |
malom žličicom ili spatulom se prenese polovica dekantirane nečistoće na mikroskopsko stakalce za identifikaciju. Kao sredstvo za pripremu preparata preporuča se glicerol, |
|
— |
preostala nečistoća koristi se za pripremu taloga kako je opisano u točki 2.1.3.3. |
2.1.3.5. Uporaba reagensa za bojanje
Kako bi se olakšala pravilna identifikacija sastojaka životinjskog podrijetla, subjekt može koristiti reagense za bojanje tijekom pripreme uzorka u skladu sa smjernicama koje je izdao EURL-AP i objavio na svojoj internetskoj stranici.
Ako se koristi otopina Alizarin crvenila za bojanje taloga primjenjuje se sljedeći protokol:
|
— |
osušeni talog se prenese u staklenu epruvetu i dvaput ispere s približno 5 ml etanola (svaki se put koristi vrtložna miješalica tijekom 30 s, a otapalo se ostavi stajati približno 1 minutu i 30 s i zatim odlije), |
|
— |
talog se izbijeli dodavanjem najmanje 1 ml otopine natrijevog hipoklorita. Reakcija se razvija 10 minuta. Epruveta se napuni vodom, talog se ostavi stajati 2 - 3 minute, a voda i suspendirane čestice se pažljivo odliju, |
|
— |
talog se dvaput ispere s 10 ml vode (koristi se vrtložna miješalica 30 s, ostavi se istaložiti i svaki se put odlije voda), |
|
— |
doda se 2 - 10 kapi otopine Alizarin crvenila i smjesa se promućka u vrtložnoj miješalici. Trajanje reakcije je 30 sekundi i obojeni talog se dvaput ispere s približno 5 ml etanola, zatim jedanput acetonom (svaki se put koristi vrtložna miješalica 30 s, a otapalo se ostavi stajati približno 1 minutu i zatim odlije), |
|
— |
obojeni talog se osuši. |
2.1.4. Mikroskopski pregled
2.1.4.1. Priprema preparata
Mikroskopski preparat se priprema od taloga i, ovisno o odabiru subjekta, od flotata ili sirovine. Ako se tijekom pripreme preparata koristilo prosijavanje, pripremaju se obje dobivene frakcije (fina i gruba). Pokusni dijelovi frakcija naneseni na stakalca reprezentativni su za čitavu frakciju.
Potrebno je pripremiti dovoljan broj preparata kako bi se osigurala provedba čitavog ispitnog protokola koji je određen u točki 2.1.4.2.
Mikroskopski preparati se pripremaju s odgovarajućim sredstvom za pripremu preparata u skladu sa SOP-om koji je odredio EURL-AP i objavio na svojoj internetskoj stranici. Preparate je potrebno pokriti pokrovnim stakalcima.
2.1.4.2. Protokoli pregleda za određivanje životinjskih čestica u krmnim smjesama i krmivima
Pripremljeni mikroskopski preparati se pregledavaju u skladu s protokolima pregleda prikazanim u dijagramu 1 za krmne smjese i krmiva osim za čisto riblje brašno ili u dijagramu 2 za čisto riblje brašno.
Mikroskopski pregledi će se provesti koristeći sastavljeni mikroskop na talogu i zavisno o odabiru subjekta bilo na flotatu ili na sirovini. Uz sastavljeni mikroskop može se koristiti i stereomikroskop za grube frakcije. Svaki preparat se u potpunosti pregledava pod različitim povećanjima.
Minimalni broj preparata koji će se pregledati tijekom svakog koraka protokola pregleda mora se striktno poštovati, osim ako nije moguće korištenjem čitavog materijala iz frakcije postići utvrđeni broj preparata. Pri svakom određivanju pregledava se najviše 6 preparata.
Za lakšu identifikaciju vrste i podrijetla čestica subjekt može koristiti podupiruće alate kao što su sustavi za potporu pri odlučivanju, slikovne knjižnice i referentne uzorke.
Dijagram 1
Protokol pregleda za otkrivanje životinjskih čestica u krmnim smjesama i krmivima osim ribljeg brašna
Dijagram 2
Protokol pregleda za otkrivanje životinjskih čestica u ribljem brašnu
2.1.4.3. Broj određivanja
Ako nakon prvog određivanja provedenog u skladu s protokolom pregleda propisanog u dijagramu 1 odnosno u dijagramu 2 nije otkrivena niti jedna životinjska čestica danog podrijetla (tj. od kopnenih životinja ili ribe), nije potrebno dodatno određivanje, a o rezultatima analize je potrebno izvijestiti korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.1.
Ako nakon prvog određivanja provedenog u skladu s protokolom pregleda propisanog u dijagramu 1 odnosno u dijagramu 2, ukupan broj otkrivenih životinjskih čestica danog podrijetla (tj. od kopnenih životinja ili ribe) iznosi od 1 do 5, provodi se drugo određivanje na novom poduzorku od 50 g. Ako nakon drugog određivanja ukupan broj otkrivenih životinjskih čestica danog podrijetla iznosi od 0 do 5, o rezultatima analize je potrebno izvijestiti korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.2., ili se provodi treće određivanje na novom poduzorku od 50 g. Ipak, ako je nakon prvog i drugog određivanja zbroj otkrivenih čestica danog podrijetla veći od 15, dodatno određivanje nije potrebno, a o rezultatima je potrebno izravno izvijestiti korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.3. Ako je nakon trećeg određivanja zbroj otkrivenih životinjskih čestica danog podrijetla veći od 15, o rezultatima analize potrebno je izvijestiti korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.3. Inače je o rezultatima analize potrebno izvijestiti korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.2.
Ako je nakon prvog određivanja provedenog u skladu s protokolima pregleda propisanim u dijagramu 1 odnosno u dijagramu 2, otkriveno više od 5 životinjskih čestica danog podrijetla (tj. od kopnenih životinja ili ribe), o rezultatima analize potrebno je izvijestiti korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.3.
2.1.5. Prikaz rezultata
Pri izvještavanju o rezultatima, laboratorij mora navesti na kojoj vrsti materijala je provedena analiza (talog, flotat ili sirovina) i koliko je određivanja provedeno.
Laboratorijsko izvješće mora sadržavati barem informacije o prisutnosti sastojaka podrijetlom od kopnenih životinja ili ribe.
O različitim slučajevima se izvještava na sljedeće načine.
2.1.5.1. Nije otkrivena nijedna čestica danog podrijetla:
|
— |
koliko je moguće utvrditi iz pregleda svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku nije utvrđena prisutnost čestica podrijetlom od kopnenih životinja, |
|
— |
koliko je moguće utvrditi iz pregleda svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku nije utvrđena prisutnost čestica podrijetlom od ribe. |
2.1.5.2. Prosječno je otkriveno između 1 i 5 životinjskih čestica danog podrijetla:
|
— |
koliko je moguće utvrditi iz pregleda svjetlosnim mikroskopom, prosječno nije otkriveno više od 5 čestica podrijetlom od kopnenih životinja u dostavljenom uzorku. Čestice su identificirane kao … [kosti, hrskavica, mišić, dlaka, rogovi…]. Ova niska razina prisutnosti, koja je ispod granice detekcije mikroskopskom metodom znači da se ne može isključiti rizik od lažno pozitivnog rezultata. |
Ili, ako je primjereno:
|
— |
koliko je moguće utvrditi iz pregleda svjetlosnim mikroskopom, prosječno nije otkriveno više od 5 čestica podrijetlom od ribe u dostavljenom uzorku. Čestice su identificirane kao … [riblje kosti, riblje ljuske, hrskavica, mišić, otolit, škrge…]. Ova niska razina prisutnosti, koja je ispod granice detekcije mikroskopskom metodom znači da se ne može isključiti rizik od lažno pozitivnog rezultata. |
U slučaju prethodnog prosijavanja uzorka, u laboratorijskom izvješću mora biti navedeno u kojoj frakciji (prosijana frakcija, peletirana frakcija ili zrna) su bile otkrivene životinjske čestice, jer otkrivanje životinjskih čestica samo u prosijanoj frakciji može biti znak okolišnog zagađenja.
2.1.5.3. Prosječno je otkriveno više od 5 životinjskih čestica danog podrijetla:
|
— |
koliko je moguće utvrditi iz pregleda svjetlosnim mikroskopom, prosječno je otkriveno više od 5 čestica podrijetlom od kopnenih životinja u dostavljenom uzorku. Čestice su identificirane kao … [kosti, hrskavica, mišić, dlaka, rogovi…]. |
Ili, ako je primjereno:
|
— |
koliko je moguće utvrditi iz pregleda svjetlosnim mikroskopom, prosječno je otkriveno više od 5 čestica podrijetlom od ribe u dostavljenom uzorku. Čestice su identificirane kao … [riblje kosti, riblje ljuske, hrskavica, mišić, otolit, škrge…]. |
U slučaju prethodnog prosijavanja uzorka, u laboratorijskom izvješću mora biti navedeno u kojoj frakciji (prosijana frakcija, peletirana frakcija ili zrna) su bile otkrivene životinjske čestice, jer otkrivanje životinjskih čestica samo u prosijanoj frakciji može biti znak okolišnog zagađenja.
2.2. PCR
2.2.1. Načelo
Fragmenti deoksiribonukleinske kiseline (DNK) životinjskog podrijetla koji mogu biti prisutni u krmivima i krmnim smjesama otkrivaju se tehnikom genskog umnožavanja putem PCR-a koja cilja DNK sekvence značajne za vrstu.
PCR metoda zahtijeva najprije ekstrakciju DNK-a. Umnožavanje se vrši kasnije na tako dobivenom DNK ekstraktu kako bi se otkrila ciljana životinjska vrsta.
2.2.2. Reagensi i oprema
2.2.2.1 Reagensi
2.2.2.1.1. Reagensi za ekstrakciju DNK-a
Upotrebljavaju se samo reagensi koje je odobrio EURL-AP i objavio na svojoj internetskoj stranici.
2.2.2.1.2. Reagensi za umnožavanje genskog materijala
2.2.2.1.2.1. Početnice i sonde
Upotrebljavaju se samo početnice i sonde sa sekvencama oligonukleotida koje je validirao EURL-AP i objavio na svojoj internetskoj stranici (2).
2.2.2.1.2.2. Glavna mješavina (Master mix)
Upotrebljavaju se samo otopine glavne mješavine koje ne sadrže reagense koji bi mogli prouzročiti lažne rezultate zbog prisutnosti životinjskog DNK-a (3).
2.2.2.1.2.3. Reagensi za dekontaminaciju
2.2.2.1.2.3.1. Otopina kloridne kiseline (0,1 N)
2.2.2.1.2.3.2. Izbjeljivač (otopina natrijevog hipoklorita s 0,15 % aktivnog klora)
2.2.2.1.2.3.3. Nehrđajući reagensi za dekontaminaciju skupih uređaja kao što su analitičke vage (npr. DNA EraseTM proizvođača MP Biomedicals)
2.2.2.2. Oprema
2.2.2.2.1. Analitička vaga s preciznošću od 0,001 g
2.2.2.2.2. Pribor za mljevenje
2.2.2.2.3. Uređaj za PCR (Thermocycler) koji omogućava PCR u stvarnom vremenu
2.2.2.2.4. Mikrocentrifuga za mikroepruvete
2.2.2.2.5. Komplet mikropipeta koje omogućavaju pipetiranje od 1 μl do 1 000 μl
2.2.2.2.6. Standardna plastična oprema za mikrobiologiju: mikroepruvete za mikrocentrifugu, plastični nastavci s filtrima za mikropipete, odgovarajuće pločice za uređaj za PCR (thermocycler).
2.2.2.2.7. Hladnjaci za skladištenje uzoraka i reagensa
2.2.3. Uzorkovanje i priprema uzorka
2.2.3.1. Uzorkovanje
Koristi se reprezentativan uzorak uzet u skladu s odredbama iz Priloga I.
2.2.3.2. Priprema uzorka
Pri pripremi laboratorijskih uzoraka do ekstrakcije DNK-a potrebno je poštovati zahtjeve iz Priloga II. Od najmanje 50 g uzorka se napravi poduzorak za analizu, koji se zatim samelje.
Priprema uzorka mora se provesti u drugom prostoru od onih koji se koriste za ekstrakciju DNK-a i umnožavanje genskog materijala u skladu sa standardom ISO 24276.
Pripreme se dva testna uzorka od najmanje 100 mg svaki.
2.2.4. Ekstrakcija DNK-a
Ekstrakcija DNK-a provodi se na svakom pripremljenom testnom uzorku koristeći SOP koji je uspostavio EURL-AP i objavio na svojoj internetskoj stranici.
Za svaku seriju ekstrakcije DNK-a pripremaju se dva kontrolna uzorka kako je opisano u ISO standardu 24276:
|
— |
slijepi kontrolni uzorak ekstrakcije, |
|
— |
pozitivni kontrolni uzorak ekstrakcije DNK-a. |
2.2.5. Umnožavanje genskog materijala
Genski materijal se umnožava koristeći metode validirane za svaku vrstu koja zahtijeva identifikaciju. Te metode su propisane u SOP koji je uspostavio EURL-AP i objavio na svojoj internetskoj stranici. Svaki ekstrakt DNK-a se analizira u najmanje dva različita razrjeđenja kako bi se ocijenila inhibicija.
Za svaku ciljanu vrstu pripremaju se dva kontrolna uzorka koja se umnažaju kako je opisano u ISO standardu 24276:
|
— |
pozitivni kontrolni uzorak s ciljanim DNK-om se upotrijebi za svaku pločicu ili seriju analiza PCR, |
|
— |
kontrolni uzorak reagensa za umnožavanje (zove se također kontrolni uzorak bez matrice) se upotrijebi za svaku pločicu ili seriju analiza PCR. |
2.2.6. Tumačenje i prikaz rezultata
U izvješću o rezultatima laboratorij mora navesti najmanje masu upotrijebljenog testnog uzorka, korištene tehnike za ekstrakciju, broj provedenih određivanja i granicu detekcije metode.
Rezultati se ne smiju tumačiti i priopćavati ako pozitivni kontrolni uzorak ekstrakcije DNK-a i pozitivni kontrolni uzorak s ciljanim DNK-om ne omogućavaju određivanje ciljane vrste pri analizi, dok je rezultat kontrolnog uzorka reagensa za umnožavanje negativan.
U slučaju da rezultati dvaju testnih uzoraka nisu dosljedni, potrebno je ponoviti barem korak genskog umnožavanja. Ako laboratorij sumnja da razlog za nesukladnost mogu biti ekstrakti DNK-a, provodi se nova ekstrakcija DNK-a i umnažanje genskog materijala prije tumačenja rezultata.
Konačni prikaz rezultata mora se temeljiti na integraciji i tumačenju rezultata dvaju testnih uzoraka u skladu sa SOP-om koji je uspostavio EURL-AP i objavio na svojoj internetskoj stranici.
2.2.6.1. Negativni rezultat
O negativnom rezultatu se izvještava na sljedeći način:
U dostavljenom uzorku nije bio otkriven ni jedan DNK iz X (X je životinjska vrsta ili skupina životinjskih vrsta koja je predmet ispitivanja).
2.2.6.2. Pozitivni rezultat
O pozitivnom rezultatu se izvještava na sljedeći način:
DNK iz X je otkriven u dostavljenom uzorku (X je životinjska vrsta ili skupina životinjskih vrsta koja je predmet ispitivanja).”
(1) http://eurl.craw.eu/
(2) Popis ovih početica i sondi za svaku ciljanu životinjsku vrstu dostupan je na internetskoj stranici EURL-AP-a.
(3) Primjeri glavnih mješavina koje su funkcionalne dostupni su na internetskoj stranici EURL-AP-a.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
307 |
32013R0380
|
L 116/4 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
25.04.2013. |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 380/2013
od 25. travnja 2013.
o izmjeni Uredbe (EU) br. 1141/2010 u pogledu dostavljanja dodatne cjelovite dokumentacije Agenciji, drugim državama članicama i Komisiji
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 19.,
budući da:
|
(1) |
Uredbom Komisije (EU) br. 1141/2010 od 7. prosinca 2010. o utvrđivanju postupka za produljenje uvrštenja druge grupe aktivnih tvari u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ i utvrđivanju popisa tih tvari (2) predviđa se da podnositelj zahtjeva Europskoj agenciji za sigurnost hrane (dalje u tekstu Agencija), drugim državama članicama i, na zahtjev, Komisiji, kada se Komisiji dostavi izvješće o ocjeni produljenja, dostavi sažetak dodatne dokumentacije, ažuriran tako da su u obzir uzete dodatne informacije koje je zatražila država članica izvjestiteljica. |
|
(2) |
Praksa pokazuje da veliku većinu dokumentacije za odobrenje ili produljenje odobrenja ocjenjuje Agencija. Međutim, da bi se Agenciji omogućilo donošenje zaključka o cijeloj procjeni rizika ili o njezinim određenim točkama, potrebno je Agenciji, pored sažetka dodatne dokumentacije, dostaviti dodatnu cjelovitu dokumentaciju. Dodatnu cjelovitu dokumentaciju treba također dostaviti drugim državama članicama. Komisija treba imati mogućnost zatražiti dostavljanje dodatne cjelovite dokumentacije. |
|
(3) |
Uredbu (EU) br. 1141/2010 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(4) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjena Uredbe (EU) br. 1141/2010
U članku 14. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1141/2010 dodaje se sljedeći stavak:
„Pored toga, država članica izvjestiteljica zahtijeva od podnositelja zahtjeva da dostavi dodatnu cjelovitu dokumentaciju Agenciji, drugim državama članicama i, na zahtjev, Komisiji.”.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 25. travnja 2013.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(2) SL L 322, 8.12.2010., str. 10.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
308 |
32013R0426
|
L 127/17 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
08.05.2013. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 426/2013
оd 8. svibnja 2013.
o prilagodbi uredaba (EZ) br. 1120/2009, (EZ) br. 1121/2009 i (EZ) br. 1122/2009 o provedbenim pravilima za izravna plaćanja u Hrvatskoj
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o pristupanju Hrvatske, a posebno njegov članak 3. stavak 4.,
uzimajući u obzir Ugovor o pristupanju Hrvatske, a posebno njegov članak 50.,
budući da:
|
(1) |
Očekuje se da će Hrvatska pristupiti Uniji 1. srpnja 2013. |
|
(2) |
U skladu s odjeljkom 4.III. Priloga V. Ugovoru o pristupanju, povrat izravnih plaćanja dodijeljenih poljoprivrednicima u Hrvatskoj za kalendarsku godinu 2013. uvjetovan je primjenom od strane Hrvatske, prije pristupanja, pravila jednakih pravilima utvrđenima za takva izravna plaćanja u odgovarajućim uredbama Vijeća i Komisije. Hrvatska je odlučila nakon pristupanja primijeniti program jedinstvenih plaćanja. Stoga će 2013. biti prva godina primjene spomenutog programa u Hrvatskoj u skladu s poglavljem 3. glave III. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike (1). |
|
(3) |
U Hrvatskoj bi odredbe o zadržavanju prodaje prava na plaćanja trebale biti jednake onima koje se primjenjuju u drugim državama članicama koje su regionalizirale program jedinstvenih plaćanja. |
|
(4) |
U skladu s člankom 57. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 73/2009 u vezi s člankom 21. Uredbe Komisije (EZ) br. 1120/2009 od 29. listopada 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu programa jedinstvenih plaćanja predviđenog u glavi III. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike (2), nove države članice koje primjenjuju program jedinstvenih plaćanja mogu se koristiti nacionalnom rezervom za dodjelu prava na plaćanja ili povećati vrijednost prava na plaćanja ako poljoprivrednici provedu ulaganja u sektore podložne potpunom ili djelomičnom uključivanju vezane potpore u program jedinstvenih plaćanja. Referentno razdoblje koje se uzima u obzir za takva ulaganja povezano je s godinom uključivanja dotičnog sektora što ovisi o odluci države članice. Ista bi se odredba o ulaganjima trebala primjenjivati na Hrvatsku, budući da je Hrvatska primijenila vezanu potporu u određenim sektorima podložnima uključivanju u program jedinstvenih proizvodno nevezanih plaćanja. Stoga je primjereno odrediti rok do kojega se moraju provesti ulaganja u Hrvatskoj kako bi ih se moglo uzeti u obzir u smislu članka 21. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1120/2009. |
|
(5) |
Poglavljem 2. Uredbe (EZ) br. 1120/2009 utvrđuju se provedbena pravila za program jedinstvenih plaćanja u novim državama članicama koje su uvele program jedinstvenih plaćanja po površini. To bi se poglavlje trebalo odnositi i na Hrvatsku budući da je ona odlučila uvesti program jedinstvenih plaćanja od dana pristupanja. |
|
(6) |
Prilogom III. Uredbi Komisije (EZ) br. 1121/2009 od 29. listopada 2009. kojim se utvrđuju detaljna pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u pogledu programa potpore za poljoprivrednike iz glava IV. i V. navedene Uredbe (3) utvrđuju se regije koje se smatraju prihvatljivima za primanje premije za koze, a Prilogom V. određuje se prosječna mliječnost navedena u članku 63. iste Uredbe. Dopisom od 14. rujna 2012. Hrvatska je Komisiji dostavila odgovarajuće informacije koje je potrebno uključiti u navedene priloge. |
|
(7) |
Člankom 3. Uredbe Komisije (EZ) br. 1122/2009 od 30. studenoga 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u pogledu višestruke sukladnosti, modulacije i integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, u okviru programa izravne potpore za poljoprivrednike predviđenih u navedenoj Uredbi, kao i za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu višestruke sukladnosti u okviru programa potpore predviđenog za sektor vina (4) utvrđuje se način određivanja referentnog omjera za održavanje trajnih pašnjaka na razini države članice u smislu članka 6. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 73/2009. U tom je kontekstu primjereno uzeti u obzir pristupanje Hrvatske. |
|
(8) |
U skladu s člankom 57.a Uredbe (EZ) br. 73/2009 Hrvatska mora stvoriti posebnu nacionalnu rezervu za razminirano zemljište iz koje će se dodjeljivati prava na plaćanja za razminirana područja. Pravila utvrđena Uredbom (EZ) br. 1122/2009 koja se odnose na identifikaciju i prijavu prava na plaćanja kao i pravila koja se odnose na zahtjeve za dodjelu prava na plaćanja trebala bi obuhvaćati i prava na plaćanja za razminirana područja. |
|
(9) |
Stoga je potrebno na odgovarajući način prilagoditi uredbe (EZ) br. 1120/2009, (EZ) br. 1121/2009, (EZ) br. 1122/2009, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilagodba Uredbe (EZ) br. 1120/2009
Uredba (EZ) br. 1120/2009 mijenja se kako slijedi:
|
(1) |
U članku 16. stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak: „Za Hrvatsku, postoci sniženja predviđeni stavcima 1. i 2. ovog članka primjenjuju se nakon što se od vrijednosti prava na plaćanja odbije franšiza koja je jednaka jediničnoj vrijednosti izračunanoj u skladu s člankom 59. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 73/2009.” |
|
(2) |
U članku 21. dodaje se sljedeći stavak: „3. Za Hrvatsku, stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis na ulaganja provedena u sektorima podložnima uključivanju u program jedinstvenih plaćanja koji se u Hrvatskoj primjenjuje od 2013. U obzir se uzimaju samo ulaganja provedena prije 1. siječnja 2013.” |
|
(3) |
Naslov poglavlja 2. glave III. zamjenjuje se sljedećim: „Primjena programa jedinstvenih plaćanja u novim državama članicama koje su uvele program jedinstvenih plaćanja po površini i u Hrvatskoj.” |
|
(4) |
U članku 28. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Osim ako je ovim poglavljem određeno drugačije, ova se Uredba primjenjuje na nove države članice koje su uvele program jedinstvenih plaćanja po površini i na Hrvatsku.” |
Članak 2.
Prilagodba Uredbe (EZ) br. 1121/2009
Uredba (EZ) br. 1121/2009 mijenja se kako slijedi:
|
(1) |
Prilog III. zamjenjuje se sljedećim: „PRILOG III. PODRUČJA PRIHVATLJIVA ZA PREMIJE ZA KOZE
|
|
(2) |
U Prilogu V. umeće se sljedeći redak nakon „Francuska”: „Hrvatska 5 571” |
Članak 3.
Prilagodba Uredbe (EZ) br. 1122/2009
Uredba (EZ) br. 1122/2009 mijenja se kako slijedi:
|
(1) |
U članku 3. dodaje se sljedeći stavak: „7.a Za Hrvatsku, referentni omjer određuje se kako slijedi:
|
|
(2) |
U članku 7. stavku 1. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
(3) |
U članku 15. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Zahtjevi za dodjelu ili, prema potrebi, povećanje prava na plaćanja u sklopu programa jedinstvenih plaćanja podnose se do datuma koji određuju države članice, ali najkasnije do 15. svibnja u prvoj godini provedbe programa jedinstvenih plaćanja, uklapanja vezane potpore, primjene članaka 46., 47. i 48. Uredbe (EZ) br. 73/2009 ili u godinama primjene članaka 41., 57., 57.a ili 68. stavka 1. točke (c) iste Uredbe. Međutim, Estonija, Latvija, Litva, Finska i Švedska mogu odrediti kasniji datum, ali ne nakon 15. lipnja.” |
Članak 4.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu podložno stupanju na snagu Ugovora o pristupanju Hrvatske i na dan njegova stupanja na snagu.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 8. svibnja 2013.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 30, 31.1.2009., str. 16.
(2) SL L 316, 2.12.2009., str. 1.
(3) SL L 316, 2.12.2009., str. 27.
(4) SL L 316, 2.12.2009., str. 65.
|
03/Sv. 068 |
HR |
Službeni list Europske unije |
s3 |
|
/ |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
23.08.2013. |
OBAVIJEST ČITATELJIMA
Kataloški broj sveska 03-065 je sljedeći:
FX-AZ-13-367-HR-C.